Dario Hrebak povodom summita u Bukureštu: 'Za podizanje standarda građana, potrebno je malo novaca i puno političke volje'

Autor:

  • Karla Juničić

18.03.2019.

Davor Pongracic / CROPIX

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak

Povodom summita regionalnih i lokalnih uprava u organizaciji Europskog odbora regija i rumunjskog predsjedništva Vijeća EU u Bukureštu, na kojem se okupilo oko 500 nacionalnih, regionalnih i lokalnih čelnika, razgovarali smo s Dariom Hrebakom, jednim od najambicioznijih hrvatskih gradonačelnika.

Neke od tema o kojima se raspravljalo na summitu u okviru vizije za budućnost Europe su: socijalna i teritorijalna kohezija, integracija u regijama i gradovima te održiva budućnost.

Dario Hrebak koji je bio jedan od sudionika summita može se pohvaliti pozitivnim inicijativama koje je poduzeo u Bjelovaru za bolju transparentnost, nisku stopu korupcije, veću zaposlenost i digitalizaciju. Bjelovar u 2019. godini namjerava provesti potpunu digitalizaciju s ciljem uštede u poslovanju i postati prvi digitalizirani grada u Hrvatskoj.

'Potrebno je krenuti od lokalne samouprave kako bi se utjecalo na više organe vlasti, smatra Hrebak.

Možete li ukratko prepričati vaše doživljaje sa summita u Bukureštu i o čemu se raspravljao?

Ovo je bio jedan od najvećih summita EU gradonačelnika, članova odbora, regija, okupio je i nekoliko mladih političara. Tema je bila kako obnoviti Europu. Najviše se govorilo o Brexitu iako to nije bila jedna od glavnih tema razgovora, već kako približiti politike EU građanima i bolje koristiti kohezijsku politiku da bi građani od politike EU mogli imati koristi. Nije se govorilo o globalnoj razini već do onih koji mogu neposredno imati koristi od toga, a to su građani.

Ono što me iznenadilo je da se ovdje govorilo na drugačijem jeziku, onom birokratskom o politici kohezije na razini građana.

Što smatrate da se treba poboljšati u Hrvatskoj kako bi se više potaknuo lokalni i regionalni razvoj?

Ono što je bilo zanimljivo na ovom summitu je da se nije govorilo o nekim stvarima kod kojih se u Hrvatskoj raspravlja. Nije se govorilo o komunalnim projektima primjerice, jer većina država EU veći ima riješena ta pitanja, a mi ne. Govorilo se o migracijama i multikulturalnosti.

Mi moramo iskoristiti fondove da budemo ravnomjerni, na razini drugi zemalja EU. Imamo osjećaj da smo pri dnu onoga što je postao EU standard.

Dakle njih muče pitanja Brexita, zajedništva Europe. To je nešto što mi nemamo i što ne predstavlja veliki problem kod nas, ali ono što mi možemo je maksimalno iskoristi strukturne fondove EU da se podignemo na razinu drugih zemalja.

Budući da ste poznati kao uspješan i inovativni mladi gradonačelnik , koje mjere ste vi poduzeli u gradu za dobrobit građana?

U godinu i pol dana od kad sam postao gradonačelnik Bjelovara je postao među prvih 10 gradova po iskoristivosti fondova EU. To je jedna od najbitnijih stvari za poticanje razvoja.

Druga bitna stvar je što smo odlučili biti maksimalno transparentni i boriti se protiv korupcije. Za podići poziciju građana na novu razinu, one modernih gradova u EU, možete postići s malo novaca, ali samo je potrebna dobra politička volja.

Pokrenuli smo projekt za transparentnost da pokažemo da nismo neki lokalni šerifi i da građani mogu vidjeti na što je grad utrošio svaki novac. To je dobar potez za borbu protiv korupcije.

Nadam se da će taj projekt zaživjeti i u drugim lokalnim samoupravama, a potom utjecati i na više organe vlasti. Na internet stranicama grada Bjelovara, građani će moći vidjeti sve na što se troši novac u Bjelovaru. Dovoljno će biti doći na našu stranicu i utipkati primjerice ime nekog poduzeća ili projekta i vidjeti točno koliko grad plaća za neke usluge. Na ovom summitu sam vidio ideje, vidio što drugi moderni građani imaju i moramo to kopirati i primijeniti.

Projekt je sada u završnoj fazi i u potpunosti će zaživjeti za mjesec dana kao što je to obećano.

Budući da svjedočimo stalnom odlasku mladih upravo iz manjih gradova što utječe na budući ekonomski razvoj, koje mjere je potrebno poduzeti kako bi se zaustavio taj negativni trend?

Službeni podaci govore da danas u Bjelovaru radi 750 ljudi više nego prije četiri godine ,a dogodio se i neobjašnjivi baby boom, možda zato što su se građani osjećali pozitivnu atmosferu u gradu. Međutim ni grad Bjelovar nije imun na odlaske, Smatram da se demokratske stvari ne mogu rješavati pitanjima jednokratnih naknada već investicijama, gradnjom škola i vrtića. Primjerice grad je snizio cijenu vrtića na 750 kn na 500 kuna što za jednu obitelj znači uštedu od 6 tisuća kuna godišnje. To je bolja opcija nego davati jednokratne naknade i isplate za dijete. Pritom snižavamo prireze, smanjili smo broj zaposlenih u gradskoj upravi za 10 posto i još ćemo smanjivati jer smatramo da ih je previše. 2018. godina je bila najbolja financijska godina, proračun je narastao, te smo puno uložili u iskorištavanje strukturalnih fondova za razvoj.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version