Dok u Pragu raspravljaju o borbi protiv smanjenja sredstava za koheziju, EK objavljuje dokumente u kojima traži da se smanje sredstva za koheziju

Autor:

05.11.2019.

FILE PHOTO: German Chancellor Angela Merkel and Czech Republic's Prime Minister Andrej Babis listen as Hungarian Prime Minister Viktor Orban speaks during the second day of a European Union summit in Brussels, Belgium October 18, 2019. REUTERS/Toby Melville/File Photo
Toby Melville / REUTERS

Mađarski premijer Orban Viktor i češki Andrej Babiš su za veći proračun, a njemačka kancelarka Angela Merkel za manji

Predstavnici 17 zemalja članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, u utorak su na sastanku u Pragu zatražili da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao i dosada,

Europska komisija objavila je u utorak dodatne podatke koji čine prijedlog za sljedeći dugoročni proračun EU-a, kao što je predloženo 2. svibnja ove godine:  €1,135 milijardi. To je ekvivalent 1,11% Bruto nacionalnog dohotka (BND-GNI) 27 članica EU. U tom se dokumentu predlaže “umjereno smanjenje sredstava za koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku od 5%” kako bi se reflektirala nova realnost EU: izlazak Ujedinjene Kraljevine iz članstva što predstavlja manjak od oko 12 milijardi eura u proračunu.

Nove brojke ilustriraju zašto su koristi od članstva u Europskoj uniji daleko izvan proračunskih primitaka i zašto je usko fokusiranje na “neto bilance“ pogrešno. Komisija naglašava da koncept proračunske ravnoteže ne može mjeriti koristi za države članice EU-a koje su dio jedinstvenog tržišta uzimajući zajedno u obzir izazove migracija, borbe protiv terorizma i klimatskih promjena. Niti je to mjerilo poslovnih mogućnosti koje kohezijska politika - ključna investicijska politika EU - kreira za poslovne subjekte u cijeloj Uniji.

 

Jednostavno rečeno: EU značajno pridonosi ekonomijama svojih država članica i to se mora uzeti u obzir u svakom predloženom izračunu. Više informacija dostupno je ovdje. Radne tablice s dodatnim detaljima na svim jezicima EU dostupne su ovdje i ovdje.

Iz Praga pak stiže sljedeća poruka: "Kohezijska politika predstavlja glavni investicijski alat EU-a koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizaciji EU-a. Istodobno, ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014-2020 u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027 nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljnih na Ugovoru o EU".

Kad je riječ o brojkama, "prijatelji kohezije" traže 1,114 posto BND-a. Njima se pridružuje Francuska, ali samo kad je riječ o potrebi da se ne smanji proračun za poljoprivredu.

S druge su strane neto uplatitelji, zemlje koje smatraju da bi izdavanja za proračun trebalo spustiti na samo 1 posto BND-a: Austrija, Njemačka, Danska, Nizozemska, Švedska.

Treba dodati da i među "prijatejima kohezije" - Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka, a na sastanku sudjeluje i Španjolska - ne postoji kohezivno jedinstvo. Posebno kad se rasprava spusti s razine postotka na precizniju raspodjelu.

Sasvim je jasno da se ovaj problem neće riješiti tijekom finskog predsjedanja koje traje do kraja ove godine i da će pasti na stol hrvatskog. Ali, najizglednije je da će rješenje biti postignuto tek za godinu dana kada će predsjedati Njemačka. Jer, dogovor treba postići do kraja 2020. godine. Višegodišnji financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 2021. i trajati do 2027. godine .