Europski revizori ispitali kako trošimo novac iz proračuna EU

Autor:

  • Marina Klepo

16.10.2018.

, Image: 352078384, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Sud je nasumično ispitao tri parcele: na jednoj nije bilo nikakvih znakova poljoprivredne djelatnosti, a ni druge dvije nisu bile sasvim prikladne.

Među 703 transakcije iz europskog proračuna kojima se pozabavio Europski revizorski sud, vanjski revizor EU koji procjenjuju jesu li prihodi i rashodi pravilno izvršeni, našlo se i deset transakcija iz Hrvatske.

- Ukupna slika za Hrvatsku je relativno povoljna, u jednom slučaju nađena je greška, ali izdvaja se i jedan pozitivan primjer u kojem je nacionalna regulacijska agencija sama prijavila grešku - kazao je Neven Mates, član Europskog revizorskog suda koji je na Institutu za javne financije održao predavanje o godišnjem izvješću suda za prošlu godinu.

Hrvatski primjer koji se u izvješću navodi kao pogrešan odnosi se na poljoprivredno gospodarstvo koje je primilo naknadu za gorsko-planinska područja. Sud je ispitao uzorak od tri parcele koje je korisnik prijavio kao pašnjake i na jednoj od njih nisu pronađeni znakovi poljoprivredne djelatnosti odnosno “napasivanja”. Stoga parcela nije bila prihvatljiva za dodjelu naknade. Ni druge dvije parcele nisu bile baš čiste jer su bile prekrivene “gustom šumom i grmljem”. Sud ističe da je nacionalna agencija za plaćanja utvrdila slične probleme i da je naknadno pokrenula postupak povrata sredstava. Na temelju svojeg uzorka sud je procijenio da je riječ o pogrešci u visini od 91 posto.

Pozitivan primjer pak odnosi se na schengenski instrument EU koji je koristilo Ministarstvo unutarnjih poslova za financiranje obnove graničnih postaja. Troškovi su se odnosili na račune za radove vanjskog izvođača, uključujući PDV od 25 posto.

Nemali trošak

- Vodeći računa o uputama Komisije da sufinanciranje ne smije premašivati ukupne prihvatljive rashode u koje nije uključen PDV, hrvatska nadležna tijela ocijenila su PDV neprihvatljivim za financiranje sredstvima EU te su ga namirili iz državnih financijskih sredstava - kazao je Mates. Za razliku od Hrvatske, španjolski korisnik sredstava za ugradnju komunikacijske opreme na plovilima za graničnu patrolu prijavio je PDV kao rashod, a nacionalna agencija nije uvidjela problem, pa je ukupan trošak EU za ovu mjeru premašio stvarno nastali trošak za zemlju.

Ukupni rashodi europskog proračuna lani su iznosili 137,4 milijarde eura, a kako nije moguće provesti reviziju svih transakcija, sud koristi nasumični uzorak (područja kohezije, konkurentnosti i prirodnih resursa), pri čemu on mnogo češće zahvaća velike zemlje negoli male. Pogreške su utvrđene na iznosu od dva posto, što znači da se smanjuju, s obzirom na to da su premašivale i četiri posto, ali evidentiraju se u tih nekoliko postotaka već 20-ak godina. Međutim, za 2016. i 2017. godinu sud nije izrazio nepovoljno mišljenje o pravilnosti transakcija već je ono uvjetno. Pritom je pozitivno mišljenje dao za pouzdanost računovodstvene dokumentacije EU, a prihodi i plaćanja su ocijenjeni kao zakoniti i pravilni, “osim plaćanja za naknadu troškova”.

Pravdanje troškova

Veliki problem, čini se, predstavlja pravdanje troškova: od onih koju su ispitani, neprihvatljivim je ocijenjeno njih 85,4 posto. Primjerice, korisnik nije posjedovao evidenciju vremena koje je dvoje zaposlenika provelo na projektu za koje je obavljena revizija ili su troškovi prijavljeni prema netočnom tečaju. Tako je jedan korisnik prijavio troškove od 130.000 eura od čega je 45.500 bilo neprihvatljivo. To je rezultiralo stopom pogreške od 35,2 posto. Svoje nalaze i preporuke sud prosljeđuje Komisiji i EU, a godišnje izvješće suda je ključno za dobivanje razrješnice Europskog parlamenta.

Premda se pogreške u potrošnji novca smanjuju, činjenica da se uporno drže na nekoliko postotaka nameće pitanje koliko se one doista mogu smanjiti. Hrvatski član Europskog revizorskog suda, koji je prije odlaska u tu instituciju veći dio karijere proveo u MMF-u i Ekonomskom institutu, smatra da se treba više usmjeriti na reviziju uspješnosti, odnosno ostvarivanje vrijednosti za uloženi novac. To podrazumijeva prikupljanje dostatnih dokaza da su financijska sredstva EU iskorištena ekonomično, učinkovito i djelotvorno. U svoje godišnje izvješće sud svake godine uključuje i poglavlje o aspektima uspješnosti proračuna EU.

Prema mišljenju Matesa, i u Hrvatskoj bi se više trebali baviti uspješnosti. Javnost je previše usmjerena na pitanje je li povučeno dovoljno sredstava iz EU, smatra on, a premalo se pažnje posvećuje politikama na razini EU, sistemskom paćenju promjena i reformi.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version