Hrvatska iz fondova EU u 2018. uzela 2,7 milijardi kuna manje od planiranog

Autor:

12.11.2018.

Dubrovnik, 251018.
Predstavljanje suradnje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije s Europskom investicijskom bankom.
Konferenciji su prisustvovali, Zdravko Maric, Gabrijela Zalac, Tamara Perko i Vazil Hudak. Na fotografiji: Gabrijela Zalac, Zdravko Maric.
Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Tonči Plazibat / HANZA MEDIA

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac s ministrom financija Zdravkom Marićem u Dubrovniku, 25.10.2018.

Jedna od najvećih žrtava rebalansa ovogodišnjeg proračuna su fondovi Europske unije. Kako, naime, pokazuju podaci iz predloženog rebalansa, koji je Vlada sa sjednice u petak poslala u saborsku proceduru, Hrvatska će u ovoj godini iz europskih fondova povući gotovo 2,7 milijardi kuna manje nego što su Banski dvori planirali.

Podatak je to iz predloženog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, koji su nam potvrdili i sugovornici iz Vladinih krugova. Stavka “pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU”, koja najvećim dijelom obuhvaća upravo Unijine fondove, dosad je bila planirana u iznosu većem od 13,6 milijardi kuna. No, prijedlogom rebalansa ona se smanjuje za 2,65 milijardi, pa nova, korigirana vrijednost prihoda iz blagajne EU za 2018. godinu iznosi nešto više od 10,9 milijardi kuna. I u prezentaciji koju je pripremilo Ministarstvo financija stoji da je navedena stavka na strani proračunskih prihoda smanjena za taj iznos, a kao razlog se navodi “izmijenjena dinamika povlačenja sredstava iz fondova EU”.

Otegnuti natječaji

- Natječaji traju dulje nego što je bilo planirano, pa je jasno da se dio planiranog novca neće iskoristiti u ovoj godini, nego će se prebaciti u sljedeću - kratko nam je pojasnio izvor iz Vladinih krugova.

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU poručuju da, unatoč manjem iznosu koji je Hrvatska u ovoj godini povukla iz Unijine blagajne, nemamo razloga da budemo nezadovoljni.

- Dosad smo ugovorili oko 55 posto cjelokupne alokacije za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja iznosi gotovo 10,7 milijardi eura, a na početku našeg mandata udio ugovorenih sredstava iznosio je samo 9 posto. Nastavimo li ovom dinamikom, vjerujemo da ćemo do kraja mandata uspjeti iskoristiti cjelokupnu alokaciju - rekao nam je sugovornik iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ne želeći ulaziti u detalje.

'I nama su prigovarali'

No, ugovoriti iznos nije isto što i povući ga, upozorava Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU u Vladi Kukuriku koalicije.

- Ono što su nama često prigovarali, sada je postao njihov problem. Provedba projekata koji se financiraju iz fondova EU je slaba i zato smo sada na samo 14 posto isplaćenih sredstava od ukupno alociranih oko 10,7 milijardi eura. To je stvarna apsorpcija, a ne ugovoreni projekti, jer ugovoriti je jedno, a povući novac drugo. Između ugovaranja i povlačenja još je puno posla - upozorava SDP-ov ekonomski strateg.

 

Glavne probleme Grčić vidi u nerealno postavljenim ciljevima, ali i u zapinjanju projekata, kao i u nepripremljenosti administracije za provedbu tako zahtjevnih projekata. Zbog toga iz godine u godinu, ističe, u proračunu postavljamo jedan cilj povlačenja novca iz fondova EU, a potom te brojke rebalansom proračuna radikalno mijenjamo.

- U 2017. je stvarna realizacija iznosila oko 7,3 milijarde kuna, a u ovoj je godini smanjena sa 13,6 na 10,9 milijardi kuna, no teško da ćemo stvarno povući i 10 milijardi. Bojim se da je i cilj za sljedeću godinu od oko 17 milijardi kuna teško ostvariv te da bi bilo pravo čudo kad bismo ga uspjeli ispuniti - naglašava Grčić.

Pelješki most

Najveće probleme u realizaciji vidi u sektorima prometa i zaštite okoliša. I dok će u sektoru prometa gradnja Pelješkog mosta u sljedećim godinama omogućiti povlačenje više novca iz fondova EU, u sektoru zaštite okoliša, napominje Grčić, izmijenjen je sam koncept, pa će se i realizacija projekata vjerojatno odvijati sporije od planiranog.

Damir Novotny, ekonomski analitičar, upozorava, pak, da projekti koji se u Hrvatskoj sufinanciraju iz fondova EU kasne iz niza razloga. Neki od njih tiču se spore i slabo osposobljene administracije, zbog čega se projekti dugo pripremaju, a natječaji se rijetko raspisuju. Drugi je dio problema u jedinicama lokalne samouprave: mnoge od njih nemaju ni osposobljenih kadrova za europske projekte, ali ni novca za vlastiti udio u njima. No, ima i pomalo bizarnih razloga. Kao jedan od njih Novotny navodi slučaj “najbrži prst”, koji se nedavno provlačio kroz hrvatske medije, a sve se svodilo na to da će za novac iz fondova EU biti prijavljen onaj projekt koji se prije prijavi, neovisno o kvaliteti. Rezultat svega toga je, ističe Novotny, to da Hrvatska i po korištenju novca iz fondova EU tapka na mjestu u usporedbi s ostalim novim članicama, dok se sa starima ne može niti uspoređivati. Posljedica toga je i sporiji gospodarski rast od onoga koji bismo mogli ostvariti.

Gradišćanski Hrvati

- Novac iz fondova EU je važan za pokretanje gospodarskog rasta, što pokazuju i primjeri drugih zemalja. Taj je novac važan čak i u jednoj razvijenoj Austriji, u kojoj su, primjerice, savezne pokrajine Koruška i Gradišće među regijama koje su najviše iskoristile fondove EU. U Gradišću je, recimo, taj novac uglavnom otišao u projekte iz turizma i obnovljivih izvora energije. Znamo li da u Gradišću živi i jaka hrvatska manjina, pravo je iznenađenje da Hrvatska nije od njih pokušala naučiti kako bolje povući novac iz fondova EU - zaključuje Novotny.

Na slabo hrvatsko korištenje novca iz fondova EU upozorili su i iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) čije prognoze kažu da će nam gospodarstvo rasti po stopi ispod 3 posto, ali samo ako se ubrza povlačenje novca iz EU fondova, a upozoravaju i na hrvatsku demografsku katastrofu.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version