'Hrvatska još uvijek uči kako koristiti fondove EU, nemojte biti fokusirani samo na penale'

Autor:

  • Tea Trubić

08.03.2019.

Europska komisija, predstavništvo u Hrvatskoj

Vittoria Alliata di Villafranca (lijevo) i novinarka portala Euractiv.hr

Danas smo imali priliku razgovarati s Vittoriom Alliatom di Villafranca, direktoricom Europske komisije koja je zadužena za implementaciju Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji.

Što očekujete od budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, osobito u kontekstu kohezijske politike?

Nacrt proračuna koji je Europska komisija predstavila osigurava dovoljno sredstva za ambicioznu kohezijsku politiku, neovisno o financijskim izazovima koji nam posljednjih mjeseci prijete zbog nesigurnosti oko Brexita. Vjerujem da je upravo odlazak Ujedinjene Kraljevine najviše utjecao na odluku Komisije da zaštiti kohezijsku politiku u budućem proračunu Europske unije.

Smatrate li da će se nesigurnost oko Brexita negativno odraziti na stabilnost budućeg proračuna EU?

U ovome trenutku i dalje svi računamo da će London Uniju napustiti 29. ožujka 2019. godine, pa Europska komisija sve svoje financijske planove smišlja prema tome.

Kako biste karakterizirali učinak koji je kohezijska politika imala na europske 'zemlje u razvoju' poput Hrvatske? Smatrate li da će u budućem proračunu Europske unije sredstva za kohezijsku politiku biti lakše dostupna slabije razvijenim članicama?

Europska komisija nastavit će investirati u tzv. 'države u razvoju' s posebnom pozornošću. Trenutno za te zemlje koristimo drugačiju terminologiju, pa ih zovemo 'države koje imaju BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto prosjeka EU'. Te zemlje, među kojima je i Hrvatska, trebaju još puno raditi da dostignu standard ostalih članica, a u tom kontekstu posebnu ulogu imaju upravo investicije. Svjesni smo činjenice da je kohezijska politika EU bila ključna, osobito u kontekstu privlačenja novih investicija u područjima poput infrastrukture, zdravstva i obrazovanja.

Međutim, treba naglasiti i dodanu vrijednost takvih projekata. Iako je samo financiranje prepušteno svakoj članici zasebno, ciljevi i pravila se donose zajedno. Tako, nove članice poput Hrvatske mogu surađivati s iskusnijim državama, koje im prenose svoja iskustva i dobre prakse. Smatram da je prekogranična suradnja najvrednija prednost članstva u Europskoj uniji, ali je i ključ svakog napretka u kohezijskoj politici. Činjenica da se Zagreb može obratiti za pomoć Sloveniji ili Poljskoj za savjet kako ne bi ponovila iste greške s kojima su se Ljubljana i Varšava svojedobno susrele jedna je od ključnih osnova europskog projekta.

Fondovi Europske unije bi se trebali implementirati istovremeno sa strukturnim reformama. Više nije dovoljno samo izgraditi cestu ili bolnicu. Sada je postalo podjednako bitno smišljati projekte imajući na umu dugoročnu održivost i lokalnu zajednicu. Projekti moraju početi uključivati ljude, osobito one koje su zbog različitih socio-ekonomskih okolnosti do sada bili zakinuti i zaboravljeni.

Građani Hrvatske sve češće kritiziraju vladu zbog nedovoljno efikasnog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Do relativno nedavno uspješno smo ugovorili samo 9 posto projekata. Iako se sada postotak povisio na oko 65 posto, još uvijek postoji opasnost da ćemo morati platiti penale zbog nedovoljnog korištenja raspoloživih bespovratnih sredstva. Kako to komentirate?

Nemojte biti toliko fokusirani na penale. I najveće države Europske unije ih nekada trebaju platiti. Definitivno je riječ o izazovu koji treba što prije riješiti. Međutim, najvažnije je da Hrvatska polagano, ali sigurno uči kako efikasno koristiti fondove. Ne smijete zaboraviti činjenicu da je ovo prvi strukturni period za Hrvatsku i da ste postali punopravnom članicom Europske unije prije samo nekoliko godina. Mi smo još 2013. godine očekivali da će biti određenih izazova i sukladno tome smo osigurali administrativna i tehnička sredstva za intervenciju i pomoć. Smatram da sada Hrvatska uči i napreduje.

Da projekt uspije, potrebno je da se nekoliko faktora dogodi istovremeno. Prvi i najosnovniji preduvjet je svakako politička stabilnost. Kada se ona ostvari, cijela vlada mora bezrezervno podržati kohezijsku strategiju kako bi se sredstva koristila što efikasnije. Nadalje, ključno je imati educiran i stručan kadar za kvalitetno vođenje odobrenih projekata. Konačno, sve regije trebaju biti uključene u taj proces, osobito one koje su slabije razvijene od Zagreba.

Ali, ponavljam, Hrvatska i dalje uči.

Možete li odvojiti jedan projekt u Hrvatskoj koji Vam je posebno prirastao srcu?

Da, svakako, izdvojila bih digitalizaciju srednjih škola koju trenutno vodi CARnet. Riječ je o pilot projektu koji je trajao nekoliko godina, a sada će se proširiti na druge škole u Hrvatskoj. Vrlo je uzbudljiv, interaktivan i zanimljiv.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version