Hrvatskoj 500 milijuna eura manje ako se snizi iznos za kohezijsku politiku

Autor:

  • Tea Trubić Macan

18.02.2020.

Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic (L) is greeted by European Council President Charles Michel as he arrives for a meeting of the EU-Western Balkans Summit at the EU headquarters in Brussels on February 16, 2020. (Photo by Aris Oikonomou / AFP)
Aris Oikonomou / AFP

Andrej Plenković i Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća

Čelnici 27 zemalja EU okupit će se ovaj četvrtak na izvanrednom summitu Europskoga vijeća u Bruxellesu na kojem će pokušati pronaći kompromisno rješenje za višegodišnji financijski okvir (VFO), proračun EU, kojim će se definirati sredstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Riječ je o ključnom dokumentu kojim će se odrediti financijski okviri za potporu političkih obećanja koje je Europska komisija Ursule von der Leyen dala na samome početku svog mandata. Unatoč tome što se pregovori o proračunu vode svakih sedam godina i obično traju i po nekoliko mjeseci, ovaj bi ciklus mogao biti najkompleksniji dosad zato što se preostalih 27 članica EU mora dogovoriti kako će izgledati proračun, a samim time i Unija, bez Ujedinjene Kraljevine, jedne od najvećih neto uplatiteljica, čiji je godišnji doprinos bio između 12 i 14 milijardi eura.

Trenutačno postoji velika podjela među državama članicama, ali i institucijama EU oko pitanja “treba li manjoj Europi veći proračunski okvir”, a dodatnu dimenziju problemu daje činjenica da svi prohtjevi moraju biti barem djelomično zadovoljeni zato što svi sudionici imaju ključnu ulogu u konačnom donošenju proračuna.

Europska komisija, kao izvršna vlast EU, smatra da bi države članice u sljedećem razdoblju trebale izdvajati 1,114 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), čime bi ukupan proračun EU iznosio 1,135 bilijuna eura. S druge strane, Europski parlament smatra da bi EU trebala nastaviti provoditi ambicioznu politiku, osobito kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti vanjskih granica EU, zbog čega bi članice trebale uplaćivati 1,3 posto BND-a. Europsko vijeće, institucija u kojoj su najviši predstavnici država i vlada, prošli je tjedan predstavila kompromisni prijedlog u kojem je “magična brojka”, kako su je prozvali mediji, iznosila 1,074 posto BND-a, a konačan iznos proračuna bio bi 1,094 bilijuna eura.

Iako su ključne države članice Europske unije ostale na čvrstim pozicijama o proračunu, ipak postoji nada da bi se kompromis mogao postići na summitu koji počinje u četvrtak, ali se ne zna kada bi mogao završiti. Plan je da to bude samo jednodnevni sastanak na vrhu čelnika država članica, ali se spekulira da bi se mogao nastaviti i u petak, a za neke se delegacije govori da su rezervirale hotele u Bruxellesu i za subotu. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel svakako će nastojati postići komprimis na sastanku, no ishod će najviše ovisiti o spremnosti država članica.

A one koje će najviše plaćati u zajedničku blagajnu i dalje inzistiraju na tome da ne bude povećanja proračuna i da se uzme u obzir činjenica da je Ujedinjena Kraljevina napustila EU te da nije logično za manju Uniju imati veći proračun.

Uime kolega iz Nizozemske, Švedske i Danske, austrijski kancelar Sebastian Kurz u tekstu za Financial Times poručio je kako je 1 posto BND-a za proračun EU u brojkama još veći proračun nego što je bio do sada i da bi te četiri države, s Njemačkom, u slučaju rasta zajedno plaćale više od 75 posto neto proračuna EU. Navodi kako Unija nakon Brexita mora ponovo skrojiti proračun “prema novoj veličini”. Odbija kritike da je takav stav znak smanjene privrženosti projektu Europske unije.

“Uspjeh europskog projekta mjeri se našom sposobnošću da polučimo rezultate u našim političkim ambicijama i postignemo opipljive rezultate za građane - a ne visinom proračuna. Štititi zajedničke vrijednosti nema cijenu, a jedinstveno tržište, značajni pokretač europske konkurentnosti, nije skup pothvat”, napisao je Kurz.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je rekao kako se nada da će Hrvatska, kao najnovija članica, uspjeti dobiti određeni bonus jer je do sada kao najnovija članica na raspolaganju imala samo jedan puni višegodišnji financijski ciklus. Za Hrvatsku, osim ukupne financijski omotnice, važni su i kriteriji korištenja fondova, odnosno nužni dio sufinanciranja koji može potencijalno otežati apsorpciju fondova. Premda se ne spominje imenom, jasno je da se na Hrvatsku odnosi dio prijedloga predsjednika Vijeća da regije “u jednoj državi” dobiju 300 milijuna eura ekstra sredstava. Sve što je na stolu još je samo prijedlog, a i ako se države članice uspiju dogovoriti u četvrtak, to neće biti kraj jer se s time mora složiti i Europski parlament koji traži za mnoge neprihvatljivo velik proračun za buduće sedmogodišnje razdoblje. Parlament je čak i zaprijetio da će srušiti prijedlog ne bude li on dovoljno ambiciozan i ne osigura novac za provedbu političkih planova koji su dogovoreni. A. Palokaj

 

Konačno, članice su međusobno podijeljene na “skeptičnu petorku” neto uplatiteljica, među kojima su Austrija, Danska, Nizozemska, Švedska i Njemačka, koje u proračun uplate veći iznos od onoga koji iskoriste, te na grupaciju Prijatelja kohezije među kojima su države “nove Europe” koje uvelike ovise o kohezijskim sredstvima i fondovima EU, poput Hrvatske.

Gupacija Prijatelji kohezije, u kojoj je 16 članica “nove Europske unije”, po svaku cijenu želi zaštititi izdvajanja za europske fondove.

400,000.000 eura - modernizacija željezničke pruge Zagreb GK – Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije

- milijarda eura - modernizacija željezničke pruge Zagreb GK – Rijeka, dionica Oštarije - Škrljevo

270,000.000 eura - gradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na dionici željezničke pruge Škrljevo - Rijeka – Jurdani

572,500.000 eura - nadogradnja i rekonstrukcija željezničke pruge Dugo Selo - Novska

80,000.000 eura - modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac

do 150,000.000 eura - obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim vlakovima

50,000.000 eura - osuvremenjivanje plovnog puta Sava, Drava i Dunav

150,000.000 eura - modernizacija luka na unutarnjim plovnim putovima (Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Sisak)

40,000.000 eura -

nabava tramvaja - Osijek

120,000.000 eura -

nabava tramvaja - Zagreb

100,000.000 eura -

osuvremenjivanje tramvajske infrastrukture u Zagrebu

200,000.000 eura - ulaganja u javni gradski promet

i integriranu mobilnost

(remize, obnova voznog parka, autobusni kolodvori)

3,1 milijarda

eura ukupno

Nacionalna komponenta:

15 posto: 460

milijuna eura

25 posto: 775

milijuna eura

Razlika: 315

milijuna eura

 

U prošlotjednom prijedlogu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela za kohezijsku je politiku namijenjeno gotovo 7,4 milijarde eura manje od iznosa koji je sugerirala Europska komisija. U tom kontekstu, Hrvatska bi u razdoblju od 2021. do 2027. godine na raspolaganju trebala imati 8,767 milijardi eura, što bi u realnim iznosima bilo 6 posto ili pola milijarde eura manje nego dosad.

Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad. Prihvati li se taj prijedlog, bio bi to ozbiljan udarac na nacionalni proračun država članica. Dalje, prema Michelovu prijedlogu, regije u EU podijelile bi se na tri kategorije, na temelju čega bi statističke regije, jadranska i kontinentalna Hrvatska, dobivale od 2,3 do 1,5 posto lokalnog BDP-a, a za Hrvatsku kao najmlađu članicu EU koja je koristila samo jedan financijski okvir dosad, predviđena je i posebna stavka kojom bi nam se omogućilo pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura po statističkoj regiji.

Nezadovoljstvo

- Taj je paragraf plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju RH ima kao najmlađa članica EU - objasnio je premijer Andrej Plenković koji se prošli tjedan u Bruxellesu sastao s Michelom zbog pregovora o budućem proračunu.

Michelov prijedlog kompromisa nije dobro odjeknuo među čelnicima članica, ali ni među predstavnicima ostalih europskih institucija. Štoviše, glavni pregovarači Europskog parlamenta, zakonodavnog tijela EU koje mora dati konačni blagoslov na VFO, Michelu su zamjerili to što nije i njih uključio u pregovore uoči summita, zbog čega su zaprijetili i mogućnošću rušenja proračuna tijekom glasanja u Parlamentu.  S obzirom na to da su gotovo svi dionici podjednako nezadovoljni predloženim, nije moguće predvidjeti hoće li se iz toga roditi kompromisni dogovor ili će pregovori ovaj tjedan završiti i prije nego što su počeli.

Politički dogovor

Michel je najavio da će ovotjedni summit zbog nužnosti postizanja dogovora neodoljivo podsjećati na vatikansku konklavu zato što će biti spreman zaključati europske čelnike dok ne pronađu rješenje. No, trenutačno djeluje kao da je dogovor još miljama daleko, zbog čega bi u opasnost moglo doći i fiskalno funkcioniranje najvećeg trgovinskog bloka na svijetu. Naime, ako se do kraja 2020. ne donese novi VFO, u 2021. će se nastaviti koristiti postojeći okvir koji ne predviđa sredstva za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu vanjskih granica EU, na kojima nova Komisija temelji svoj mandat.

Za politički dogovor o ukupnom iznosu proračuna potreban je konsenzus svih 27 članica na razini Europskoga vijeća, nakon čega proračun u tom obliku ide na odobravanje u Europski parlament u kojem se usvaja jednostavnom većinom. Drugi dio proračuna donosi se različitim procedurama i internim dogovorom država članica te njihovih nacionalnih parlamenata, a sektorska politika i pitanje poštovanja vladavine prava odlučuje kvalificiranom većinom na razini Vijeća Europske unije.