Jozo Radoš: Europski su fondovi jako komplicirani i precjenjeni

Autor:

25.03.2019.

Zagreb, 110916.
Iscekivanje rezultata prijevremenih parlamentarnih izbora u stozeru Narodne koalicije u Muzeju suvremene umjetnosti.
Na fotografiji: Jozo Rados.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev

Jozo Radoš (u sredini), zastupnik u Europskom parlamentu

O EU fondovima se u Hrvatskoj nerijetko iznose netočne informacije a vlade ih zlorabe za međusobna prozivanja, ocijenio je u razgovoru za Hinu zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš i najavio kako će u kampanji za europske izbore nastojati ukazati na "mitove" o iskorištavanju tih fondova. 

Hrvatski eurozastupnik Jozo Radoš, član grupacije europskih liberala i demokrata (ALDE) po novi mandat u Europskom parlamentu na izborima u svibnju ići će kao kandidat GLAS-a na listi Amsterdamske koalicije za koju očekuje da će osvojiti dva zastupnička mjesta.

 "EU fondovi nisu tako jednoznačno pozitivni i u Hrvatskoj se precjenjuju", kaže Radoš i dodaje da je "ta tema u Hrvatskoj nezasluženo snažno prisutna s obzirom na potencijale koje nose".  EU fondove je teško prezentirati i razumjeti jer su komplicirani, njihova provedba jako dugo traje i tijekom tog razdoblja izmijeni se više vlada i administracija, a takva situacija dovodi do međusobnih prozivanja i iznošenja informacija koje ne stoje, napominje Radoš.

Jedan je od većih problema, kaže, nedostatak jasnog cjelovitog prikaza praćenja fondova, njihovo korištenje po operativnim programima i po tzv. prioritetnim osima tih programa. "Ne bi bilo loše kada bi stranica ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od početka imala jednostavnu tablicu za sve operativne programe i prioritetne osi te da se ona ne mijenja s promjenom administracije čime bi se izbjegla mogućnost manipuliranja i okrivljavanja prethodnih vlada za neiskorištavanje fondova", smatra Radoš.

"Za njihovo dobro korištenje trebate imati precizan plan od početka, čak i prije nego se uspostavi Višegodišnji financijski okvir (VFO) tako da on bude kontinuiran, a ne skokovit kao što je kod nas slučaj", kaže Radoš.

Radoš najavljuje da će, ako osvoji još jedan mandat, u fokusu njegovog djelovanja u parlamentu ostati energetska politika EU-a i njezino provođenje u Hrvatskoj. Izrazio je žaljenje što većina ciljeva koje je Hrvatska postavila u energetskoj strategiji za razdoblje 2010-2020. nije ostvarena. "Hrvatska je imala za cilj ostvariti 20 posto obnovljivih izvora energije do 2020. godine, a 2014. smo naglo skočili s 18 na 26 posto jer smo uračunali u obnovljive izvore i grijanje kućanstava pomoću drveta koji nije najbolji energent. Drvo je velik zagađivač i postoje puno efikasniji načini korištenja biomase", kaže Radoš.

Podsjeća kako je u formiranju nova energetska strategija za 2020.-2030. te da je to prilika za Hrvatsku da definira svoje ciljeve koje treba provoditi kao dio nacionalne politike, održavajući kontinuitet bez obzira na promjene vlasti. Biogorivima ne vidi budućnost u Hrvatskoj jer smatra da su šanse uništene i u tom pogledu.

"Hrvatska je imala četiri biorafinerije, a 2014. smo bili na oko četiri posto udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u prometu. Kada su se zaslugom vlada te biorafinerije zatvorile, Hrvatska je spala na udio biogoriva od 1,2 posto čime smo postali pretposljednja zemlja u EU, samo ispred Estonije", kaže Radoš.

Prema novim pravilima koje je postavila Europska unija, nastoje se ograničiti goriva prve generacije koja se zasnivaju na žitaricama, na 7 posto do 2030., a za one zemlje koje su zatečene nekim stanjem, pomak može biti samo 1 posto.

"Teško da mi možemo aktivirati naše konzervirane biorafinerije, a budući da s prvom generacijom biogoriva koja se zasnivaju na žitaricama možemo ići samo za 1 posto, dakle samo na 2,2 posto do 2030., ta prilika je za nas propuštena", ocjenjuje Radoš.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version