Prijatelji kohezije u Bratislavi brane sredstva za najsiromašnije zemlje EU-a

Autor:

29.11.2018.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic arrives at an extraordinary EU leaders summit to finalise and formalise the Brexit agreement in Brussels, Belgium November 25, 2018. REUTERS/Piroschka van de Wouw/Pool
Piroschka van de Wouw / REUTERS

Andrej Plenković

Prijatelji kohezije neformalna skupina europskih država koja se protivi rezanju kohezijskih sredstava u budućem proračunu EU, danas će se okupiti u Bratislavi kako bi ponovno zatražili da se siromašnijim regijama ne uskrate sredstva koja bi im mogla pomoći da se približe razvijenijima i bogatijima.

Konferencija u Bratislavi okupit će visoke predstavnike država EU, među kojima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković, čelnici baltičkog bloka, Višegradske skupine, Bugarske, Rumunjske i drugih.

Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kada je skupina odlučila javno istupiti zbog smanjenja kohezijskih sredstava navodeći da su oni ključni za sufinanciranje razvojnih projekata u siromašnijim državama čime se doprinosi smanjenju razlika u EU.

Hrvatska se pridružila skupini još 2012. godine, dok je bila promatrač zato što još nije bila službena članica EU, kako bi prisustvovala u pregovorima o budućem sedmogodišnjem financijskom razdoblju i borila se protiv smanjenja kohezijskih sredstava. Prijatelji kohezije nastoje se izboriti da mjere štenje u proračunu ne idu na štetu kohezijskih sredstava namijenjenih najslabije razvijenim državama Europske unije sa svrhom jačanja gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije.

Slovačka je još u travnju objavila da će ugostiti izaslanike konferencije kao predsjedajuća država Višegradske skupine čiji je mandat službeno započeo 1. srpnja. Premijer Peter Pellegrini tada je rekao kako postoji 'hitna potreba da se razgovara o višegodišnjem financijskom okviru'.

- Pozvat ćemo Prijatelje kohezije u Bratislavu kako bismo razmotrili budući europski proračun za pregovaračkim stolom - rekao je Pellegrini, dodavši da sredstva iz europskih fondova trebaju biti investirana tamo gdje još postoje regionalne razlike i gdje infrastruktura nije završena.

Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine u odnosu na sadašnji budžet, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.

Hrvatskoj bi prema prijedlogu Europske komisije za to financijsko razdoblje za kohezijsko politiku bilo osigurano oko 6 posto manje nego što je u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Tri hrvatske zamjerke

Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke. Problem je i povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.

Po novom prijedlogu Europske komisije, države članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.

Komisija je predložila i da se u novom višegodišnjem proračunu promijeni pravilo N+.

U sadašnjem višegodišnjem proračunu vrijedi pravilo N+3, što znači da se projekt ugovoren u sklopu kohezijske politike može provesti u tri godine nakon ugovaranja. Sada Komisija predlaže da se to postupno smanji na dvije godine. Neovisno o smanjenju proračunskih sredstava, Hrvatska bi i dalje trebala biti među državama koje dobivaju najviše, osobito ako se u obzir uzme broj stanovnika.

Prema prijedlogu kohezijske politike, po glavi stanovnika najviše dobiva Estonija - 317 eura godišnje, dok je slijede Slovačka 310 eura i Latvija s 308. Hrvatska bi trebala dobiti 298 eura. S druge strane, najveći gubitnici u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun trebale bi biti Mađarska, Češka i Estonija. Dobitnici su Bugarska, Grčka i Rumunjska s po osam posto više.

U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i 'klub škrtaca', a druga su 'prijatelji kohezije'.

Hrvatska odlučno protiv smanjenja

Hrvatski dužnosnici kazali su u više navrata da će Zagreb ustrajati u tome da se ne smanjuju sredstva iz kohezijske i poljoprivredne politike. Državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić istaknula je ranije kako će Hrvatska u predstojećim pregovorima o VFO-u inzistirati na tome da se zadrži adekvatno financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike.

Prijedlog Komisije neprihvailjiv je i hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Ivani Maletić.

- Prihvaćanjem prijedloga proračuna Europske komisije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, dopustili bismo produbljivanje razlika među državama članicama, a cilj Europske unije je upravo suprotno - istaknula je prije desetak dana.

I zastupnici u Europskom parlamentu su ovaj mjesec zatražili da se ne smanjuju sredstva za kohezijske i poljoprivredne politike.

Iako će ustrajati na povećanju sredstava za inovacije, zapošljavanje mladih, gospodarski rast i borbu protiv klimatskih promjena te su svjesni da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za migracije, sigurnost i obranu, europarlamentarci su podsjetili da to ne smije ići na uštrb kohezijske i poljoprivredne politike.

Manje za koheziju, ali više za R&D i Erasmus

Novi višegodišnji proračun koji se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine obuhvaća EU27, dok je sadašnji sastavljen za 28 članica, što znači da se zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva europski proračun smanjuje za 12 do 14 milijardi eura godišnje.

Osim što će se u njega uplaćivati manje, iz proračuna će trebati izdvojiti više za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.

Uz to, Komisija je predložila znatno povećanje proračuna za neka druga područja.

Tako se predlažu devet puta veća sredstva za investicije u digitalnu transformaciju i mreže, dva puta više novca za programe za obrazovanje i mlade, uključujući ERASMUS+. Pedeset posto više sredstava predlaže se za investicije u istraživanje i razvoj.

Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. godinu predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1.135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11  posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1.279 milijardi eura u obvezama.

U plaćanjima Komisija predlaže 1.105 milijardi eura, što je 1,08  posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1.246 milijardi eura u plaćanjima.

Prijedlog je da se kohezijska sredstva smanje za oko šest posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna.

Odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version