Reakcija: Prvo učilište za EU fondove već postoji

Autor:

11.10.2019.

avelant.hr / avelant.hr

Ariana Vela na jednom od predavanja u svom učilištu

Piše Ariana Vela

Direktorica i vlasnica konzultantske tvrtke AVELANT d.o.o. za poslovno i strateško savjetovanje i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih

Prošloga je vikenda, 5. listopada 2019. godine, u prilogu Magazin Jutarnjeg lista objavljen intervju s novim ministrom regionalnog razvoja i fondova EU, Markom Pavićem, u kojem je ministar naveo da mu je cilj „već sljedeće godine kao društvenu inovaciju pokrenuti Učilište za upravljanje i sustavnu administraciju ESI fondova“.

Odmah po objavi intervju zaprimila sam niz poruka i poziva polaznika i predavača Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih, kojega je vlasnik moje poduzeće AVELANT d.o.o. i kojega sam do kraja prošle kalendarske godine vlasnica bila ja osobno.

Učilište EU PROJEKTI - Ustanova za obrazovanje odraslih, prvo je hrvatsko učilište koje se bavi fondovima EU-a, pripremom i provedbom projekata te javnom nabavom. Osnovala sam ga 2014. godine te je u prvoj polovici 2015. godine dobilo završnu dozvolu za rad od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Osnivanje Učilišta (skraćeni naziv: UEP) popratili smo besplatnom konferencijom o EU fondovima na kojoj je sudjelovalo cca 150 dionika koji djeluju u tom sektoru. Navedena konferencija bila je izuzetno dobro medijski popraćena baš zato što se radilo o prvom učilištu specijaliziranom za fondove EU-a. Čudi me da ministar koji u svom životopisu navodi da je prije političke karijere bio konzultant za fondove EU-a to nije znao, ali razumijem da je vrlo zaposlen pa ne stigne popratiti sve što se događa u sektoru u kojem djeluje.

Stručnjaci UEP-a dosad su obrazovali 9.000 dionika iz poslovnog, civilnog i javnog sektora.
avelant.hr / avelant.hr

Zadovoljni polaznici jednog od tečajeva

 

UEP je pri Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih verificirao niz programa u segmentu pripreme i provedbe projekata, kako tzv. mekih, tako i infrastrukturnih i ruralnih, a nositelj je i ovlaštenja za provedbu specijalističkog programa izobrazbe u području javne nabave koje je dobilo od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Redovito educira i zaposlenike sustava upravljanja i kontrole Europskim strukturnim i investicijskim fondovima pri čemu je fokus upravo na rješavanju i razjašnjenju ključnih problema koji su vezani uz fondove EU-a, javnu nabavu i upravljanje projektima zbog kojih korisnici i, u konačnici država gubi bespovratna sredstva.

Naš portfolio projekata vrlo je velik te je u ovome trenutku jedan od najvećih u Hrvatskoj. Imala sam čast raditi na pripremi najvećeg projekta ikada financiranoga iz fondova EU-a – Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, a trenutačno vodim EU segment provedbe projekta, kao i niz drugih projekata. U brojkama to izgleda ovako: 2 milijarde eura projektnog portfelja, više od 500 projekata i sudjelovanje u pripremi i provedbi nekih od najvećih postupaka javne nabave u državi.

Slijedom navedenoga, ukratko ću objasniti zašto je ministrova ideja da otvori učilište za sustave upravljanja i kontrole baš u 2020. godini promašena.

  • Prvo, upitno je koliki su kapaciteti Ministarstva za osnivanje učilišta i razvoj programa, uz sve poslove za koje je nadležno.
  • Drugo, hrvatski sustavi upravljanja i kontrole ESI fondovima nisu efikasni. Neučinkovit sustav ne može educirati novozaposlene o tome kako učinkovito obavljati poslove iz te nadležnosti.
  • Treće, o specifičnim poslovima koje navedeni sustavi obavljaju ne mogu nas obrazovati stranci jer su njihovi sustavi drugačiji i redovito su se takve ideje pokazale nezadovoljavajućima. Sa strancima se može razgovarati o tome kako pojednostaviti naš sustav.
  • Četvrto, 2020. godina jest godina hrvatskog presjedanja EU-om, godina programiranja nove financijske perspektive, godina u kojoj će se morati rasplesti Brexit i kreirati jasniji obrisi novog višegodišnjeg financijskog okvira. Paralelno s time će se provoditi projekti iz ove financijske perspektive, što je samo po sebi dovoljno opterećujuće za sustav i korisnike. Tek krajem 2020. godine bi moglo biti jasno kako će izgledati budući sustav upravljanja i kontrole, stoga se energija može trošiti na to da se novozaposlene educira o postojećem sustavu i njegovim alatima koji će se koristiti do kraja 2023. godine, ali upitno je koliko to zaista ima smisla.
  • Peto, postoji Državna škola za javnu upravu, niz edukacija koje provode sama tijela u sustavima upravljanja i kontrole, a isto tako i poslovni sektor – konzultantske tvrtke, učilišta kao što je UEP i drugi dionici.  Bilo bi pametnije integrirati programe koje ministar Pavić smatra važnima u rad navedenih organizacija umjesto osnivanja novog tijela koje će biti na proračunu (RH ili EU) uz upitnu kvalitetu rada.  

Smatram u ovoj reakciji važnim istaknuti da bi se ministar Pavić možda trebao fokusirati na tri stvari:

  1. Jačati ulogu svog ministarstva kao koordinacijskog tijela koje će uvesti red u tumačenje regulative od strane tijela u sustavima upravljanja i kontrole. Tako će osigurati da praksa bude ujednačena i postići veću razinu pravne sigurnosti od one koja postoji danas, a koja je nezadovoljavajuća.
  2. Početi raditi na značajnom pojednostavljenju kontrola korisnika od strane sustava u budućem programskome razdoblju te izjednačavanju položaja onih koji rade u sustavima i onih koji provode projekte. Tako će se postići veća efikasnost, bolje korištenje EU novca, a bit će moguće nagraditi one koje rade iznad očekivanja, kao i kazniti one koji ne rade.
  3. Usvojiti Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 te ostatak strateškog okvira kao podlogu za programiranje za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Koristim ovu priliku da zahvalim ministru što je naveo da je osnivanje učilišta za fondove EU društvena inovacija i drago mi je da sam već 2014. godine bila toliko inovativna. Rado ću s njim podijeliti naša iskustva.