Regionalna politika Europske unije treba nam biti prioritet

Autor:

02.01.2019.

Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic arrives at a European Union leaders summit in Brussels, Belgium December 14, 2018. Alastair Grant/Pool via REUTERS
Alastair Grant / REUTERS

Andrej Plenković

Povećanje uplata u proračun ne bi trebalo biti sporno za Hrvatsku, jer ona ostvaruje pozitivnu financijsku razliku te sve intenzivnije koristimo fondove EU za poticanje rasta i razvoja.

U godini iza nas Hrvatska je obilježila pet godina od ulaska u EU, što je dovoljno vremena za sagledavanje i financijske koristi od članstva. Naime, prema podacima Ministarstva financija, sredinom ove godine Hrvatska je bila u plusu oko 8,4 milijarde kuna, pri čemu se već od prve godine ulaska u EU bilježi pozitivna razlika (ukupan iznos svih primljenih sredstava na godišnjoj razini veći je od uplata u proračun EU). Priljevi iz proračuna EU odnose se na uplate predujmova i refundacija troškova za programe te instrumente kojima Hrvatska upravlja. Upravo u tim iznosima nalaze se, između ostalih, i sredstva fondova EU, odnosno sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova. Njihov je ukupan iznos koji je na raspolaganju Hrvatskoj za proračunsko razdoblje 2014. - 2020. godine više od 10,7 milijardi eura.

Kako bi se procijenilo ima li Hrvatska zadovoljavajuća kretanja u korištenju sredstava fondova EU, bitno je sagledati kojom se dinamikom ta sredstva ugovaraju i troše. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, vidljivo je da se od kraja 2016. godine znatno intenziviraju objave natječaja, ali i plaćanja. Primjerice, početkom 2017. godine ukupno je ugovoreno približno 1,3 milijarde kuna sredstava fondova EU, da bi početkom 2018. godine taj iznos premašio 3,7 milijardi. Krajem 2018. godine ukupan iznos ugovorenih sredstava znatno je prešao šest milijardi kuna. Rastuća dinamika ugovaranja za posljedicu je imala i sve dinamičnije isplate sredstava EU. Ukupne isplate do početka 2018. godine nisu prekoračile milijardu eura, polovicom godine narasle su iznad 1,2 milijarde eura, a krajem ove godine približile su se razini od dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da je korištenje fondova EU bitno u kontekstu smanjivanja razvojnih razlika te poticanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj, važno je intenzivirati njihovo korištenje, posebice zato što se približavamo kraju proračunske perspektive EU. Koliko je za Hrvatsku važno korištenje europskih fondova, pokazuje i procjena HGK da bi njihovo korištenje u punom raspoloživom iznosu moglo povećati gospodarski rast za dodatna 2-3 postotna boda. Budući da su stope gospodarskog rasta Hrvatske malo ispod 3 %, što je najniže u odnosu na nama usporedive države središnje i istočne Europe, jasno je da su fondovi EU jedan od rijetkih instrumenata kojima se značajnije može potaknuti gospodarski oporavak.

Ti pozitivni trendovi ugovaranja te isplata sredstva fondova EU trebali bi se i ubrzati kako bismo u idućim godinama proveli i financirali što je moguće više razvojnih projekata. Međutim, već je sada bitno sagledavati što nas čeka u skoroj budućnosti po tom pitanju, jer se proračun EU za iduće razdoblje (2021. - 2027.) već izrađuje.

Ono što je upozoravajuće jest da prijedlog Europske komisije ide u smjeru smanjivanja regionalne (kohezijske) politike EU (za oko 12 %), ali i one poljoprivredne te pomorske (za oko 15 %). Upravo te politike koriste fondove EU kao instrumente rasta i razvoja, koji su potrebni i Hrvatskoj. Europska je komisija u prijedlogu proračuna povećala sredstva za migracije i vanjske granice, sigurnost i obranu te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima te inovacijama, ali istovremeno smanjivši sredstva za regionalnu politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku. Predloženo je i smanjenje stopa sufinanciranja iz fondova EU te se dodatno komplicira praćenje, koje je već sada prilično zahtjevno.

S obzirom na to da je regionalna politika temeljna politika solidarnosti koja pridonosi ostvarenju glavnog cilja, a to je ujednačeni regionalni razvoj Europske unije, Europski se parlament već usprotivio prijedlogu novog europskog proračuna koji ide u smjeru slabljenja regionalne politike.

Hrvatska, kao i ostale manje razvijene države članice EU (prvenstveno one srednje i istočne Europe), također treba podržati održavanje snažne regionalne politike, s obzirom na sve veće značenje koje ona ima na hrvatsko gospodarstvo. Primjerice, u prijedlogu novog proračuna EU za razdoblje 2021. - 2027. za Hrvatsku je predviđeno oko 9,9 mlrd. eura za regionalnu politiku. Iako je proračun pod pritiskom zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, regionalna politika i zajednička poljoprivredna politika i dalje trebaju ostati jake u proračunu, što se može postići i povećanjem uplata država članica. To povećanje ne bi trebalo biti sporno za Hrvatsku, jer ona ostvaruje pozitivnu financijsku razliku te sve intenzivnije koristi fondove EU za poticanje rasta i razvoja.