Tri ministarstva povukla više od planiranog iz EU, sva ostala podbacila

Autor:

  • Marina Klepo

13.11.2018.

HANZA MEDIA

Marko Pavić, Tomislav Ćorić, Predrag Štromar i Dražen Bošnjaković

Više nema dvojbe da će Hrvatska ove godine povući znatno manje novca iz europskih fondova nego što je planirano proračunom, ali konačne brojke malo se razlikuju od institucije do institucije. Premda iz rebalansa proizlazi da će iznos od 12,7 milijardi kuna biti umanjen za 2,7 milijardi kuna, u Vladi ističu da je zapravo riječ o 2,25 milijardi kuna.

Kako bilo, ostaje činjenica da će podbačaj iznositi oko 20 posto. Međutim, neke državne institucije tome su pridonijele više, dok ima i onih koje su povukle čak više novca nego što su planirale. Za gotovo polovicu minusa “zaslužan” je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, čije je ministarstvo planiralo iz europskih fondova izvući 1,5 milijardi kuna, a na kraju je realiziralo samo 575 milijuna kuna, što znači manje od 40 posto plana. O čemu se radi, ministar Ćorić nije bio voljan govoriti, a u pisanom odgovoru ministarstvo navodi brojke kako im je na raspolaganju alokacija od dvije milijarde eura te da su do sada ugovorili 68,8 posto tog iznosa, “što je povećanje za 50 posto u odnosu na 2017. godinu”.

Dugotrajni projekti

Uz to, nabrajaju postignute rezultate i velike projekte koji su u tijeku, od pokretanja projekta sustava javne vodoopskrbe i odvodnje kojeg rade u suradnji s Hrvatskim vodama, do raspisivanja pet poziva za uspostavu gospodarenja otpadom i provođenja projekta energetske učinkvotosti i obnovljivih izvora energije. No, pritom ističu da je riječ o dugotrajnim infrastrukturnim projektima i nude prilično načelno objašnjenje.

-Kada se uspješno prođu faze koncipiranja i pripreme EU projekta te uspješna provedu postupci javne nabave, dolazi se do fizičke provedbe projekata gdje se javljaju novi problemi: usporena dinamika izvođenja radova u odnosu na planiranu (svi projekti), nedostatak adekvatne radne snage s obzirom na odljev radne snage u EU i slučajevi stečaja izvođača radova, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Da bi ubrzao proces sklapanja sekundarnih ugovora kroz proces javne nabave, objašnjavaju, ministarstvo “surađuje s korisnicima u pripremi i provedbi strateških projekata dok za ostale projekte zajedno s FZOEU osigurava edukacije o pravilnoj i pravovremenoj provedbi javne nabave”. S obzirom na veliki broj pripremljenih projekata nadaju se kako će dostići zadane rokove, odnosno realizirati projekte do kraja 2023. godine.

 

Poljoprivreda

Osim Ministarstva zaštite okoliša i energtike, kada je riječ o apsolutnim iznosima, još su tri ministarstava zabilježila veći pad u u odnosu na planirano povlačenje novca iz EU fondova: poljoprivrede u iznosu od 525 milijuna kuna, gospodarstva za 431 milijun kuna te branitelja za 74,7 milijuna kuna. Premda je po iznosu propuštenog novca na neslavnom drugom mjestu, ministar Tomislav Tolušić ipak se teško može svrstati u grupu razočaravajućih. Jer njegovo je ministarstvo istodobno povuklo najveći iznos iz europskih fondova, od čak 4,5 milijardi kuna, što znači da je u konačnici podbacilo za 11,7 posto. To je objasnio i sam Tolušić ističući da su u resoru poljoprivrede dosad raspisani natječaji za oko 85 posto raspoložive alokacije.

- Ove će godine u poljoprivredi biti iskorišteno oko četiri milijarde kuna od planiranih 4,5 milijardi. Ne mislim da je to malo. To je u redu. Iako imamo rok do 2023. godine, potrudit ćemo se da do 2020. godine ugovorimo, a nadam se i potrošimo sav novac. Tako bismo potpuno spremni dočekali novo financijsko razdoblje - rekao je Tolušić novinarima na marginama jednog sastanka. U odnosu na vlastiti plan, iz brojki proizlazi da je najviše podbacilo ministarstvo branitelja koje je povuklo oko 77 posto manje novca, zatim ministarstvo uprave s minusom od 63 posto, na trećem je mjestu već spomenuto ministarstvo zaštite okoliša, slijedi ministarstvo zdravstva s padom od oko 40 posto te ministarstvo gospodarstva sa 29 posto.

S druge strane, ima i ministara koji su prebacili planiranu “kvotu”: ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, čini se, najveći je “štreber”. Uz planiranih 902 milijuna kuna, povukao je dodatna 102 milijuna kuna ili 11,3 posto više nego što je planirao. No najveće ugodno iznenađenje moglo bi biti Ministarstvo pravosuđa s povećanjem za čak tri i pol puta. Umjesto 24,6 milijuna kuna uspjelo je uzeti 85,7 milijuna kuna. Solidan posao napravio je i ministar Predrag Štromar čije je ministarstvo povuklo 37 posto ili 75 milijuna kuna više od plana.

Državni uredi

Nekoliko postotaka više od plana realizirali su i pojedini državni uredi, poput onog za razvoj digitalnog društva i Državnog ureda za sport, a vrijedan je bio i povjerenik za informiranje koji je povećao planirani iznos za čak 28,5 posto. Istodobno, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje realizirao je samo 4 posto plana.

Kada se pogledaju ukupne brojke, vidljivo je da novac iz europskih fondova koji se slijeva u proračun raste iz godine u godinu: sa 7,8 milijardi kuna u 2016. godini povećan je na 8,5 milijardi kuna lani, da bi ova godina završila sa 10,5 milijardi kuna. Međutim, ostaje činjenica da se može više i da pojedine državne institucije ne uspijevaju realizirati vlastite planove, lani je podbačaj iznosio 8,6 posto, a ove godine 17,7 posto.

 

Ipak zadovoljni

U Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, pak, podastiru brojke koje upućuju na to da, unatoč mnogim kritikama, nema razloga za nezadovoljstvo. U mandatu ove Vlade, navode, zabilježen je znatan rast ugovaranja sredstava EU raspoloživih u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

- Ugovorena sredstva porasla su sa 984 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 5,86 milijardi eura, što je rast od 494 posto - kažu u Ministarstvu. Tijekom prošle i u prvoj polovici ove godine, ističu, korisnicima je putem natječaja na raspolaganje stavljeno 4,06 milijardi eura kroz objavu 206 natječaja u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 6,9 milijardi eura, što čini 64 posto ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Usporedbe radi, u trogodišnjem razdoblju od 2014. do kraja 2016. godine bili su objavljeni natječaji u iznosu od 2,8 milijardi eura, odnosno 26 posto od ukupno raspoloživih sredstava, što znači da je tijekom 2017. i 2018. broj objavljenih natječaja porastao 144 posto, objašnjavaju.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version