Većina novca iz EU dodijeljena državi i gradovima, tvrtkama samo 12%

Autor:

  • Marina Klepo

21.12.2018.

Zagreb, 020818. Trg svetg Marka, Banski dvori.
Konferencija za medije predsjednika Vlade Andreja Plenkovica, ministra financija Zdravka Marica i novog glasnogovornika Vlade Marka Milica na kojoj su predstavili smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2021.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Zdravko Maric, Marko Milic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / HANZA MEDIA

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić

Dok se velika pozornost pridaje iznosu povučenog novca iz europskih fondova, manje je poznato kamo oni odlaze. Od 12,1 milijardu kuna, koliko je Hrvatska povukla od ulaska u EU do kraja prošle godine, analiza HNB-a pokazuje da je čak 56 posto isplaćeno sektoru države, pri čemu je u središnji proračun otišlo 43 posto, u one lokalne devet posto, a fondovi socijalnog osiguranja dobili su četiri posto sredstava.

Drugi važan korisnik tih sredstava strukturnih i investicijskih fondova (ESI) su kućanstava, odnosno obiteljska gospodarstva koja novac koriste za investicije u poljoprivredi, a isplaćeno im je 29 posto sredstava. Na kraju, samo 12 posto ukupnih isplata ili 1,5 milijardi kuna odnosi se na poduzeća koja su ta sredstva iskoristila za financiranje vlastitih razvojnih projekta. Pritom je 600 milijuna kuna isplaćeno javnim poduzećima, a tek 900 milijuna kuna poduzećima u privatnom vlasništvu.

Natječaji

Analitičari HNB-a napominju da poduzeća mogu profitirati i od isplata ostalim sektorima, primjerice javljajući se na natječaje kao izvođači radova ili dobavljači robe i usluga za projekte kojima su izravni nositelji javne vlasti ili neki drugi korisnici, ali to ne umanjuje činjenicu da nisu pretjerano angažirana u korištenju novca iz europskih fondova. Pored toga što je iznos povučenih sredstava relativno skroman, u analizi HNB-a se navodi da su isplaćena sredstva koncentrirana na mali broj poduzeća, osobito velikih. Također, osim sektoru prometa, najviše je sredstava isplaćeno nižetehnološkim poduzećima prerađivačke industrije. Stoga postoji znatan potencijal za poboljšanje, “ne samo obujma nego i strukture isplata iz ESI fondova sektoru poduzeća kako bi se u što većoj mjeri ostvarili povoljni učinci za domaće gospodarstvo”.

 

Na pitanje jesu li ovi omjeri uobičajeni i kod drugih zemalja, u HNB-u kažu da im, nažalost, ti podaci nisu dostupni. Međutim, struktura isplata po sektorima, kao što su država, poduzeća i stanovništvo, u “prvom je redu određena samom shemom sustava ESI fondova koja se sastoji od pet fondova, a razlikuju se po ciljevima i aktivnostima koje financiraju te financijskom značaju.

Programi

Tako sektor poduzeća, primjerice, najvećim dijelom povlači sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj koja su namijenjena financiraju razvoja malog i srednjeg poduzetništva, proizvodnih investicija i sl. Stoga na strukturu korištenja po sektorima Hrvatska “može utjecati tek manjim dijelom, i to prilikom izrade strateških programskih dokumenata (operativnih programa)”.

Ipak, nameće se pitanje zašto su poduzeća tako slabo zainteresirana za europske fondove, unatoč činjenici što su mnoga prezadužena i bespovratna sredstva EU itekako bi im dobro došla. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra da je puno razloga tome zašto poduzeća više ne povlače novac EU, uključujući procedure koje su tako napisane da nerijetko isključuju veća i srednja poduzeća.

 

- Ti formalni razlozi često su diskriminirajući. Također, razgovori s tijelima državne uprave znaju biti vrlo teški, a i same firme često nemaju dovoljno resursa za korištenje europskih fondove - navodi Majetić. Pritom dodaje kako bi država trebala učiniti više, prije svega na način da se poboljša komunikacija s poduzećima, tako da, primjerice, neka pojašnjenja ne moraju čekati i po nekoliko mjeseci te da mala poduzeća budu bolje informirana o mogućnostima koje su im na raspolaganju.

Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, još jedan razlog manjem interesu poduzeća za europske fondove, a to su trenutačni uvjeti na tržištu.

Perspektiva

- Cijena kapitala na tržištu je rekordno niska, novac je sve lakše dobiti i tu nema neke velike procedure u odnosu na fondove EU. Sredstva jesu bespovratna, ali monitoring je strog, kao i pravila korištenja. Ako se ne ispoštuju i najsitniji detalji, novac se mora vratiti. Stoga sigurno ima onih kojima se s tim ne da zezati - smatra Stojić. No, ističe kako je uobičajena praksa u svim zemljama da je država u početnoj fazi najosposobljenija u povlačenju europskih fondova, uglavnom za infrastrukturne projekte. Uz to, europski fondovi su, prije svega, bili namijenjeni za jeftinije financiranje infrastrukture članica i za potporu poljoprivredi.

- Tek u novoj perspektivni više će se prostora poklanjati inovacijama i softveru, a manje ‘betonu i čeliku’ koje smo mi dosta financirali i prije ulaska u EU - kaže Stojić. Kada je riječ o poljoprivredi, napominje da smo dijelom zakasnili u pripremi projekata, a problem za realizaciju većih i isplativijih projekata je i usitnjenost zemljišta. Stoga prostor u većoj mjeri koriste OPG-ovi, odnosno poljoprivredna kućanstva.

U Zagrebu najviše dobili znanost i IT

Gledano po regijama, sredstva su uglavnom isplaćena djelatnostima koje su u tim dijelovima zemlje tradicionalno razvijene. Primjerice, u Dalmaciji je najviše sredstava isplaćeno sektoru prometa zbog Pelješkog mosta, ali prevladavaju isplate u turističkim djelatnostima. U županijama srednje i sjeverne Hrvatske prevladavaju isplate poduzećima u prerađivačkoj industriji, a u Zagrebu isplate znanstvenim i stručnim djelatnostima te IT sektoru. U Slavoniji su dosad također prevladavale isplate znanstvenim i stručnim djelatnostima, ali Projekt Slavonija bi trebao pospješiti i ulaganja u druge sektore. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ovih je dana rekla da je u protekla tri mjeseca ostvaren porast ugovaranja projekata na području pet slavonskih županija od 616 milijuna kuna. Od planiranih 18,75 milijardi kuna i četiri operativna programa EU u sklopu Projekta Slavonija ugovoreno je 8,5 milijardi kuna ili 45,4 posto, a plaćeno 2,6 milijardi ili 13,97 posto. Da se Projekt Slavonija razvija željenim intenzitetom, smatra i premijer Andrej Plenković koji je izvijestio da je u ovoj financijskoj perspektivi za pet slavonskih županija na raspolaganju još 10 milijardi kuna.

Kada je riječ o središnjem proračunu, vidljivo je da novac koji se u njega slijeva iz europskih fondova raste iz godine u godinu: sa 7,8 milijardi kuna u 2016. godini povećan je na 8,5 milijardi kuna lani, da bi ova godina završila sa 10,5 milijardi kuna. Međutim, ostaje činjenica da se može više i da pojedine državne institucije ne uspijevaju realizirati vlastite planove, pa je lani podbačaj iznosio 8,6 posto, a ove godine 17,7 posto. Svejedno, upravo zahvaljujući novcu iz europskih fondova proračunski prihodi i rashodi značajno su porasli proteklih godina, a istodobno se ministar financija mogao pohvaliti suficitom i smanjenjem javnog duga.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version