KOMENTAR Angažmanom oko Zapadnog Balkana do konkretne uloge u Europi

Autor:

  • Tea Trubić Macan

21.11.2019.

Croatia's PM Andrej Plenkovic meets EU Commission President Ursula von der Leyen during the EPP congress in Arena Zagreb hall in Zagreb, Croatia November 20, 2019. REUTERS/Antonio Bronic
Antonio Bronic / REUTERS

Novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (lijevo) i premijer Andrej Plenković

Hladan tuš koji je državama Zapadnog Balkana uslijedio nakon nedavnog summita Europskog vijeća, na kojem je nekoliko zemalja uložila veto na prijedlog početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Hrvatskoj ne samo da može, već i mora poslužiti kao prilika da svom predsjedanju EU da novi smisao.

S obzirom na to da je pitanje proširenja bila neslužbena tema 26. Kongresa EPP-a koji se ovih dana održavao u Zagrebu, može se zaključiti da smo tu priliku shvatili ozbiljno i da smo počeli pripremati teren za djelovanje. Najmlađa članica EU, koja je i sama godinama bila u čekaonici za punopravno članstvo, na svojoj je koži bolno naučila kako zadovoljiti kriterije koji neprestano rastu. Sada joj se na dlanu pružila prilika da svoje jedinstveno iskustvo ponudi regiji i posluži kao medijator u europskom putu naših susjeda.

Regija jugoistočne Europe za nas je neizmjerno važna, toga uvijek moramo biti svjesni. Neovisno o našim internim razmiricama, Hrvatska bi prva, prije od svih ostalih članica EU, na svojim vratima osjetila bilo kakvu destabilizaciju Zapadnog Balkana. Ako se Bruxelles na vrijeme na aktivira i prepozna važnost djelovanja u neposrednom susjedstvu, u regiji će se stvoriti konkurentske sile poput Turske, Rusije, Kine i arapskih zemalja. Elizejska palača je, zbog salve kritika na blokadu pristupnih pregovora, ponudila kompromis, tzv. ‘Dokument koji to nije’, u kojem definira vladavinu prava kao ključ napretka na putu u EU.

Od svih, uistinu brojnih prioriteta, koje je hrvatska vlada navela kao naš strateški cilj sljedećih šest mjeseci, otvaranje dijaloga između zemalja Zapadnog Balkana i država ‘Stare Europe’ naša je prilika da svom predsjedanju damo smisao, ali i da kormilo EU 1. srpnja predamo Njemačkoj s opipljivim rezultatom. Posredovanje u pregovorima između Skoplja i Tirane s jedne strane te Pariza s druge ne treba, ali i ne može podrazumijevati tektonske pomake. Ne, tim će posredovanjem Hrvatska sebi dati konkretnu ulogu u Europi koja joj posljednjih godina kronično nedostaje, a to je idealni nusprodukt prilike koja nam se ponudila Brexitom.