Na natječaj za obnovu “uklete” hrvatske zgrade u Bruxellesu nitko se nije javio

Autor:

16.11.2018.

Augustin Palokaj / JL

Zgrada hrvatskog predstavništva u Europskoj uniji

Zgrada kupljena u Bruxellesu često je bila predmet političkih sukoba i prozivanja u Hrvatskoj, a sad bi trebala biti centralno mjesto svih aktivnosti vezanih uz hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova raspisalo je natječaj za rekonstrukciju zgrade “Hrvatska kuća” u Bruxellesu, koju je za više od 85 milijuna kuna 2013. kupila tadašnja Vlada SDP-a i HNS-a, a sve ove godine stajala je neiskorištena.

Sada ćemo za njenu rekonstrukciju platiti dodatnih 38 milijuna kuna, na koliko su procijenjeni radovi.

Zgrada se nalazi na jednoj od najboljih lokacija u Europskoj četvrti u Bruxellesu, a kada ju je tadašnja Vlada odlučila kupiti trebala je biti dom stalnom predstavništvu pri Europskoj uniji. Aktualna Vlada je prije godinu dana donijela odluku da se u nju uloži dodatan novac kako bi se privela svrsi, a iako su radovi trebali biti dovršeni do srpnja ove godine, rok je sada pomaknut na kolovoz 2019., a za to vrijeme naši diplomati u Bruxellesu raštrkani su na više lokacija i plaćaju se skupe najamnine za urede. O trenutka kupnje zgrade do danas, naime, potrošilo smo više od 7 milijuna kuna za najam drugih ureda.

krajnji rok Hrvatska 2020. preuzima predsjedanje EU, pa bi bilo jako nezgodno da tim u Bruxellesu, koji će brojati oko 120 ljudi, ne bude na vrijeme smješten u zgradu koja će nas na kraju koštati ukupno 123 milijuna kuna.

Zgrada ima ukupno 11 etaža, od toga četiri podzemne, i prostire se na više od 4000 četvornih metara u Ulici Josepha II. Na brojevima 37-39. Lokacija je idealna - u blizini je europskih institucija, ima podzemne garaže, a urede bi mogli koristiti svi naši diplomati u Bruxellesu. Već je bila u fokusu Državnog ureda za reviziju koji je ocijenio da treba ispitati opravdanost kupnje zgrade, a te 2016. je zaključeno kako još nisu pribavljene ni sve dozvole belgijskih vlasti za rekonstrukciju i da će državu koštati još pola vrijednosti zgrade da je dovede u funkciju. Zbog tog nalaza revizije tadašnji oporbeni HDZ je žestoko napadao ministricu Vesnu Pusić i prozivao je za kriminal, no evo, nakon pet godina, sadašnja HDZ-ova Vlada kreće u obnovu kuće.

A MVEP je nakon nalaza revizije u svrhu isplativosti zgrade naručio neovisnu studiju od strane sudskih vještaka za graditeljstvo i arhitekturu na temu “Procjena ulaganja u nedovršeni objekt ‘Hrvatska kuća’ u Bruxellesu”. Analizirane su sve potrebne radnje za dovršenje, potrebno vrijeme i visina sredstava za dovršenje zgrade. Rezultat analize, kažu u MVEP-u, pokazao je kako bi ispravan postupak uključivao što skoriji završetak projekta i useljenje hrvatskih diplomatskih predstavništava u zgradu.

Opremanje

- U okviru adaptacije i opremanja zgrade radi stavljanja u funkciju za obavljanje diplomatskih i konzularnih poslova planirani su, pored građevinskih i obrtničkih, i drugi radovi koji obuhvaćaju i radove na vodovodu i kanalizaciji, strojarskim instalacijama, sustavima za zaštitu od požara, elektroinstalacijama, videokonferencijskim sustavima, ugradnji odgovarajuće opreme i završno uređenje - odgovorili su u MVEP-u na naš upit o zgradi u Bruxellesu.

Planirana je, dodaju, upotreba postojeće opreme i namještaja, a prema potrebi i nabava nedostajuće opreme i uredskog namještaja putem javne nabave.

Pitanje troškova

- Kad je riječ o troškovima, predmetna zgrada u vlasništvu je Republike Hrvatske i namijenjena je obavljanju diplomatskih i konzularnih funkcija svih diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske u Bruxellesu. Budući da se sada poslovi obavljaju na tri različite lokacije, ukupni troškovi dugoročno će biti smanjeni - tvrde u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Kada se te 2013. propitivala isplativost kupnje zgrade, tadašnja ministrica Vesna Pusić govorila je kako je najam prostora skup i kako bi to državu koštalo najmanje milijun eura godišnje, te da većina zemalja, njih 90 posto, ima zgrade u vlasništvu u Bruxellesu, jer se to više isplati od najma. U to vrijeme za potrebe Veleposlanstva Hrvatske u Belgiji i Misije pri EU, primjerice, plaćala se najamnina od 18.760 eura mjesečno. Ideju o kupnji zgrade imao je i 2004. tadašnji premijer Ivo Sanader, tražila se idealna lokacija, pisao je Globus, putovalo se često u Bruxelles, ali na kraju ništa nije pronađeno, pa eto do danas “Hrvatska kuća” nije u funkciji.

Ali je barem napokon izdana urbanistička dozvola i to tek 21. lipnja ove godine, a bez nje radovi ni nisu mogli krenuti, pa je zgrada postala i utočište beskućnika i narkomana. Zgrada je dobila i energetski certifikat, okolišnu dozvolu, te pozitivno mišljenje vatrogasne službe.

Nakon što bude dovršen natječaj i odabere se izvođač radova, ugovorom će se morati obvezati na dovršetak radova u roku od pola godine.

No, opet zapinje. Naime, iako je rok za dostavu ponuda bio do 12. studenoga, dotad se nije javio nijedan ponuditelj, pa je sada rok produžen do 26. studenoga.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version