Plenković upozorio: 'Nije pošteno da Sjeverna Makedonija ostane u čekaonici i nakon što je promijenila ime države'

Autor:

  • Hina,
  • Tea Trubić Macan

20.01.2020.

Zagreb, 200120. NSK.
Dolazak Andreja Plenkovica, Predsjednika Vlade Republike Hrvatske na konferenciju odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije COSAC
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković tijekom konferencije odbora za poslove parlamenata EU

Premijer Andrej Plenković najavio je da će Hrvatska posvetiti posebnu pozornost deblokadi početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom na Zagrebačkom summitu u svibnju.

Plenković je danas sudjelovao na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora za europska pitanja država članica EU, kojima je predstavio hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Ponovio je pritom da su najvažnije zadaće narednih nekoliko mjeseci postizanje dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, pitanje proširenja na Zapadni Balkan te konferencija "Budućnost Europe".

Izjavio je da će fokus summita koji će se u svibnju održati u Zagrebu biti deblokada situacije u kojoj su se našle Sjeverna Makedonija i Albanija ovoga listopada zbog veta Francuske na summitu Europskog vijeća.

- Otvorenost Europe kakva je bila devedesetih godina više se nikada neće ponoviti, sada imamo pažljivo izrađen proces proširenja - rekao je Plenković. 

Istaknuo je da "nije fer" da je Sjeverna Makedonija "na čekanju" za otvaranje pristupnih pregovora nakon što je promijenila ime i ustav. Plenković je kazao da trenutno ne djeluje kako je britanska vlada spremna zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje ističe krajem 2020. godine, tijekom kojeg bi trebalo dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU i Ujedinjene Kraljevine.

Nakon Brexita 31. siječnja, hrvatsko će predsjedanje na Vijeću za opće poslove EU trebati pripremiti usvajanje formalnog pregovaračkog okvira kojim će se definirati budući odnosi Bruxellesa i Londona. Naglasio je kako je predsjedanje Europskom unijom za Hrvatsku povijesni trenutak i prilika da pruži svoj doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije.

- Hrvatsko predsjedništvo za nas je povijesni trenutak koji dolazi 28 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, 25 godina nakon oslobađanja okupiranog teritorija naše zemlje i 22 godine nakon mirne integracije Podunavlja - rekao je Plenković.

Podsjetio je da je nakon rata Hrvatska poduzela temeljite reforme, obnovila gospodarstvo i konačno se pridružila EU 2013. godine, da bi sedam godina kasnije preuzela predsjedanje Vijećem EU-a.

- Za Hrvatsku je EU mirovni projekt bez presedana i zajednica koji dobija snagu iz zajedničkih vrijednosti i solidarnosti. Zadovoljstvo nam je biti na čelu Vijeća EU i dati naš doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije - izjavio je.

Predsjednici odbora za europske poslove država članica Europske unije okupili su se na prvom sastanku koji se održava u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskoga predsjedanja. Priprema je to za plenarni sastanak COSAC-a koji će se u Zagrebu održati u periodu od 24. do 26. svibnja.