POSLJEDNJI DAN NA ČELU EU Moto 'Snažna Europa u svijetu punom izazova' bio je pun pogodak, a napravili smo najbolje što smo mogli u datim okolnostima

Autor:

  • Tea Trubić Macan

30.06.2020.

PIXSELL

Posljednji summit Europskoga vijeća pod hrvatskim predsjedanjem Unijom također je bio održan putem video poveznice zbog naglog pogoršanja epidemiološke slike diljem kontinenta

Točno u ponoć završava prvi mandat Republike Hrvatske na čelu Vijeća Europske unije, a šestomjesečno predsjedanje u kriznim mjesecima koji zajednici europskih zemalja tek predstoje od Zagreba 1. srpnja preuzima Berlin.

Nažalost, turbulentno razdoblje uzrokovano pandemijom koronavirusa koja je paralizirala cijeli svijet, pa tako i Europu, a time i hrvatsko predsjedanje Unijom, u potpunosti je zasjenio četiri stupa prioriteta koja je premijer Andrej Plenković u listopadu predstavio u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, predviđenoj kao sjedište predsjedanja Unijom.

Moto našeg mandata na čelu EU, „Snažna Europa u svijetu punom izazova“, ispostavio se samo djelomično prikladnim. Svijet je posljednjih mjeseci uistinu bio prepun izazova, no Europa se, nažalost, nije ispostavila snažnom u jeku izazova u kojima se našla. To je, naprosto, činjenica na koju hrvatsko šestomjesečno predsjedanje niti nije moglo pretjerano utjecati.

Početak

Početak siječnja djelovao je obećavajuće. U Zagreb je pristigla cijela Europska komisija na čelu s novom šeficom Ursulom von der Leyen, što je bio prvi sastanak novog saziva Vijeća povjerenika izvan Bruxellesa od njegova formiranja. Tog se dana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održao svečani koncert povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem, nakon čega je predstavnike Komisije u svojoj rezidenciji na Pantovčaku ugostila tadašnja predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović.

09.01.2020., Zagreb - Gala koncertom u Hrvatskom narodnom kazalistu simbolicno je oznacen pocetak Hrvatskog predsjedanja Vijecem Europske unije. Photo: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020HR
Josip Regovic / PIXSELL/EU2020HR

Svečani koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu kojim je simbolično označen početak predsjedanja Vijećem EU, na slici: Gordan Jandroković, Ursula von der Leyen, Irena Andrassy, Andrej Plenković, Charles Michel i Dubravka Šuica

 

Plenković je sredinom mjeseca otputovao u Pariz kako bi se susreo s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom s namjerom da njemu, kao predstavniku zemlje koja je uložila veto u početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predstavi proširenje na Zapadni Balkan kao jedno od ključnih prioriteta hrvatskog predsjedanja Unijom. Naime, pitanje statusa Skopja i Tirane u kontekstu članstva u EU trebalo je biti okosnica Zagrebačkog summita u svibnju, a hrvatski premijer je od službenog Pariza dobio garanciju da će Macron u Zagreb doći 'otvorena uma'.

Predsjednik Vlade RH 13. siječnja otputovao je u Strasbourg na sastanak s glavnom tajnicom Vijeća Europe, svojom bivšom kolegicom Marijom Pejčinović Burić, dok je sljedećeg dana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bivšim kolegama europarlamentarcima predstavio program hrvatskog predsjedanja Unijom. Samo nekoliko dana kasnije, Plenković se u Berlinu susreo s kancelarkom Angelom Merkel.

10.01.2020., Zagreb - Plenarni sastanak clanova Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske. Photo: Borna Filic/PIXSELL/EU2020HR
Borna Filic / PIXSELL

Plenarni sastanak članova Europske komisije i Vlade RH

Brexit i Višegodišnji financijski okvir

Hrvatsku je na samome početku predsjedanja dočekao i Brexit. Zagreb se morao pobrinuti da do 31. siječnja, datuma predviđenog za izlazak Londona iz EU, Donji dom britanskog parlamenta, kao i onaj u europski u Strasbourgu, usvoje Sporazum o Brexitu kojim bi Ujedinjena Kraljevina na uređeni način napustila Uniju. Zahvaljujući tome, Brexit je 31. siječnja bio uredan, ali se već početkom veljače pred Londonom i Bruxellesom našao težak zadatak; pregovori o novim uvjetima trgovinskih odnosa kojim će se definirati budući odnosi bivših partnera. Hrvatska je u tom periodu bila zadužena za posredovanje između Europske komisije, tijela koje je zaduženo u ime EU voditi pregovore s Londonom, te ministara zemalja članica u sklopu Vijeća, koji svojim zahtjevima i kriterijima oblikuju tok pregovora. Razgovori još uvijek traju, ne teku bajno, a vremena polako, ali sigurno ponestaje. Dogovor se mora postići najkasnije do listopada 2020., kako bi se pravovremeno ratificirao u oba parlamenta do kraja godine. Britanski premijer Boris Johnson glatko je odbio razmotriti prijedlog Ursule von der Leyen, ali i Andreja Plenkovića kao premijera predsjedavajuće države, da London zatraži odgodu dogovora, a cijelu situaciju dodatno je zakomplicirala i pandemija koronavirusa. Downing street i dalje inzistira na svom stavu i odbija razmotriti 'produljenje tranzicijskog perioda', čak i pod cijenu kaotičnog Brexita početkom 2021.

Pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira, tj. proračuna EU, bilo je također jedno od glavnih zadataka hrvatskog predsjedanja Unijom koju je Zagreb kao 'vrući krumpir' zaradio od finskog predsjedanja, a koje će jednako tako predati Berlinu.

Aktualni proračunski okvir, u kojem je još uvijek de facto uključena Ujedinjena Kraljevina, predviđa sredstva do završetka 2020. godine, zbog čega 27 zemalja mora hitno pronaći kompromis oko novog financijskog okvira za budućih sedam godina EU. Cijelu situaciju dodatno je zakomplicirala i pandemija Covida-19, koja je zbog gospodarske štete koju je izazvala tražila donošenje još jednog financijskog paketa u sklopu famoznog fonda za oporavak 'teškog' 750 milijardi eura imena 'EU za sljedeće generacije'. Ionako teški pregovori oko iznosa i alokacije sredstava najvećeg trgovinskog bloka na svijetu dodatno su se zakomplicirali zahvaljujući raspravama oko vrste i iznosa pomoći za sanaciju ekonomske štete izazvane koronavirusom, a Europa se podijelila na tzv. 'štedljive zemlje' i članice koje što prije žele početi koristiti sredstva EU. Prvi put od svog osnutka, Unija ozbiljno razmatra zajedničko zaduživanje na globalnom tržištu kapitala čime bi se Europa mogla nepovratno promijeniti. Naravno, u slučaju da 'štedljive zemlje' pristanu na tu ideju tijekom sljedećeg summita Europskog vijeća predviđenog za 17. i 18. srpnja.

Zagreb, 160620.
Palaca Dverce.
Svecana promocija hrvatske kravate kao obiljezja Republike Hrvatske tijekom predsjedanja Vijecem Europske unije. Na fotografiji: promocija. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Svečana promocija hrvatske kravate kao obilježja RH tijekom predsjedanja Vijećem EU

Covid predsjedanje

Prva neočekivana kriza uslijedila je još u veljači, kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, posramljen porazom u Siriji, Europi odlučio poslati dio sirijskih izbjeglica kako bi izvršio pritisak na NATO da mu pruži podršku. Kriza je ubrzo stavljena pod kontrolu, a Europi je, ovoga puta sa jugozapada, zaprijetio virus Sars-Cov-2 koji se Starim kontinentom krajem veljače proširio iz sjeverne Italije, zbog čega je 27 zemalja članica u rekordnom roku bilo primorano zatvoriti svoje granične prijelaze, radikalno ograničiti javni prijevoz, a time i turizam, dok se hrvatsko predsjedanje i djelovanje institucija EU preselilo u digitalnu sferu. Hrvatska je bila prva zemlja Unije koja je iskusila futuristički način upravljanja Unijom, ali će to na svojoj koži osjetiti i Njemačka koja od nas preuzima palicu. Možda čak i Portugal koji Vijećem EU predsjeda tek početkom 2021. U tom je periodu apsolutni fokus javnosti, pa tako i medija, bio usmjeren na svakodnevne novosti vezane uz pandemiju, čime su vijesti iz političkog života Bruxellesa pale u drugi, pa čak i treći plan. Hrvatska je tada učinila sve što je bilo u njezinoj moći da odgovorno pristupi problemu i u ime cijele Unije aktivira mehanizme koje je u kriznom dobu trebalo definirati. No, ostale aktivnosti pale su u drugi plan, a pitanje upravljanja Europom tijekom nezapamćene pandemijske krize bilo je apsolutni i jedini prioritet Zagreba na pozornici EU.

PIXSELL

Posljednji summit Europskoga vijeća pod hrvatskim predsjedanjem Unijom također je bio održan putem video poveznice zbog naglog pogoršanja epidemiološke slike diljem kontinenta

 

Hrvatska je već u prvoj fazi predsjedanja donijela odluku o pokretanju Integriranog odgovora Unije na krizu, u sklopu okvira za koordinaciju međusektorskih izazova na najvišoj političkoj razini.

Najbolnija žrtva hrvatskog predsjedanja Unijom bio je Zagrebački summit koji se zbog epidemiološke slike morao održati virtualno umjesto fizički. Naime, želja premijera Plenkovića bila je da se u hrvatskoj prijestolnici točno 20 godina nakon prvog summita kojim je državama jugoistočne Europe otvorena europska perspektiva obilježi nova faza odnosa između Zapadnog Balkana i EU. U prvotnoj fazi, Plenković je planirao do početka svibnja obići sve zemlje u regiji koje su u različitim fazama pristupanja Uniji. Mnogi su očekivali da će se upravo u Zagrebu riješiti pitanje Skopja i Tirane, a najavljivala se i dugoočekivana Zagrebačka deklaracija. No, pitanje deblokade pristupnih pregovora na kraju se riješilo na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER) krajem ožujka, kada je donesen nacrt zaključaka koji je formalnu potporu trebao dobiti na video konferenciji Vijeća za opće poslove pod hrvatskim predsjedanjem. Međutim, s obzirom na to da video konferencije, uvedene kao način funkcioniranja institucija EU tijekom ključne faze pandemije koronavirusa, nisu imale status službenih sastanaka na kojima se mogu donositi obvezujuće odluke, zaključci COREPERA u konačnici su morali biti usvojeni pismenim putem. Ishod Zagrebačkog summita na kraju, tako, nije bio u skladu s očekivanjima, ali je bilo najbolje od onog što se moglo dogovoriti u datim okolnostima. Upravo to bi mogla biti i konačna ocjena hrvatskog predsjedanja Unijom.

No, jednako tako, učinjeni su i propusti. Mlak odgovor kršenju vladavine prava tijekom Covid-19 krize u susjednoj Mađarskoj samo je jedan primijer u kojem je Hrvatska mogla snažnije obraniti europske vrijednosti i osuditi potez Viktora Orbana. Također, posljednjih smo šest mjeseci zanemarili konferenciju Budućnost Europe za čiju je organizaciju zadužena potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, a koja će reformirati Uniju tijekom narednih godina. Čelnici opozicije Hrvatskoj su zamjerili što se nije fokusirala na pitanje reforme Dublinskog sporazuma kojim se dogovara migrantska politika EU, no valja naglasiti da se tim problemom bilo gotovo nemoguće baviti tijekom pandemije zbog koje su se zatvorile vanjske, ali i unutarnje granice Unije. Uostalom, upravo je to pitanje na dnevni red svog predsjedanja stavila Njemača.

Zagreb je napravio najbolje što je mogao u danim okolnostima, a teško je iz ove perspektive krize bez presedana, poput 'generala poslije bitke' isticati mane našeg mandata na čelu Unije. Na kraju krajeva, Hrvatsku nitko neće kriviti zbog nedonošenja Višegodišnjeg okvira ili nedostatka napretka po pitanju pregovora s Londonom. S druge strane, naš je veliki uspjeh što se tijekom mandata RH na čelu Unije de facto deblokirao status Sjeverne Makedonije i Albanije, čime se stavio fokus na Zapadni Balkan i pitanje proširenja EU. Također, valja pohvaliti snalažljivost i prilagodljivost hrvatskog predsjedanja u kriznim trenucima pandemije. Kao što i njemački moto predsjedanja sugerira, sada je došao trenutak da 'zajedno radimo za oporavak Europe'.