Prema rezultatima korištenja Junckerovog 'milijarderskog plana', Hrvatska je na 16. mjestu

Autor:

  • Karla Juničić

30.01.2019.

European Commission President Jean-Claude Juncker speaks during a signing of a new agreement on bilateral cooperation and integration, known as Treaty of Aachen, in Aachen, Germany, January 22, 2019. REUTERS/Wolfgang Rattay
Wolfgang Rattay / REUTERS

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Europska komisija je objavila najnovije rezultate iskorištenosti sredstava unutar Europskog investicijskog fonda u državama Europske unije, poznatijeg pod imenom Junckerov plan, ključne investicijske inicijative u Europi koja pridonosi razvoju i poslovanju.

Države na vrhu ljestvice prema ulaganjima mobiliziranim iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u odnosu na BDP su: Grčka koja je povukla 2,7 milijardi eura, Estonija (130 milijuna), Portugal (2,5 milijardi) i Španjolska (8 milijardi). Najmanje su eura iz fonda u odnosu na BDP povukle Malta (11 milijuna), Cipar (35 milijuna) i Ujedinjeno Kraljevstvo (2,5 milijardi).

Hrvatska se pozicionirala u sredini ljestvice na 16. mjestu među 28 zemalja članica, s odobrenih 204 milijuna eura koji bi trebali potaknuti 998 milijuna eura investicija.

Investicijski plan, 'katalizator rasta' kako ga je nazvao predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, donesen je 2015. kao odgovor na ekonomsku krizu te predstavlja plan obnove za Europu. Jedan je od ključnih koraka u poticanju investicija u državama Europske unije s ciljem pružanja potrebnih sredstava za brzi oporavak od ekonomskih rizika, podupiranje malih i srednjih poduzeća stvarajući tako preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta.

EFSU pak predstavlja jednu od glavnih mjera Junckerovog plana koju je zajednički pokrenula EIB Grupa - Europska investicijska banka, Europski investicijski fond i Europska Komisija - radi potpore u premošćivanju investicijskog jaza u Europskoj uniji kroz mobilizaciju privatnih sredstava za strateška ulaganja.

Nakon pozitivnih rezultata, Europsko vijeće i Europski parlament prošle su godine, 30 prosinca 2017, dogovorili produljenje trajanja investicijskog plana i povećanje kapaciteta na 500 milijardi eura do kraja 2020. U srpnju 2018. Juncker je službeno objavio pozitivne rezultate koji su 'nadmašili prvotni cilj od 315 milijardi eura ulaganja' . Novim planom se tada do 2020. godine predvidjelo 'otvaranje 1,4 milijuna radnih mjesta i rast BDP-a za 1,3 posto', rekao je Juncker.

- Investicijski plan je promijenio igru. Nakon četiri godine, ovaj novi i jedinstveni pristup mobiliziranju privatnih ulaganja za javno dobro donio je 360 milijardi novih financijskih sredstava za gospodarstvo. Pomogli smo inovativnim projektima i poboljšali investicijsko okruženje u Europi, a u sljedećem dugoročnom proračunu EU želimo zadržati zamah i osigurati da Investicijski plan postane novi europski standard – izjavio Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja, u priopćenju Komisije u studenom.

Ključni sektori ulaganja u okviru EFSU-a su strateška infrastruktura, uključujući digitalnu, transportnu i energetsku infrastrukturu, obnovljivi izvore energije i energetska učinkovitost, obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije, ekološki i socijalni projekti urbanog razvoja te podrška malim i srednjim poduzećima i srednje kapitaliziranim društvima.

Konkretni rezultati

Uz potporu proračunskog jamstva Europske unije i vlastitim sredstvima Europske investicijske banke (EIB) odobreno je 856 operacija, na temelju kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 371 milijardi eura u svih 28 država članica EU-a.

Prema izvješću Europskog parlamenta, neki od primjera ulaganja su: pristup brzom internetu za 15 milijuna kućanstva, izgradnja ili obnova više od 500.000 socijalnih i pristupačnih stambenih jedinica, bolja prometna povezanost za 95 milijuna putnika godišnje, širenje pristupa obnovljivim izvorima energije za 7,4 milijuna stanovnika te poboljšanje zdravstvene skrbi za 30 milijuna Europljana.

Primjeri investicija EIB-a u Hrvatskoj su financijske potpore Hrvatskoj elektroprivredi u izgradnju ekološki prihvatljivih energetskih postrojenja u Zagrebu, poticaj za turističku grupu Valamar Rivieru u izgradnji hotelskog objekta namijenjenog obitelji s djecom, poticaj Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj kako bi osigurala nova kreditna odobrenja u iznosu od 70 milijuna eura malim i srednjim poduzetnicima diljem Hrvatske.

Zahtjev za financiranjem uz podršku EFSU-a mogu podnijeti subjekti svih veličina, od komunalnih poduzeća do malih i srednjih poduzeća, subjekti javnog sektora, nacionalne razvojne i druge banke te fondovi i svi drugi oblici zajedničkog ulaganja. Fokus EFSU-a je na projektima koji imaju veću rizičnost od projekata koji su prihvatljiviji u kreditiranju u uobičajenom poslovanje.

Primjedbe revizora na rezultate

Ipak, iako Junckerov plan predstavlja učinkoviti alat za financiranje ulaganja, prema kritikama europskih revizora, nisu svi projekti bili jednako tretirani. Novo izvješće Europskog revizorskog suda smatra da su rezultati iznosa ulaganja koji je mobilizirao EFSU možda 'precijenjeni' te daju prednost većim državama članicama, izvještava Euractiv.com.

Geografski gledano, većina ulaganja koncentrirana je u nekoliko većih država članica EU-a s jačim gospodarstvima i bolje uspostavljenim nacionalnim promotivnim bankama, navodi se u izvješću.

Neki projekti koje je razmotrio Revizorski sud, odabrali su EFSU kao mehanizam financiranja jednostavno jer je bio prikladniji, dok su drugi odabrali takav oblik financiranja zato što je predstavljalo jeftiniju opciju ili zato što je nudio duže raspoloživo razdoblje povrata.

Komisija i EIB su izvješće komentirali tvrdnjom da je uvođenjem EFSU 'većina ostalih financijskih instrumenata zapravo znatno ojačana, umjesto da bude zamijenjena' te da je opseg nekih već postojećih financijskih instrumenata' preusmjeren kako bi se smanjile neke od promatranih preklapanja s EFSU-om'.

Revizori su također utvrdili da je do sredine srpnja 2018., kroz projekte vezane uz EFSU, EIB odobrila 65,5 milijardi eura financiranja, prelazeći svoje početne procjene od 61 milijardu eura te povećavajući time svoje operacije financiranja višeg rizika za četiri puta u odnosu na 2014. godinu.

Ono što najviše zabrinjava revizore je stvarni utjecaj na gospodarstvo i precijenjenost iznosa od 335 milijardi eura dodatnih mobiliziranih investicija. Revizori su objasnili da u nekim slučajevima metodologija koja je korištena za izračunavanje iznosa dodatnih investicija u realnom gospodarstvu proizlazi iz razlika u BDP-u država. Nadalje revizori su rekli da u nekim slučajevima izvješće nije uzelo u obzir činjenicu da su operacije EFSU-a jednostavno zamijenile prethodne projekte EIB-a ili druge financijske instrumente EU-a.

U svakom slučaju, nedostatak usporedivih pokazatelja uspješnosti za sve financijske instrumente EU-a i proračunska jamstva čine proces ocjenjivanja Junckerovog plana kompliciranijim i manje transparentnim, dodali su.

U svom odgovoru Komisija je istaknula da mobilizirana ulaganja odražavaju najbolju procjenu očekivanih ulaganja u realno gospodarstvo nakon završetka projekta.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version