Europski parlament zatražio ravnopravan položaj hrvatskih radnika s ostalim građanima EU-a u Švicarskoj

Autor:

27.03.2019.

Regional trains for Regionalverkehr Bern Solothurn (RBS) railway operator are under construction at the plant of Stadler Rail AG in Bussnang, Switzerland March 19, 2019. REUTERS/Arnd Wiegmann
Arnd Wiegmann / REUTERS

Švicarsko tržište rada je i dalje teže dostupno samo građanima Hrvatske, najmlađe članice EU

Europski parlament u utorak je usvojio preporuke za institucionalni sporazum EU-a i Švicarske kojim se želi postići ujednačenost oko pristupa na tržište rada, koje uključuju i zahtjev Švicarskoj da razmotri skraćivanje roka primjene prijelaznih mjera za radnike iz Hrvatske.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prihvatio Izvješće o institucionalnom okvirnom sporazumu između Europske unije i Švicarske konfederacije, a u njegovoj izradi je sudjelovala hrvatska zastupnica Željana Zovko kao izvjestiteljica u sjeni Europske pučke stranke (EPP) i predložila amandman za jednak tretman hrvatskih radnika.

Švicarska i EU od 2014. godine pregovaraju o sporazumu o institucionalnim pitanjima u želji da postignu ujednačenu i učinkovitu primjenu kako postojećih,  tako i budućih sporazuma o pristupu tržištu. 

"Značaj nastavka pregovora sa Švicarskom za Hrvatsku je velik jer se tiče diskriminacije hrvatskih radnika u Švicarskoj zbog postojanja određenih kvota za njihovo zapošljavanje, a to je upravo ono na čemu sam ja insistirala da se ukine", rekla je za Hinu zastupnica Zovko čiji je prijedlog uvršten u konačni tekst izvješća.

Naime, Švicarska je nedavno odlučila produžiti prijelazno razdoblje za radnike iz Hrvatske, kojima je tako spriječen pristup švicarskom tržištu rada do 2021. godine, što nije slučaj s radnicima ni iz jedne druge članice EU-a. Konkretno, prema ovoj politici, građani Hrvatske koji žele raditi ili živjeti u Švicarskoj dulje od tri mjeseca moraju ispuniti stroge zahtjeve za radnom dozvolom.

Po podacima Eurostata, u Švicarskoj je 2017. živjelo 1,4 milijuna osoba iz država članica EU-a dok 320 000 građana EU-a svakodnevno putuje na posao u Švicarsku.

Europski parlament je izrazio žaljenje zbog svih kantonalnih i nacionalnih inicijativa koje bi mogle radnicima iz EU-a, a osobito prekograničnim radnicima, ograničiti pristup švicarskom tržištu rada. Švicarska je 2017. bila i treći trgovinski partner EU-a iza SAD-a i Kine, te, kako stoji u izvješću, potreba za sporazumom proizlazi i iz toga što se EU-a i Švicarske trenutno zasniva na složenom sustavu od 120 sektorskih sporazuma te bi tako od dodatne koherentnosti i pravne sigurnosti, koristi imale obje strane.

U pregovorima je bilo govora o tzv. "pratećim mjerama", koje je Švicarska uvela 2004. godine sa ciljem zaštite švicarskih poduzeća od dampinga plaća i nepravedne konkurencije, a koje nisu usuglašene sa Sporazumom između EU-a i Švicarske o slobodnom kretanju ljudi. Prema ovim mjerama, poduzeća iz EU-a, koja žele pružati svoje usluge u Švicarskoj, dužna su to najaviti osam dana unaprijed, te platiti dodatnu naknadu. Tako je 37 posto poduzeća iz EU-a predmet čestih kontrola u odnosu na samo tri posto švicarskih poduzeća, bez obzira na jednaku razinu neusklađenosti, što je primjer nejednakog tretmana, za koji Europski parlament preporučuje da se popravi.

Još uvijek čekamo sporazum

Pregovori o ovom sporazumu trajali su od 2014. godine do kraja 2018. godine no konačni tekst sporazuma još nije usvojen. Švicarske vlasti pozorno razmatraju nacrt sporazuma savjetujući se s dionicima a taj bi proces trebao biti zaključen tijekom ovog proljeća.U veljači je tekst usvojio Odbor za vanjske poslove, a današnjim usvajanjem u Europskom parlamentu daju se preporuke za stajališta EU-a Vijeću i Komisiji a poziva i Savezno vijeće Švicarske da podrži usuglašeni tekst.

Uključivanjem pitanja hrvatskih radnika u izvješće Europski parlament se pridružuje zahtjevima Unije Švicarskoj za promjenama u odnosu prema hrvatskim građanima.