Pravobraniteljica Vidović i zamjenica Šimonović vode europske mreže za zaštitu ljudskih prava

Autor:

  • Jasmina Tomašević

28.02.2019.

Zagreb, 260219.
Pucka pravobraniteljica Lora Vidovic i njezina zamjenica Tena Simonovic Einwalter.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović (lijevo) i njezina zamjenica Tena Šimonović Einwalter

Hrvatska bilježi jedinstven slučaj da dvama najistaknutijim europskim  mrežama neovisnih institucija za ljudska prava predsjedaju upravo dvije hrvatske predstavnice, pučka pravobraniteljica i njena zamjenica.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predsjedavajuća je ENNHRI-ja, a njezina zamjenica Tena Šimonović Einwalter nalazi se na čelu EQUINET-a.

Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) okuplja 44 institucije iz 39 europskih država. Cilj im je promicanje i zaštita ljudskih prava u cijeloj Europi, a novi strateški plan tematski se odnosi na vladavinu prava, azil i migracije te socijalna i ekonomska prava.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ističe kako ENNHRI postoji upravo zbog članica, nacionalnih institucija za ljudska prava, koje si unutar mreže pružaju podršku. Napominje kako ne može svako državno tijelo biti institucija za ljudska prava te da se mora udovoljiti brojnim kriterijima, prije svega neovisnosti, a svakih 5 godina vrši se reakreditacija kako bi se provjerilo udovoljavaju li tijela tim najvišim propisanim standardima. U Hrvatskoj jedino Pučki pravobranitelj ispunjava te kriterije.

Vidović, koja je Mrežom za ljudska prava započela predsjedati 2016. godine, smatra kako je za vrijeme njezina mandata postignut značajan napredak jer se mreža proširila, značajno joj je povećan proračun, a novi strateški plan usmjeren je na podršku članicama u zajednički identificiranim prioritetima. Naime, u ove tri godine, pridružile su im se institucije Estonije, Češke, Crne Gore i Rusije. Za sada, jedino u Italiji i Malti, među državama članicama EU, nisu osnovane nacionalne institucije za ljudska prava, pa nisu niti članice ENNHRI-ja.

Pučka pravobraniteljica smatra kako je edukacija najvažniji instrument u borbi za ljudska prava te ističe Akademiju koja se u sklopu mreže održava svake godine i na kojoj zaposlenici imaju priliku učiti i razmjenjivati iskustva o međunarodnim standardima i njihovoj primjeni na nacionalnoj razini. 'To je jedna od važnijih prednosti mreže', zaključuje Vidović.

Tena Šimonović Einwalter napominje kako Europska mreža tijela za jednakost (EQUINET) okuplja 49 državnih tijela iz 34 europske države, a što uključuje sve članice EU, jer su tijela za jednakost obveza iz prava EU. Za razliku od ENNHRI-ja, ovdje više institucija može dolaziti iz  jedne države pa tako Hrvatska u okviru EQUINET-a ima čak tri nacionalna tijela: pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za ravnopravnost spolova te pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Šimonović Einwalter također ističe kako je važno jačati članstvo te njihove stručne kapacitete kako bi ljudi unutar mreže uistinu bili stručnjaci za antidiskriminacijsko europsko pravo, pogotovo u današnje vrijeme kada politički sustavi sve češće propituju jednakost kao vrijednost. Zamjenica pučke pravobraniteljice predsjedavajuću funkciju u EQUINET-u preuzela je u 2017. godini te joj mandat ističe u listopadu 2019. godine. Izrazito je zadovoljna prošlogodišnjim donošenjem višegodišnjeg strateškog plana, ali osobito standarda za tijela za jednakost koji do tada nisu bili propisani

- Jako sam ponosna što smo uspjeli dobiti standarde za tijela za jednakost i u okviru ECRI-a, dakle u Vijeću Europe, ali i u Europskoj uniji. Prošle je godine povjerenica Vera Jourova predvodila  donošenje Preporuke Komisije o standardima za tijela za jednakost i to držim jako bitnim jer  ova tijela bivaju sve češće ugrožena različitim političkim pritiscima – istaknula je Šimonović Einwalter.

Napomenula je kako je drugi važni fokus mreže pomicanje Horizontalne direktive s 'mrtve točke'. Naime, to je direktiva kojom bi se proširila zabrana diskriminacije u okviru europskog prava po osnovama vjere, invaliditeta, dobi i spolne orijentacije i izvan  područja rada i zapošljavanja, međutim direktiva stoji već 10 godina jer se ta odluka donosi jednoglasno, a države EU se ne mogu dogovoriti.

Šimonović Einwalter osvrnula se na još jedan veliki fokus mreže, a to je govor mržnje. Istaknula je kako po prvi put u 11 godina EQUINET radi preporuku o borbi protiv govora mržnje povodom europskih izbora. - Sva istraživanja pokazuju da govor mržnje raste tijekom predizbornih kampanja te želimo potaknuti razgovor o tome što je ili nije prihvatljivo iznositi u okviru političkih govora. Uključivši posebice političare s desnice koji takvim govorima privlače svoje pristaše – napomenula je zamjenica pučke pravobraniteljice.

Zagreb, 260219.
Pucka pravobraniteljica Lora Vidovic i njezina zamjenica Tena Simonovic Einwalter.
Na fotografiji: Tena Simonovic Einwalter.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter

 

Ured pučke pravobraniteljice bilježi porast pritužbi građana na govor mržnje te potaknuti time provode istraživanje za Hrvatsku koje se tiče govora mržnje mladih na internetu, a čiji rezultati bi trebali biti objavljeni uskoro.

Obje ističu kako taj problem nažalost bilježi porast u skladu s prosjekom Europske unije te da kontinuirano rade na suzbijanju govora mržnje u Hrvatskoj, ali i na pronalasku načina obračunavanja s tim fenomenom jer napominju, 'nije lako pronaći balans između slobode izražavanja i govora mržnje'. O tome gdje se taj balans nalazi u svakom pojedinačnom slučaju, može odlučivati samo sud, u okvirima koje određuje zakon.

Lora Vidović smatra kako je istovremeno potrebno raditi i na mehanizmima prevencije, ali i sankcioniranja govora mržnje što se može postići ciljanim osposobljavanjem stručnog i odgovornog kadra. - Na tehničkoj razini, policija mora znati prepoznati govor mržnje, njih se mora educirati o hrvatskom pravnom okviru i sudskoj praksi. Isto tako, izrazito je važna edukacija sudaca i državnih odvjetnika jer sudska praksa je vrlo ujednačena kada govorimo o Ustavnom i Visokom prekršajnom sudu, ali sudovi nižih razina imaju velikih problema – istaknula je Vidović.

Zagreb, 260219.
Pucka pravobraniteljica Lora Vidovic i njezina zamjenica Tena Simonovic Einwalter.
Na fotografiji: Lora Vidovic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović

 

Važnost mreža

Tena Šimonović Einwalter smatra kako je predsjedavanje ovim mrežama  dobar odgovor na njihov trud i rad. Ističe kako je to uspjeh cijelog Ureda i rezultat jednog kontinuiranog učenja i praćenja razvoja međunarodnih standarda jer se cilj konstantno pomiče i stalno se javljaju nove sudske prakse. Pučka pravobraniteljica Vidović s druge strane ističe i korist koju Hrvatska dobiva njihovim predsjedanjem.

- Dobili smo mogućnost daljnjeg educiranja naših djelatnika, ali mogućnost razvoja standarda u našoj zemlji. Mi smo na samom izvoru informacija, imamo direktan pristup do EU povjerenice za pravosuđe Jourove ili Visoke povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe Dunje Mijatović te do čitavog niza drugih visokopozicioniranih dionika politike Europske unije, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda – dodala je.

Slažu se da takva visoka funkcija osigurava izrazitu vidljivost i prepoznavanje njihovog Ureda, ali i Hrvatske te na mnogobrojnim europskim forumima i skupovima dobivaju priliku predstaviti neke dobre prakse koje naša zemlja ima. Također drugi tada imaju priliku učiti iz naših pozitivnih primjera te nas međunarodna zajednica prepoznaje kao ozbiljne sugovornike koje se uvažava.

Tena Šimonović Einwalter ističe kako je prošle godine sudjelovala na konferenciji u Irskoj gdje se raspravljalo o tome hoće li se u nacionalni zakon dodati socijalno-ekonomski status kao diskriminacijska osnova, dok s druge strane tu osnovu Hrvatska od početka ima usvojenu u zakonu.

- Mi imamo dobre prakse i naš Zakon o suzbijanju diskriminacije jedan je od rijetkih koji uključuje pojam višestruke diskriminacije, diskriminaciju temeljem pogrešne predodžbe te diskriminaciju temeljem povezanosti, ali i osnove poput imovnog stanja, a to su stvari koje bi mnoge države htjele imati u svojim zakonima. A po broju osnova i opsega područja spadamo u sami vrh europskih zakona o nediskriminaciji – smatra Šimonović Einwalter.

Lora Vidović ističe i koliko su mreže važne zbog međusobne podrške članica koje se često nalaze pod političkim pritiscima unutar svojih država. - Primjerice, nama je upravo dodan novi mandat, za zaštitu zviždača, ali za to nisu predviđena sredstva u državnom proračunu, što je klasičan primjer ciljanog pritiska na rad institucije za ljudska prava jer predviđen je novi posao, ali ne i sredstva za njegovo provođenje, dakle radi se o direktnom oslabljivanju institucije – zaključila je pučka pravobraniteljica.

Ističu kako je njihov posao nadzirati rad vlade i davati preporuke i upozorenja po pitanju stvari koje se trebaju poboljšati. Često njihove konstruktivne kritike ne budu dobro prihvaćene od strane vladajućih. Sabor je primjerice odbio prihvatiti Izvješće za 2016. godinu, što je za posljedicu imalo 20 posto manje ispunjenih preporuka nego u godinu kasnije, kada je izvješće prihvaćeno. Sve to ide na štetu obespravljenih građana.

- Suština našeg posla je da budemo otvoreni i dostupni građanima kako bismo mogli biti most između njih i nadležnih institucija. Naše godišnje izvješće bilježi preko 50 tema o kojima primamo pritužbe obespravljenih građana kojima su povrijeđena prava, a putem predsjedanja ovim europskim mrežama Tena i ja omogućujemo i da se njihov glas čuje u Bruxellesu, Ženevi, New Yorku i Strasbourgu – rekla je Lora Vidović.

Zaštićenost ljudskih prava u Hrvatskoj

Svake godine Ured pučke pravobraniteljice podnosi Godišnje izvješće hrvatskom Saboru u kojem se nalaze relevantna poglavlja koja se referiraju na UN-ove i ostale međunarodne standarde te se na taj način procjenjuje razina zaštićenosti ljudskih prava u Hrvatskoj.

Pravobraniteljica i njena zamjenica smatraju kako ima nekih pozitivnih pomaka, ali i još puno prostora za poboljšanje. Postoje problemi koji se godinama iznova pojavljuju jer su društvene promjene proces koji dolazi polako i nažalost nije linearan. - Ponekad društvo napravi korak naprijed pa dva unatrag. Iz godine u godinu bilježimo najveći broj pritužbi u područjima diskriminacije općenito, radnih i službeničkih odnosa i pravosuđa – istaknula je Lora Vidović.

Kada se uspoređujemo s državama Europske unije, Tena Šimonović Einwalter napominje kako gledajući  istraživanja u posljednjih 10 godina, nakon donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije, Hrvatska ne stoji dramatično drukčije od europskog prosjeka po pitanju stereotipa i predrasudama prema različitim manjinama.

Europski izbori

Pučka pravobraniteljica i njezina zamjenica pozivaju građane da se odazovu na europske izbore koji se održavaju u svibnju. Napominju kako je važno da ljudi shvate koliko važne odluke se tamo donose te da je Hrvatska dio Europe, a ne samo promatrač te da može utjecati na rad EU.

S većinom hrvatskih eurozastupnika nisu bile u izravnim kontaktu dok su sa slovenskom eurozastupnicom Tanjom Fajon imali izvrsnu suradnju po pitanju azila i migracija. Nedostatak suradnje svakako je propuštena prilika za zajedničko zalaganje za dobrobit naših građana, pa se nadamo da će ona nakon ovih europskih izbora ipak jače zaživjeti.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version