PROVJERA ČINJENICA Mislav Kolakušić i dalje ne razumije na koji način funkcionira Europski parlament

Autor:

  • Tea Trubić

29.07.2019.

Plenary session - Statement by the candidate for President of the Commission
Fred Marvaux / © European Union 2019 - Source : EP-090677D

Novi hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić (nezavisan)

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te će ih analizirati i ocjenjivati njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama.

Mislav Kolakušić, novi hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu je u razgovoru s Hinom ponovio svoje stavove o unutarnjem funkcioniranju te europske institucije.

Što vama znači biti član, recimo, najvećeg kluba pučana. Vi se dakle morate dogovoriti s drugima. Ako prodajete svoju dušu još i drugom klubu. Pa što je onda ostalo? Vi ćete u biti samo izglasavati i biti glasačka mašinerija, a nećete ništa utjecati.

Procjena: Potpuno netočno

Europski parlament prema svom Statutu funkcionira putem kluba zastupnika, baš kao i bilo koje demokratsko zakonodavno tijelo na svijetu, pa i Hrvatski sabor. Parlamenti imaju uistinu mnogo zastupnika, od kojih svi imaju svoje individualne interese. Kako bi svoje interese ostvarili, moraju osigurati podršku 50 posto plus jedan glas svojih parlamentarnih kolega. Ključan preduvjet za ostvarivanje predizbornih ciljeva, u tom kontekstu, i dalje je kompromis; ono što gospodin Kolakušić naziva prodajom duše. Primjerice, ako europski socijaldemokrati žele uvesti minimalnu plaću na razini cijele EU (što je jedna od njihovih temeljnih točaka), a imaju samo 154 zastupnika, moraju dobiti podršku još 221 zastupnika. U suprotnom, neće ostvariti niti jedan od svojih ciljeva. Priklanjanjem političkoj grupaciji kao svojevrsnoj ideološko kompatibilnoj masi zastupnici kapitaliziraju i multipliciraju svoj utjecaj, dok nezavisni zastupnici ostaju sami na pučini europske politike i moraju neorganizirano i samostalno tražiti podršku preostalih 374 zastupnika da svoj cilj stave na dnevni red parlamenta. Zato dolazi do fenomena koji se među narodom nerijetko zove 'politička trgovina'; pučani u zamjenu za podršku socijaldemokrata minimalnu plaću uvrste u svoj strateški plan za narednih pet godina, dok socijaldemokrati ponude podršku kandidatkinji Ursuli von der Leyen za funkciju predsjednice Europske komisije. Jednostavno, tako funkcionira parlamentarna demokracija.

Zavisni član ima apsolutnu nulu svoga utjecaja na donošenje bilo čega. Zato što, opet u svim tim klubovima, vladaju Francuska i Njemačka i oni štite svoje interese.

Procjena: Potpuno netočno

'Zavisan' zastupnik ima saveznike. Putem političkih savezništava u parlamentima, na dnevni red klubova zastupnika donose se određeni ciljevi koje grupacije unutar skupine žele ostvariti. Primjerice, kada je bivši predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavio da 'pozdravlja talijansku Istru i Dalmaciju', delegacija hrvatskih i slovenskih zastupnika Europske pučke stranke u dva je dana intenzivno lobirala da cijela grupacija izvrši pritisak na Tajanija, i natjera ga da povuče sporne izjave te da se ispriča javnosti.

Svaka država članica u Europski parlament šalje broj zastupnika koji proporcionalno odgovara broju stanovnika. Francuska i Njemačka kao najmnogoljudnije države u EU imaju pravo poslati najveći broj zastupnika, čime uistinu imaju veću zastupljenost u institucijama EU. No, mora se u obzir uzeti i argument da oni zastupaju i objektivno najveći postotak europskih građana, tako da oni ne štite 'svoj' interes, već interes svojih građana koji su izlaskom na izbore za Europski parlament odabrali delegaciju koju šalju u Bruxelles.

Što može zavisni zastupnik? Da li je ijedan od naših zavisnih zastupnika koji pripadaju klubovima glasao protivno svome klubu. Naravno da nije i naravno da nikad neće. Oni će prije zaštititi tisuća eura svoga interesa, nego nama omogućiti da nešto dobijemo.

Procjena: Potpuno netočno

Najbolji dokaz za to je i glasanje o povjerenju Ursuli von der Leyen sredinom mjeseca, kada je grupacija S&D najavila da će glasati za kandidatkinju pučana, a da su se zastupnici iz redova europskih socijaldemokrata u posljednjem trenutku predomislili i 'oglušili na stranačku stegu'. Kao što je već bilo rečeno, zastupnici u Europskom parlamentu putem grupacija žele kapitalizirati i maksimizirati svoj utjecaj, no prilikom izglasavanja pojedinih zakona oni imaju svako pravo glasati prema savjesti. Proceduralno, zastupnicima se nakon glasanja nudi mogućnost da obrazlože svoj glas pred cijelim Parlamentom EU.

Hrvatski zastupnici, za razliku od svojih ostalih kolega, uistinu imaju tradiciju glasati prema smjernicama stranačke grupacije. No, tvrditi da se nikada nije dogodilo da je neki zastupnik glasao suprotno odredbama naprosto je krivo. Najčešće se na stranačku stegu oglušuje zastupnica Ruža Tomašić koja je tijekom osmog saziva Europskog parlamenta u skladu s grupacijom glasala 94 posto puta. Ti se rezultati mogu vrlo jednostavno provjeriti na stranici VoteWatch Europe.

Drago mi je da su pokazali zube, ali bi iskreno volio da Britanci ne izađu iz Europske unije, da zajedno probamo tu EU preoblikovati u istinsku Europsku uniju, zajednicu jednakih država i jednakih građana.

Procjena: Potpuno netočno

Ujedinjena Kraljevina se ne zalaže za reformu Europske unije u kojoj bi sve države bile jednake. Glavni cilj Brexita je 'preuzimanje kontrole' nad vlastitim zakonima, financijama i interesima; baš zato što London smatra da je interes bivše kolonijalne sile u zajednici s 'manjim' i slabije razvijenim zemljama zakinut. Zastupnici stranke Brexit koji pripadaju Kolakušićevoj grupaciji neovisnih zastupnika zalažu se za britanske interese izvan Europske unije, a oni se nipošto ne zalažu za njezinu reformu.

Nažalost, u Europskom parlamentu za sada ne postoji istinska demokracija. Od 130 predsjednika i potpredsjednika, jedino se imao pravo predstavljati kandidat za predsjednika Europskog parlamenta. Ostali ne, čak niti potpredsjednici, niti predsjednici odbora. Samo dobijete imena: tko je za tko je protiv? Ti ljudi nisu izgovorili, niti imali pravo izgovoriti jednu ili dvije rečenice. Dakle, parlamentarci su glasali za njih, uopće ne znajući za koga glasaju.

Procjena: Uglavnom netočno

Iako je istina da se na plenarnoj sjednici ne raspravlja podrobnije o kandidatima pojedinih odbora i potpredsjednicima parlamenta, o tim se stvarima raspravlja na klubovima zastupnika koji su zaduženi za kandidaturu svojih članova. Upravo je to jedna od ključnih zadaća političkih grupacija. No, s obzirom na to da zastupnik Kolakušić ne pripada niti jednoj grupaciji, nije imao prilike na klubovima zastupnika slušati predstavljanje kandidata, već se njega i preostale nezavisne zastupnike 'dovelo pred gotov čin'.

S obzirom na to da Andreja Plenkovića svi smatramo njihovim dečkom, a ne našim. Možemo reći da smo mi, hrvatski građani, dobili 0 predstavnika.

Procjena: Potpuno netočno

Andrej Plenković trenutno je premijer Republike Hrvatske, a do 2016. godine bio je hrvatski zastupnik u redovima EPP-a, te se kao takav u sklopu najveće stranačke grupacije u Europskom parlamentu zalagao za hrvatske interese. Tvrditi da hrvatski građani do sada nisu imali niti jednog predstavnika u Bruxellesu potpuno je netočna, već je riječ o tome da zastupnik Kolakušić osobno smatra da se Andrej Plenković u tom kontekstu nije na zadovoljavajuć način zalagao za interese hrvatskoga naroda. To je njegovo osobno mišljenje i vlastita ocjena rada aktualnog premijera, ali ne i objektivna činjenica.

Ako jedna velesila poput Ujedinjenog Kraljevstva izlazi zato što smatra da ima više štete nego koristi. Što će se događati s drugim državama, ako će se osjećati neravnopravno? Kada izađe Velika Britanija sve će se promijeniti.

Procjena: Potpuno netočno

Ujedinjena Kraljevina ne izlazi iz EU zato što se smatra neravnopravnom, već zato što smatra da kao bivša kolonijalna sila ne treba raditi kompromise na globalnoj političkoj sceni. Razlog izlaska Ujedinjene Kraljevine, kao i euroskepticizam među velikim državama članicama, nije usporediv s uzrocima euroskepticizma malih i novih država članica. Euroskepticizam među malim državama članicama nastaje zbog osjećaja da nisu ravnopravne gospodarskim divovima EU; fenomen koji se često naziva 'Europa prve i druge brzine'. No, euroskepticizam među državama 'prve brzine' nastaje isključivo kao ogorčenje zbog ustupaka koje gospodarski divovi EU moraju raditi zbog slabije razvijenih članica.

Ako imate argumente koji su nepobitni. Ako vi dolazite, pričate svoju priču koja nije utemeljena na ničem. Ponavljate rečenice koje su već tisuću puta izgovorene i u parlamentima i odborima, naravno da vas nitko neće saslušati. Ako argumentirano i precizno ukažete i na odredbe i na konkretne statističke podatke, onda bih volio vidjeti da se vaš argument ne uvaži. Vi možete doći pred parlament i reći, to sve ponoviti pred 750 zastupnika, pred televizijskim kamerama.

Procjena: Potpuno netočno

Glasanje o određenim zakonskim prijedlozima rezultat je višegodišnjeg intenzivnog lobiranja u klubovima zastupnika i odborima. Riječ je o standardnoj proceduri zakonodavstva koja je sveprisutna u parlamentima demokratskih zemalja; dakle, to nije izoliran slučaj za EU. Nezavisni zastupnici teže dolaze do najmoćnijih odbora i izaslanstava koja se dodjeljuju po D'Hondtovoj metodi, tako da je njihov utjecaj objektivno slabiji od onih zastupnika koji su u najvećim političkim grupacijama. Argumenti u tom slučaju, a to je činjenica, igraju vrlo malu ulogu pri donošenju zakonskih prijedloga ili stvarnim reformama.

Ako vi šutite i nezavisni ste, vi ne postojite. Kao što ne postojite ni ako ste članovi pučana i ovih drugih. Dakle, oni isto nisu postojali. Što su oni učinili? Apsolutno ništa. Znači vaš glas je vredniji kao nezavisnog, nego kao zavisnog.

Procjena: Potpuno netočno

Sve zakonske prijedloge koji su se proteklih desetljeća na razini cijele Europske unije donosili, na dnevni red su ih stavljali članovi dominantnih političkih grupacija Europskog parlamenta. Iako se može kritizirati kvaliteta i smisao tih zakonskih prijedloga, naprosto se ne može pod upitnik staviti da oni bili usvojeni te da više od 500 milijuna europskih građana svakodnevno osjeća njihove posljedice.