Prva godina devetog saziva Europskog parlamenta u znaku Brexita, Covida i ekonomske krize; Što su postigli naši zastupnici?

Autor:

  • Tea Trubić Macan

02.07.2020.

Press conference by David SASSOLI, President of the European Parliament following Video conference of the members of the European Council
Laurie Dieffembacq / © European Union 2020 - Source : EP-103145A

Bio je utorak, a iza nas je bila neprospavana noć pomnog praćenja maratonskog summita Europskog vijeća u Bruxellesu na kojem se dogovarao kadrovski paket ključnih institucija EU.

Hrvatski novinari ukrcali su se na tzv. 'pekarski' avion za Frankfurt kako bi otišli na konstituirajuću sjednicu Europskog parlamenta u Strasbourgu, dok su kolege iz Bruxellesa ažurno obavještavali o neslužbenim informacijama o statusu pregovora koje kolaju briselskom prijestolnicom Unije. Čim je avion sletjeo u bankarsko sjedište EU, hrvatski novinari isključili su avionsku postavku kako bi što prije uspostavili internetsku mrežu i provjerili stanje u Bruxellesu. Upravo se u tom trenutku prvi put, tada još uvijek neslužbeno, pojavilo ime Njemice Ursule von der Leyen, koja je nekoliko mjeseci kasnije postala prvom predsjednicom Komisije u povijesti EU. 

Došavši u Europski parlament nekoliko sati kasnije, na ono što je trebala biti konstituirajuća sjednica njegovog devetog saziva, hodnicima je vladao aposlutni kaos. Europarlamentarci novaci izgubljeno su hodali hodnicima zgrada pokušavajući se orijentirati, dok su novinari gotovo podjednako izgubljeno bauljali između press centra i hodnika, pokušavajući saznati što je više informacija o statusu pregovora u Bruxellesu.

Naime, na konstituirajućoj sjednici trebao se izglasati novi predsjednik parlamenta, što je jedna od fotelja koju su dogovarali čelnici zemalja na summitu Europskog vijeća. U popodnevnim satima 'iscurilo' je ime Talijana Davida Sassolija, socijaldemokrata, čime se deblokirala prva u nizu kadrovskih križaljki. Samo nekoliko minuta kasnije, Manfred Weber, spitzenkandidat Europske pučke stranke koji su kao relativni pobjednici izbora mogli predlagati svog kandidata za čelo Komisije, obratio se novinarima kazavši da se povlači iz utrke, a gotovo istovremeno, neslužbeno su se saznala imena novih čelnika europskih institucija.

Von der Leyen, Nijemica iz EPP-a, dobila je tako Europsku komisiju, Charles Michel kao liberal Europsko vijeće, Sassoli Parlament, Lagarde Središnju Banku, dok je mjesto visokog povjerenika za vanjske i sigurnosne poslove EU dano Španjolcu Josepu Borrellu.

Reakcija tek pridošlih europarlamentaraca bila je promptna, a na njihovim su se licima iste sekunde mogli iščitati šok i nevjerica zbog napuštanja modela spitzenkandidata na kojem je ta institucija zbog transparentnosti izbornog procesa inzistirala.

Prvi dan devetog saziva gotovo je savršeno ocrtao kaotičnu godinu u Europskom parlamentu i krizne mjesece koji su toj instituciji tek predstojali. Brexit, migrantska kriza, Covid-19 i početak kraha europske ekonomije kao potres su prodrmali funkcioniranje parlamenta, koji se zbog epidemioloških razloga bio primoran preseliti u digitalnu sferu.

„Prva godina ovoga saveza u velikoj se mjeri razlikovala od prethodnih. Do kraja prosinca pratili smo razvoj krize uzrokovane koronavirusom u Aziji, a tada još nismo ni slutili kakve će razorne učinke on imati na cijelu Uniju samo nekoliko mjeseci kasnije.“ kazala je zastupnica iz redova HDZ-a Željana Zovko, dodavši da se Parlament u krizi dokazao ključnom institucijom za ublažavanje društvenih i gospodarskih posljedica krize.

S tom se procjenom slaže i zastupnik IDS-a Valter Flego.

„Ovu su godinu obilježila dva velika izazova o kojima će se pričati još desetljećima; Brexit i Covid-19. Virus koji je zaprijetio zdravlju europskih građana po prvi puta u povijesti EU ukinuo je Schengen i vratio granične kontrole.“ objasnio je.

„Pandemija je Uniju zatekla poprilično nespremnu, što je pokazao prvotni izostanak solidarnosti u pomoći Italiji. Ovo je najveća kriza u EU i globalno u proteklih dvanaest godina, a sudeći prema ljudskim, socijalnim i makroekonomskim posljedicama, možda i najveća od Drugog svjetskog rata.“ istaknuo je zastupnik Tonino Picula iz SDP-a.

Prema stranicama VoteWatch.eu i MEPRanking.eu, koje analiziraju rad zastupnika u Europskom parlamentu, hrvatski europarlamentarci protekle su godine solidno obavljali svoje dužnosti. Važno je naglasiti da su se i tijekom ovoga saziva dvije zastupnice nešto kasnije pridružile radu Parlamenta. Sunčana Glavak (HDZ, EPP), u Europski parlament je došla u prosincu 2019. godine, kao zamjena Dubravki Šuici koja je postala povjerenica Komisije. Romana Jerković iz SDP-a u Bruxelles je otišla početkom veljače, nakon što je Uniju napustila Ujedinjena Kraljevina.

U tzv. roll-call glasanju najčešće sudjeluje zastupnica Ruža Tomašić iz redova Europskih konzervativaca i reformista, koja je svoj glas dala čak 99,84 posto puta, što ju je lansiralo na sam vrh ranga Parlamenta na kojem je od 705 zastupnika zauzela čak 18 mjesto. S druge strane, od svih hrvatskih zastupnika najrjeđe u roll-call glasanju sudjeluje zastupnik Ivan Vilibor Sinčić iz redova nezavisnih zastupnika, koji je to učinio samo 67 posto puta, čime se plasirao na daleko 699 mjesto.

Zastupnica Tomašić uz kolegu Tomislava Sokola iz redova Europske pučke stranke najviše je puta održala govor na sjednicama parlamenta; čak 41 put. Hrvatski su zastupnici u prosjeku izuzetno lojalni političkoj grupaciji kojoj pripadaju, ali i nacionalnoj stranci koju zastupaju. 'Najneposlušnije' zastupnice su Željana Zovko koja prema smjernicama EPP-a glasa 'samo' 95,5 posto puta, dok je u stopu prati zastupnica Tomašić s 96,1 posto. Zastupnica Zovko istovremeno i najmanje glasa prema smjernicama nacionalne stranke HDZ, 'samo' 97 posto. Također, prema posljednjoj analizi Transparency Internationala hrvatski europarlamentarci su na dnu ljestvice po pitanju prijavljivanja sastanaka s lobistima, zato što nitko od njih to nije učinio proteklu godinu. Riječ je o dobrovoljnom angažmanu, a na taj se korak prema statistici najčešće odlučuju švedski zastupnici, čijih je čak 90,5 posto zastupnika prijavilo takve sastanke.

Pred EU je trenutno jedna od najvećih kriza od njezina osnutka, a najveći izazov u ovome času je dogovaranje Višegodišnjeg financijskog okvira kojim će se definirati sredstva, a time i ciljevi EU za narednih sedam godina. S obzirom na to koliko je bila turbulentna prva godina mandata, pitali smo zastupnike što očekuju od naredne četiri godine saziva.

„Prije svega, očekujem potpuno stavljanje virusa Sars-Cov-2 pod kontrolu te se nadam da će uskoro biti pronađeno cjepivo. Na nama u Europskom parlamentu je da to cjepivo postane dostupno svim članicama Unije. Ovo su ključni trenuci za RH, ali i za Europu, a iznimno je važno da se što prije donese europski paket mjera za oporavak od krize. Naredne četiri godine namjeravam promišljati i predlagati inicijative koje počivaju na zelenom planu i digitalizaciji; kako u zdravstvu, tako i u sektorima mobilnosti, energetike i sl.“ rekla nam je 'najmlađa' hrvatska europarlamentarka Romana Jerković.

„Mnogo se toga promijenilo od konstituiranja novoga saziva Parlamenta. Pandemija koronavirusa značajno je poremetila planirane aktivnosti institucija EU, a u krizi bez presedana fokus smo usmjerili na mjere očuvanja javnog zdravlja i podrške gospodarskom oporavku. Sada više neko ikada prije, EU mora biti otvorena za reforme. Trebamo razmotriti nove ideje koje europske institucije predlažu o tome kako stvoriti EU koja radi za sve“ odgovorila je Sunčana Glavak.

„Iznimno je nezahvalno predviđati daleku budućnost, što nam je dokazala i kriza u kojoj se trenutno nalazimo. No, ono što mogu sa sigurnošću reći je da će EU i njezine članice preživjeti samo ukoliko zadržimo i ojačamo solidarnost, a jedan od prvih testova za to bit će pregovori oko programa EU za sljedeće generacije. Također, bilo bi važno da EU uz ove interne krize smnogne snage za oblikovanje zajedničke vanjske politike po pitanju 'smart power'.“ izjavio je Tonino Picula.

„Po završetku svog mandata želio bih vidjeti drugačije teme u političkom spektru Hrvatske. Volio bih da naši poljoprivrednici, mladi inovatori i poduzetnici od zakonodavnih prijedloga imaju koristi te da time doprinesu gospodarskom razvoju Hrvatske. Moja misija je biti njihov glas u Europskom parlamentu“ zaključio je Valter Flego.

Postignuća hrvatskih europarlamentaraca

Biljana Borzan (SDP, S&D)

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan

 

Zastupnica Biljana Borzan ove je godine postala potpredsjednica svoje političke grupacije za resor „Ekonomija koja radi za ljude“, čime je dobila priliku na najvišoj razini utjecati na politiku druge najveće grupacije u Europskom parlamentu. I ove se godine nastavila boriti za potrošače koji su slabija strana na tržištu i nemaju resurse da se uhvate u koštac s velikim kompanijama. Zastupnica Borzan imenovana je izvjestiteljicom za održivu potrošnju, u sklopu čega je prošloga tjedna završila prijedloge za produljenje trajanja uređaja, jeftinije i dostupnije rezervne dijelove te zabranu ugrađenih kvarova.

Postala je izvjestiteljicom i za Akcijski plan kružne ekonomije koji se odnosi i na veću održivost drugih djelatnosti, poput energetike, građevina i prehrambenih industrija, ali istovremeno obnaša dužnost izvjestiteljice svoje grupe za poljoprivrednu reformu „Od polja do stola“. Zastupnica je tijekom krize uzrokovane koronavirusom inicirala jednogodišnju odgodu primjene regulative EU o medicinskim uređajima, kako se u uvjetima pandemije ne bi poremetila opskrba bolnica zbog prelaska na novi sustav. 

Valter Flego (IDS, Obnovimo Europu)

Valter FLEGO in the EP in Strasbourg

Zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego

 

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digitalna Europa vrijedan preko 8 milijardi eura, zastupnik Valter Flego iz IDS-a založio se za jaku digitalnu stavku u europskom proračunu, koju je Komisija prepoznala u prijedlogu novog europskog proračuna.

„Digitalizacija nije pitanje izbora, već vremena.“ rekao nam je zastupnik, istaknuvši da Digitalnu Europu smatra jednim od najvažnijih programa Eu koji bi Hrvatskoj mogao poslužiti kao alat za oporavak nakon koronakrize.

Kao izvjestitelj Odbora za promet i turizam, zastupnik Flego sudjeluje u izgradnji europskog okvira za umjetnu inteligenciju koji će biti usmjeren na jačanje europske automobilske industrije. U tom kontekstu poseban fokus planira dati manjim inovativnijim proizvođačima, poput Rimac Automobila, kako bi se harmonizirao standard za testiranje umjetne inteligencije i robotike u autoindustriji te smanjio broj stradalih na europskim cestama.

„Zadovoljan sam dosadašnjim postignućima. Teme kojima se bavim u Europskom parlamentu teme su 21. stoljeća o kojima raspravljaju razvijene zemlje.“

Sunčana Glavak (HDZ, EPP)

 

Zastupnica Glavak, koja mandat u Europskom parlamentu započela početkom prosinca kao zamjena novoizabranoj povjerenici Komisije Dubravki Šuici, usmjerila je u kreiranje budućih politika EU, a vjeruje da će najveći doprinos dati tijekom rasprava o Konferenciji o budućnosti Europe, za čiju je organizaciju izravno odgovorna njezina prethodnica. Očekuje da će konferencija formalno započeti s radom nakon dogovora europskih institucija, što bi se, ovisno o epidemiološkoj slici, moglo dogoditi do kraja 2020. godine. Zastupnica Glavak je dio radne skupine svoje političke grupacije koja se bavi Konferencijom o budućnosti Europe, u kojoj su zastupnici već započeli raspravu o mogućim reformama. Članica je Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH te Kosovom, a zamjenska je članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, koji je posljednjih mjeseci uvelike fokusiran na posljedice koronavirusa i zaštite javnog zdravlja.

Zastupnica Glavak imenovana je izvjestiteljicom u sjeni za mišljenje odbora ENVI o izvješću kohezijske politike i strategije regionalnog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena.

„Strategija pruža okvir za budući razvoj industrije koji će doprinijeti cilju da Europa postane klimatski neutralan kontinent, zato vjerujem da je moje imenovanje za izvjestiteljicu u sjeni veliki uspjeh za Republiku Hrvatsku“ kazala nam je.

Romana Jerković (SDP, S&D)

 

Zastupnica SDP-a devetom sazivu parlamenta pridružila se tek 1. veljače, nakon što je Ujedinjena Kraljevina konačno napustila EU. Upravo tada su počeli i prvi veći problemi s koronavirusom, nakon čega su se zatvorile granice te je uvedena karantena, zbog čega je 12. hrvatska zastupnica angažman u Europskom parlamentu započela u izvanrednim okolnostima prepunih izazova. Članica je dvaju odbora; ITRE koji se bavi industrijom, istraživanjem i energetikom, u sklopu kojeg je izvjestiteljica za dokument „Dostupnost lijekova – kako odgovoriti na gorući problem“, te ENVI, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u sklopu kojeg je izvjestiteljica za mišljenje koje se bavi energetskom učinkovitošću zgrada, koje je usvojeno 29. lipnja na plenarnoj sjednici.

„Vjerujem da kontinuirano ulaganje u energetsku učinkovitost ima veliki potencijal u borbi protiv energetskog siromaštva, ublažavanja utjecaja klimatskih promjena i može utjecati na podizanje kvalitete života u našim zajednicama“ kazala je zastupnica.

S druge strane, njezino se izvješće o dostupnosti lijekova ispostavilo se pravodobno tempirano, s obzirom da je započeto tijekom pandemije koronavirusa.

„Ova kriza jasno je ukazala na važnost javnozdravstvenog sustava, posebice naglasivši potrebu za kontinuiranim ulaganjem u ljude. Gotovo sve države članice susrele su se s neopravdano visokim cijenama zaštitne opreme i lijekova, što je potvrdilo potrebu zajedničkog pristupa u rješavanju problema. Poseban naglasak stavila sam na važnost osiguravanja lijekova svim građanima Unije, bez obzira na veličinu i ekonomsku snagu same članice.“ objasnila je Jerković.

Tonino Picula (SDP, S&D)

EP Plenary session - EU coordinated action to combat the COVID-19 pandemic and its consequences

Zastupnik Tonino Picula

 

Prvu godina trećeg mandata u Europskom parlamentu, Toninu Piculi uvelike je obilježila aktivnost u domeni vanjske politike. Po konstituiranju novog saziva, zastupnika su kolege iz grupacije S&D-a imenovali koordinatorom za vanjsku politiku u odboru AFET. Prije svega je bio zadužen za vođenje pripremnih i radnih sastanaka u Bruxellesu i Strasbourgu, a bio je odgovoran i za liste glasovanja, informiranja zastupnika i kreiranje vanjskopolitičke agende Parlamenta EU. Grupacija ga je ubrzo nakon imenovala i suizvjestiteljem za IPA III paket pretpristupne pomoći, koji bi zemljama Zapadnog Balkana trebao biti dostupan tijekom sljedećeg proračunskog razdoblja. U studenom prošle godine, Europski parlament zastupnika Piculu imenovao je izvjestiteljem za preporuke o proširenju EU na Zapadni Balkan, a ubrzo nakon toga mu je dodijeljena funkcija predsjednika istoimene Radne skupine. Intenzivno je radio i kao koordinator političke grupacije za usvajanje nove metodologije Komisije za proširenje te otvaranje posljednjeg poglavlja pregovora o pristupanju Crne Gore prošloga tjedna. Parlament mu je dodijelio i funkciju izvjestitelja za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, jednim od najvažnijih vanjskopolitičkih partnera EU. Među prioritetima kojima se Picula planira posvetiti upravo je stabilizacija odnosa s Washingtonom te inzistiranje na jednakom viznom režimu koji je važan Republici Hrvatskoj.

Osim vanjskopolitičkih aktivnosti, zastupnik je i dalje angažiran na temi energetske tranzicije kako europskih, tako i hrvatskih otoka, a Europski parlament ga je u tom kontekstu imenovao predsjednikom Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, dok je energetska tranzicija otoka postala dijelom Europskog zelenog plana.

Karlo Ressler (HDZ, EPP)

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler

 

Nositelj liste HDZ-a na izborima za Europski parlament, svoj je prvi mandat u toj instituciji odlučio iskoristiti fokusirajući se na pitanje migracijske politike, uravnoteženog razvoja svih dijelova i generacija Europe te očuvanje europskog načina života u vrijeme velikih tehnoloških i globalnih promjena. Ključna parlamentarna dužnost zastupnika Resslera tijekom protekle godine u Parlamentu EU bili su pregovori o europskom proračunu za 2021. godinu vrijednom 165 milijardi eura, na kojima je sudjelovao u ime svoje političke grupacije. Riječ je o prvom proračunu novog sedmogodišnjeg financijskog okvira, a radi i na reviziji Fonda solidarnosti, kako bi regije pogođene velikim prirodnim katastrofama, poput potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, brže i efikasnije primile pomoć.

U sklopu Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, zastupnik Ressler najveći je fokus stavio na migracije i implikacije na našu zemlju. S obzirom na to da imamo najdulju kopnenu granicu u EU, Hrvatska podnosi najveći teret migracijskog pritiska Europi, dok se istovremeno zalaže za pristupanje Schengenskom području.

„Čvrsto i beskompromisno branim Hrvatsku od neutemeljenih napada zbog sprječavanja ilegalnih migracija. Nastavit ću odbacivati orkestrirane pritiske. Nezakonitim migracijama, krijumčarenju i trugovanju ljudima, nema mjesta u Europi“ rekao nam je zastupnik Ressler, koji ujedno obnaša dužnost potpredsjednika Mreže mladih članova Kluba EPP-a.

Tomislav Sokol (HDZ, EPP)

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol

 

Zastupnik Tomislav Sokol najveći fokus svog angažmana u Europskom parlamentu stavio je na zdravstvo i borbu za prava pacijenata, a njegov je ured protekle godine organizirao i nekoliko konferencija o budućnosti zdravstvenih politika, liječenja raka, Alzheimera i drugih teških bolesti. Štoviše, nova povjerenica Komisije Stella Kyriakides svoj prvi javni nastup u novoj dužnosti imala je upravo na konferenciji zastupnika Sokola, dok je Europskoj komisiji o problemu veće dostupnosti lijekova za teške bolesti pisao više od 15 puta. Inicijator je i prijedloga da Komisija financijski podrži prekograničnu zdravstvenu skrb kao pravo kojeg jamči europsko zakonodavstvo, ali se u praksi teško provodi. Zastupnik je od EU zatražio da financiranje predujma za liječenje pada na leđa Unije, a ne pacijenata, a u istoj je inicijativi od Komisije tražio i podupiranje prekogranične suradnje centara za liječenje pojedinih bolesti, među kojima je bila i edukacija te mobilizacija osoblja. Rezultat njegove inicijative vidljiv je iz činjenice da upravo u tom smjeru idu prijedlozi koje Komisija želi financirati u sklopu programa EU4Health. Zastupnik je bio i jedan od inicijatora rezolucije o jedinstvenom punjaču za sve elektroničke uređaje kojeg je usvojio i Europski parlament. Kao zamjenski član Odbora za regionalni razvoj, zastupnik Sokol bio je jedan od najglasnijih branitelja dosadašnjeg modela kohezijske politike kojeg smatra osnovom europske solidarnosti.

„Ako do kraja mandata napravimo mali korak prema boljoj dostupnosti inovativnih lijekova, smanjimo razliku u liječenju raka ili zaštitimo prava pacijenata, tu će promjenu osjetiti svi u RH. To je moj osobni cilj do kraja mandata i siguran sam da ću ga ostvariti.“ izjavio je Tomislav Sokol.

Željana Zovko (HDZ, EPP)

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ, EPP)

 

Kao članica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, u kojem obnaša dužnost zamjenice koordinatora EPP-a, zastupnica Željana Zovko fokusirana je na osnaživanje odnosa EU s BiH, ali i cijelim Zapadnim Balkanom. Kao suizvjestiteljica za instrument pretpristupne pomoći zastupa Parlament u procesu izrade novog višegodišnjeg fonda za Zapadni Balkan i Tursku, a bila je uključena u pokretanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Također, zastupnica Zovko izvjestiteljica je za Azerbejdžan, ali je i izvjestiteljica iz sjene za Izvješće o suradnji EU i Afrike, Izvješća o mjerama za 'zeleni' Erasmus+, Kreativnu Europu i Fond solidarnosti te Izvjeća za poboljšanje jednakosti spolova u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU.

Neizostavnim dijelom aktivnosti u Europskom parlamentu, zastupnica Zovko smatra promoviranje hrvatske kulture. Od Komisije je zatražila dodatnu potporu za sektor kulture, koji je u krizi uzrokovanoj koronavirusom pretrpio velike posljedice. Organizirala je nekoliko konferencija o kulturnoj baštini hrvatskih gradova, kao i konferenciju povodom 40. obljetnice UNESCO-ve svjetske kulturne baštine u RH.