'Starenje stanovništva i negativni prirodni priraštaj već sada ugrožavaju Europu' zaključak je konferencije "Demografski izazovi u EU'

Autor:

  • Karla Juničić

15.11.2019.

Zagreb, 141119. Hrvatski obrtnicki dom.
Konferencija demografski izazovi u Europskoj uniji.
Na fotografiji:
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / CROPIX

Konferencija "Demografski izazovi u Europskoj uniji"

- Demografska revitalizacija jedna je od najvažnijih tema u Republici Hrvatskoj koja se suočava s negativnim prirodnim priraštajem, ali to je i 'međunarodni fenomen svih država članica EU koji moramo adresirati pod hitno - objasnio je Luca Jahier, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).

Povodom predstojećeg hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine EGSO- savjetodavno tijelo Europske unije koje zastupa udruge civilnog društva, sindikate i udruge poslodavaca na razini EU-a organiziralo je konferenciju o demografskim izazovima u Europskoj uniji u četvrtak 14. studenog 2019. u prostorijama Hrvatske obrtničke komore.

EU se suočava s depopulacijom i starenjem stanovništva. Dok je broj stanovnika u EU znatno porastao u posljednjim desetljećima i sada broji preko 500 milijuna ljudi, dugoročne prognoze nisu svijetle. Procjene UN-a govore da će se stanovništvo Europe smanjiti za 90 milijuna do 2100. godine. Istodobno, svjetska populacija i dalje snažno raste te se predviđa da će do kraja stoljeća na Zemlji živjeti 11 milijardi ljudi, od čega će se stanovništvo Afrike povećati s 1 na 4 milijarde. Time će EU predstavljati sve manji udio svjetske populacije za koju se očekuje da će pasti na 4,1 posto do kraja ovog stoljeća.

Jahier je objasnio da starenje stanovništva i negativni prirodni priraštaj već sada ugrožavaju tržište rada, socijalnu sigurnost i javne financije EU.

Demografska politika je ključ demokracije

Politika demografije svrstana visoko na agendi Europske unije, no ona je kompleksna jer uključuje brojne probleme među kojima su: transparentna i legalna migracija, natalitet, rodnu ravnopravnost,demografsku strukturu, rekao je Jahier.

- U rješavanju demografskih problema mora se raditi na međugeneracijskoj solidarnosti i promijeniti predrasude prema starenju i tržištu rada, a buduće politike morat će promovirati koheziju, obiteljsku politiku, smanjiti nejednakosti među državama članicama - objasnio je Jahier dodavši da će se rješavanjem demografskih izazova povećati razina demokracije jer su dvije stavke međusobno povezane.

Prosjek totalne stope nataliteta je 1,59 posto a polovica rođene djece u EU prvo rođeno djece je prvo. Dob rađanja je pomaknuta na 30. godinu života a negativni prirodni prirast je prisutan u svim državama članicama EU. 

- Demografski trendovi u svim zemljama članicama ukazuju na starenje stanovništva. Smanjuje se stopa nataliteta a stanovništvo stari i to umanjuje potencijal rasta gospodarstva s tendencijom depopulacije, povećanje javnih troškova za zdravstveno i socijalnu skrb – objasnila je Vesna Bedeković, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

No 'kretanje stanovništva je povezano s kvalitetom života', objasnila je Agnieszka Chlon-Dominczak, izvanredna profesorica Instituta za demografsku statistiku pri Warsaw School of Economics.

- Životna očekivanja su različita diljem Europe, no ona su povezana s razinom prihoda u određenim zemljama. Manje bogate zemlje imaju manju duljinu života – rekla je Chlon-Dominczak dodavši da postoji veliki jaz u između zapadnih zemalja koje doživljavaju veliki prirast dok zemlje poput Mađarske, Bugarske, Hrvatske, Poljske gube veliki broj radne populacije.

 

Marina Škrabalo, članica Skupine III EGSO-a, izjavila je da se klasičnom populacijskom politikom 'gdje su ljudi, brakovi i obitelj upregnuti kao instrumenti' ne može pristupiti demografskoj politici' već 'intergriranom pristupu i održivom razvoju kroz koju ljudi ostvaruju dobrobit koja reproducira kroz ljudski rod jer se osjećaju sigurno i optimistično.

- Koliko ozbiljno shvaćamo ključne ciljeve Programa održivog razvoja 2030., a koliko strategiju održivog razvoja postavljenu kao centralnu strategiju neke zemlje? stvarno li socijalnu infrastrukturu kojom svaka osoba koja želi odgajati djecu da ima podršku za sve to?Na europskom kontinentu možemo graditi društva gdje je čovjek na provom mjestu – zaključila je Škrabalo.

Hrvatska demografski nestaje

Stjepan Šterc, docent na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskih studija naveo je da u Hrvatskoj ne postoji 'niti jedan pozitivan demografski pokazatelj'.

- Mi demografski nestajemo (...) a demografska politika u Hrvatskoj i u Europi utječe na sve sustave i gospodarske djelatnosti – rekao je Šterc koji smatra da se Hrvatska i Europa moraju vratiti klasičnoj populacijskoj politici kako bi riješile problem buduće radne snage, dok migracijska politika nije rješenje za razvoj društva i gospodarstva.

Prema procjena Državni zavod za statistiku (DZS) u Hrvatskoj živi 4,89 milijuna stanovnika, dok ih u inozemstvu živi oko 3,35 milijuna u klasičnom iseljeništvu.

- Vrlo vjerojatno je i iseljavanje veće jer se ljudi ne odjavljuju kad odlaze iz Hrvatske jer koriste mirovinske i zdravstveni sustav. Useljavanje u Njemačku ( DESTATIS, 2017) je 57.000 – rekao je.

Prirodni pad od 2011. do 2018. iznosi 195.103 tisuća stanovnika. Prema trenutnim podacima u Hrvatskoj oko 20.000 ljudi ulazi u dob iznad 65 godina, dok u obrazovnom sustavu (najtočniji statistički podaci prirasta) govore 9.200 manje djece u obrazovni sustav.

Migracije nisu dovoljne

- Migracije su važne no nisu dovoljne  kako bi se održala populacija – rekao posebno govoreći o mobilnosti radnika unutar EU koje je fundamentalno pravo no ima negativne posljedice za određene članice EU poput Bugarske, Hrvatske i Poljske.

- Moramo biti oprezni jer mobilnost dovodi i do odlijeva mozgova u zemljama gdje su mladi ljudi prekvalificirani te moraju napustiti zemlju – rekao je.

Vilim Ribić, član Skupine II EGSO-a je objasnio da 'kretanje radne snage mora pretpostavljati kretanje u oba smjera unutar EU' te je oštro kritizirao ekonomske razloge odlaska ljudi iz Hrvatske u ovom valu iseljavanja.

- Ljudi odlaze zbog društvenih razloga: korupcije, nepovjerenja društvu i nepravde, stvaranje privilegiranih klasa u društvu. Pravi razlog je ovog vala iseljavanja je ekonomska politika dvaju vlada koja se vodi kriterija , deficit javnog duga koji pretvaraju ekonomsku politiku u neaktivnu ekonomsku politiku – rekao je spomenuvši da bi makroekonomska politika - povećanje investicija i proizvodnje te smanjenje javnog duga – bilo ključno rješenje.

- Zamjena jednog stanovništva s drugim, nikad jedna država nije rješavala demografske probleme drugoj – rekao je Šterc.

Prioriteti obiteljske politike tijekom predsjedanja EU

Bedeković je istaknula prioritete hrvatske vlade u prevladavanju demografskih izazova među kojima su povećanje stope nataliteta,  uspostavljanje balansa između obiteljskog i poslovnog života.

- Donošenjem direktive EU od 20.lipnja po ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i privatne skrbi u što skorijem roku će utjecati na veće uključivanje žena na tržište rada. Kako bi se sve ovo postiglo potrebno je uspostaviti učinkovitije politike koje bi podržale obitelji s djecom i osiguravajući dostojanstveno i aktivno sudjelovanje na tržištu rada u skladu s njihovim sposobnostima i preferencijama – rekla je Bedeković koja je navela da je Strateški dokument usmjeren na demografsku revitalizaciju Hrvatske koji je u završnoj fazi.

Istaknula je da Vlada RH od početka mandata provodi čitav niz raznih  demografskih mjera među kojima su: povećanje iznosa roditeljske naknade za zaposlene i samozaposlene roditelje za 50 posto imamo prijedloge za daljnje povećanje, međusektorske mjere koje uključuju ulaganje u kvalitetu predškolskih ustanova i usluga , subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji itd.

Glavni prioriteti tijekom predsjedanja bit će:

1. Podrška obiteljima i poboljšanje pristupu predškolskom odgoju

2. Usklađivanje obiteljskog i privatnog života, oživljavanje ruralnog područja

3. Pitanje starenja stanovništva i odnosa međuaktivnost stanovništva