EU predvodi svjetsku borbu protiv klimatskih promjena održivim financiranjem

Autor:

  • Valdis Dombrovskis

26.07.2019.

Plenary session- Joint debate - Collective investment funds
Christian CREUTZ / © European Union 2019 - Source : EP(-088511B)

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije

Ove su se godine milijuni mladih diljem svijeta uključili u međunarodni pokret za borbu protiv klimatskih promjena.

Zahtijevali su djela umjesto pukih riječi te marširali za izlječenje planeta prije nego što postane prekasno. Klimatske promjene bile su i glavno pitanje u nedavnim europskim izborima. Mlada je generacija u pravu kad kaže da zaostajemo, unatoč tome što je Europska unija odlučna u ostvarivanju svojih klimatskih ciljeva. Međutim, otišli smo korak dalje.

Europska komisija predložila je prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. s ciljem da Europa bude prvo veliko gospodarstvo u svijetu koje će to ostvariti. Lako je to reći, no nitko ne bi trebao podcjenjivati pretpostavke i razmjer takve preobrazbe. Potrebni su sveopće restrukturiranje i industrijske promjene u svim zemljama EU-a, njihovim društvima i gospodarstvima. To se ne može ostvariti preko noći i neće biti jeftino. Za smanjenje emisija bit će potrebna velika ulaganja u brojnim područjima.

Trebali bismo podupirati razvoj tehnologija s niskom i nultom stopom emisija, primjerice, elektromobilnost, iskorištavanje solarne energije i energije vjetra. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada još je jedan primjer. Zgrade su najveći potrošači energije u EU-u, ali oko 35 % ih je starije od 50 godina i gotovo 75 % stambenog fonda energetski je neučinkovito. Naravno, nisu jedino zgrade problematične.

Industrija EU-a već bi morala biti u skladu s obvezujućim ciljevima zaštite okoliša kao što su granične vrijednosti emisija za vozila, udio energije iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost. Za to su potrebna znatna ulaganja, ali bit će potrebno još i više kako bi Europa ostvarila ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i klimatsku neutralnost. U sljedećih nekoliko desetljeća trebat će nam od 175 do 290 milijardi eura dodatnih ulaganja godišnje. Kako bi se to ostvarilo, najmanje 25 % sredstava EU-a iz proračuna za sljedećih sedam godina počevši od 2021. izdvajat će se za klimatsku politiku.

To i dalje neće biti dovoljno.

Morat ćemo se osloniti na privatni sektor kako bismo privukli kapital za gospodarske aktivnosti koje ublažavaju klimatske promjene, uključujući prekogranična zelena ulaganja. U EU-u se banke, upravitelji imovinom, institucijski ulagači, korporacije i tržišta kapitala potiču da više i bolje iskorištavaju održivo financiranje. To je odraz jasnih zahtjeva javnosti za klimatski prihvatljivim ulaganjima jer je za mnoge ljude postalo neprihvatljivo ulagati u poduzeća koja onečišćuju okoliš ili svojim radnicima ne daju pravedne plaće.

Ali kako znati pridonosi li štedni račun vašeg djeteta zaštiti planeta? Najprije moramo pravilno definirati što znači „zeleno”. Ako u EU-u stvorimo zajednički jezik o održivom financiranju, potrošači i ulagači će lakše utvrditi koje su aktivnosti održive u pogledu zaštite okoliša. Naš prijedlog za klasifikacijski sustav EU-a, tzv. taksonomiju, ključan je korak prema privlačenju više ulaganja u zelene i održive projekte.

Moramo osigurati politički dogovor između zemalja EU-a do kraja listopada. EU je nedavno postigao dogovor o dva propisa koji bi trebali potaknuti ulaganja u zelene financijske proizvode. Jača pravila za informiranje krajnjih ulagača o čimbenicima održivosti olakšat će ljudima donošenje utemeljenih odluka kad ulažu u neki financijski proizvod. Dvije nove kategorije referentnih klimatskih vrijednosti EU-a, dobrovoljnih oznaka, pružit će više informacija o ugljičnom otisku nekog ulagačkog portfelja: jedna je razvijena za klimatsku tranziciju, a druga će omogućiti stvaranje portfelja usklađenog s temperaturnim ciljevima Pariškog sporazuma.

Naša strategija za održivo financiranje uključuje uspostavu standarda EU-a za zelene obveznice, povećanje transparentnosti za poduzeća u vezi s izvješćivanjem o klimatskim pitanjima i proširenje upotrebe znaka za okoliš EU-a na financijske proizvode. Moramo brzo djelovati. Kako je rekla mlada klimatska aktivistica Greta Thunberg: „Naš planet nema vremena čekati da mi odrastemo i postanemo vođe.”

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version