Flego na klimatskoj konferenciji: 'Ni jedna država ne smije biti izolirani otok!'

Autor:

11.12.2018.

Puls, 070517.
Ispred studentskog restorana na pulskom Sveucilistu odzana je konferenciju za novinare - IDS - Predstavljanje 5. programskog podrucja kandidata za istarskog zupana Valtera Flega. Na fotografiji Valter Flego.
Foto: Srecko Niketic / CROPIX
Srećko Niketić / CROPIX

Valter Flego

Nakon deset dana pregovora UN-ova klimatska konferencija (COP24) koja se ovih dana održava u Katowicama, 'poljskoj prijestolnici ugljena', ušla je u svoju završnicu.

Među hrvatskim predstavnicima je i istarski župan Valter Flego, potpredsjednik Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju (ENVE) Odbora regija. Taj je odbor savjetodavno tijelo EU, a čine ga izabrani lokalni i regionalni predstavnici svih 28 država članica.

U razgovoru za Euractiv.hr župan Flego pojašnjava važnost klimatskih pregovora u Katowicama.

Ova se konferencija ističe kao najvažnija nakon one u Parizu 2015. godine. Zašto?

Ovo je uvjerljivo najvažnija konferencija nakon COP21 u Parizu kad je donesen Pariški klimatski sporazum. Glavni cilj COP 24 u Katowicama je mjere donesene u Parizu implementirati u praksi i to već od sljedeće godine nadalje. To je Europi, a posebice nama u Hrvatskoj, jako važno jer se to poklapa sa sljedećom financijskom omotnicom Europske unije od 2021. do 2027. godine. Zato je izuzetno važno da, kad Europska komisija donese iduću financijsku omotnicu, a Parliament to potvrdi, mjere koje su sadržane u borbi protiv klimatskih promjena i napisane u Pariškom sporazumu budu vrlo konkretno financijski popraćene, kroz kohezijske fondove, odnosno proračun EU. Tako će sve članice, uključujući i Hrvatsku, moći te mjere implementirati.

Zašto su na ovoj i sličnim konferencijama važni sastanci lokalnih i regionalnih lidera na kojima ste sudjelovali?

Prava politika je uvijek ona koja se gradi odozdo prema gore. Najprije se moramo zapitati u kakvim gradovima, županijama i državi želimo živjeti 2030. godine. I onda takve prioritetne programe i mjere država treba staviti u svoj operativni program koji je kompatibilan sa smjerovima Europske komisije i financijskom omotnicom koja će pomoći da se to lakše realizira. Upravo o tome smo razgovarali na sastancima u Katowicama. Često je na globalnoj razini slaba usklađenost niže i više razine upravljanja. Primjerice, u SAD-u klimatska politika predsjednika Trumpa nije usklađena s nekim gradonačelnicima i guvernerima koji žele provoditi mjere iz Pariškog sporazuma. Zato je važno da  gradonačelnici, predsjednici županija, a u SAD-u guverneri, imaju svoje prioritete i akcijske planove usklađene s Pariškim sporazumom te na taj način prisile vladu i vodstvo države na provođenje mjera iz Sporazuma. Upravo smo o tome govorili: kako da usklađenim djelovanjem lokalnih i regionalnih lidera stavimo u naše proračune, kako jednogodišnje, tako i višegodišnje sve mjere zacrtane Pariškim sporazumom.

Je li moguće zadržati rast temperature u granici 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja ovog stoljeća o čemu je Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) prije dva mjeseca objavio izvještaj koji je i podloga za rasprave na ovoj konferenciji?

Apsolutno da. No, trebamo biti svjesni više toga. Prvo, nijedna država i nijedan kontinent ne smije biti izolirani otok. Zato i služe ove klimatske konferencije svake godine: trebamo zajednički djelovati. Kad neka država počne raditi na smanjivanju emisija ugljikovog dioksida prelaskom na alternativne izvore energije, onda njezino gospodarstvo ne smije patiti zbog pada konkurentnosti. U tom smislu su Hrvatska i Europa u dobrom momentumu. U Hrvatskoj smo trenutno u fazi kreiranja Nacionalne strategije do 2030. godine te operativnih programa u kojima ćemo definirati naše mjere u sljedećih osam do devet godina. Ako nam je jedna od strateških  promjena borba protiv globalnog zagrijavanja, onda i naši operativni programi trebaju biti vezani uz kohezijsku politiku. A to Europa mora znati prepoznati subvencioniranjem i financijskim potpomaganjem kako naše gospodarstvo ne bi bilo u podređenoj situaciji u odnosu na neka globalna gospodarstva koja možda neće biti toliko revna u provođenju mjera Pariškog sporazuma.

Kakve programe u borbi protiv globalnog zagrijavanja i općenito zaštite okoliša razvijate u Istri?

Naša je županija lider u Hrvatskoj u pogledu različitih programa. Ovakvi susreti, kao i sastanci u Odboru regija su odlična prilika za sklapanje partnerstva s drugim regijama u EU za razvoj zajedničkih projekata koje možemo implementirati. Stoga smo u Istri realizirali cijeli niz projekata zahvaljujući europskim novcima, bilo da pričamo o sustavima za odvodnju otpadnih voda i sustavu za zbrinjavanje otpada, bilo da pričamo o navodnjavaju u poljoprivrednoj proizvodnji jer bez navodnjanja se u budućnosti nećemo moći baviti poljoprivredom, upravo zbog klimatskih promjena. Mi u Istri iz tjedna u tjedan dobivamo pozitivne odgovore za mnoge projekte koje smo kandidirali. Posljednjih mjeseci smo dobili niz pozitivno ocijenjenih projekata u međunarodnoj suradnji. To su projekti koji prethode velikim strateškim projektima u idućem financijskom razdoblju EU. Primjerice, dobili smo zeleno svjetlo za implementaciju projekta velikog ulaganja u područje Limskog kanala: riječ je o uređenju cijelog toga područja. Dobili smo jedan sjajan projekt zaštite od onečišćenja našeg mora: odnosno, projekt pripravnosti u slučaju velikih havarija i onečišćenja. Prije dvadesetak dana počelo se graditi na Učki sustav za posjetitelje kao novi sadržaj u Parku prirode na koji se naslanja veliki projekt očuvanja Čičarije. Sve su to različiti ‘zeleni projekti’, oni su došli iz EU jer mi u Istri želimo 2030. godine biti ekološki osviještena, ‘ zelena županija’ u ‘ zelenoj Hrvatskoj’.