Komentar: Prijeti nam ozbiljna blokada oko EU sredstava, je li Vlada toga svjesna?

Autor:

18.12.2018.

Dubrovnik, 251018.
Predstavljanje suradnje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije s Europskom investicijskom bankom.
Konferenciji su prisustvovali, Zdravko Maric, Gabrijela Zalac, Tamara Perko i Vazil Hudak. Na fotografiji: Gabrijela Zalac, Zdravko Maric.
Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Tonči Plazibat / HANZA MEDIA

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac s ministrom financija Zdravkom Marićem u Dubrovniku, 25.10.2018.

Zahtjevno razdoblje koje je pred Hrvatskom moglo bi se pokazati prevelikim zalogajem za državnu administraciju i rezultirati ne samo slabom iskorištenošću EU fondova, već i nedovoljno kvalitetnoj pripremi za sljedeće, a to je za državu koja nema vlastitog novca za investicije, izuzetno nepovoljna situacija, piše Ariana Vela.

2020. godina je praktički pred vratima, a obilježit će je nekoliko važnih događaja; od hrvatskog predsjedanja, zaključenja postojećeg programskog razdoblja, ali i aktivnog programiranja za novo. Iako će Hrvatska EU novac dodijeljen za ovo programsko razdoblje moći trošiti do 2023. godine, te iako novo programsko razdoblje počinje 2021. godine, upravo je 2020. godina ona u kojoj će biti ona posljednja stepenica za ugovaranje, pripremu velikih infrastrukturnih projekata za novo razdoblje, ali i programiranje, odnosno identifikaciju prioriteta financiranja.

Kad tomu pridodamo predsjedanje u prvoj polovici 2020. godine i izmjene postojećih operativnih programa za EU financiranje, koji će nas kao državu dodatno opteretiti, kao i mogućnost da se tijekom iste godine dogode redoviti parlamentarni izbori, a u 2019. godini i europski izbori, teško je očekivati da će svi ovi procesi proći bez većih problema i da situacija neće biti dramatična.

Radi se o vrlo zahtjevnim procesima za koje je potrebno imati jake kapacitete i vrlo posložen sustav državne i javne uprave koji bi trebali služiti kao servis zainteresiranim dionicima i omogućiti im da realiziraju svoje potrebe u strateškom i financijskom smislu. Kada u ovu jednadžbu uvedemo izbore, postavlja se pitanje kako ćemo preživjeti sljedećih nekoliko godina.

U nastavku ću pokušati prikazati kaos koji nas očekuje tijekom sljedećih nekoliko godina.

Kraj svakog programskog razdoblja obilježava pojačan napor tijela u sustavima upravljanja i kontrole za iskazivanjem najveće moguće stope iskorištenosti bespovratnih sredstava. Kako bi to bilo moguće, korisnici moraju provesti projekte, a tijela u sustavu odraditi administrativni dio posla za njihovu certifikaciju. U praksi se posljednjih nekoliko godina financijskog razdoblja pretvaraju u grozničavo traženje projekata koji mogu „potrošiti“ mnogo novca u kratkom vremenu kako bi država bila u stanju iskazati kakav-takav rezultat. Uzevši u obzir sadašnju situaciju, može se predvidjeti da će situacija u 2023. godini biti vrlo neizvjesna.

Osim zaključenja financijskog razdoblja i pokazivanja visokih parametara iskorištenosti EU sredstava, država će morati naći resurse za pripremu i objavu novih natječaja i rad na pripremi i provedbi novih velikih projekata. Ima li Hrvatska u ovom trenutku ideju o tome što je njezin novi Pelješki most? Zna li koji su koraci potrebni da pripremi takav novi projekt? Ima li dovoljno osoblja koje to može provesti u djelo? Jesu li uspostavljeni horizontalni uvjeti za brzu pripremu i provedbu projekata (npr. jačanje kapaciteta tijela javne uprave za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, rješavanje problema u segmentu javne nabave i slično)? Sve su ovo pitanja na koja država mora naći odgovor već u 2019. godini kako se njima ne bi bavila kad gore navedene aktivnosti budu u punom jeku.

 

Izbori, kao dio uobičajene demokratske procedure, značajno pogađaju proces donošenja odluka u Hrvatskoj. Dok se ne poslože sve kockice, u Hrvatskoj zamre donošenje odluka. Ovo će predstavljati osobiti problem u 2020. godini kada dođe vrijeme za redovite parlamentarne izbore, a tomu će prethoditi šestomjesečno predsjedanje i predizborna kampanja. Ovo će biti posebno dobro vrijeme za trgovanje EU sredstvima i EU novcem po političkom ključu jer je potpisivanje ugovora dobro za prikupljanje političkih bodova, ali to ne mora nužno pozitivno utjecati na iskorištenost sredstava jer politički dogovori u EU projektima obično rezultiraju nepravilnostima i pripadajućim financijskim korekcijama, odnosno povratom sredstava.

Paralelno s time, bit će potrebno aktivno pripremati strateški okvir države za sljedeće programsko razdoblje, ali i nove operativne programe. Netko će se morati baviti i time, dok će u 2021. godini biti potrebno otvarati natječaje iz novog programskog razdoblja.

Dakle, dvoje izbora, zaključenje jednog razdoblja, provedba projekata za dva razdoblja, priprema velikih projekata za novo razdoblje, objava i administriranje poziva za novo razdoblje, predsjedanje, izrada operativnih programa, izmjena postojećih, provedba projekata na terenu i razvoj strateškog okvira procesu su koje će ionako troma državna uprava morati obaviti gotovo istovremeno. Usto će u prvoj polovici 2020. godine, a i ranije, dio administracije biti u Bruxellesu.

Prijeti nam, dakle, ozbiljna blokada u segmentu EU sredstava i pitanje je li Vlada RH toga svjesna i što po tom pitanju poduzima.

Autorica Ariana Vela jedna je od vodećih hrvatskih stručnjakinja za EU fondove, te vlasnica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI i Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version