Luda završnica Brexita - Britanci se jednostrano mogu predomisliti

Autor:

05.12.2018.

Anti-Brexit demonstrators wave flags and placards during a protest opposite the Houses of Parliament, London, Britain, December 4, 2018. REUTERS/Henry Nicholls
Henry Nicholls / REUTERS

Prosvjed protiv Brexita u Londonu

Ako se u britanskom parlamentu 11. prosinca ne uspije progurati sporazum, lideri Europske unije dva će dana poslije iz Bruxellesa od Londona tražiti da predloži kako dalje.

Poruke europskih čelnika nakon izvanrednog summita u Bruxellesu posvećenog Brexitu, da je sporazum koji su prihvatili o uvjetima raskida braka samo “važan korak u postupku”, a ne i kraj, nisu odaslane tek tako. Znaju ti lideri, i detaljno su ih upoznali sudionici pregovora, da se stvari mogu ponovno zakompliciati i da ništa u ovom ludom procesu nije gotovo.

Sporazum je dogovoren, on je od Europske unije dobio potrebno zeleno svjetlo 27 država članica, a sasvim je sigurno da, ostane li u ovakvom obliku, ima i potporu Europskog parlamenta. Kako je rekao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, vjerojatno najiskusniji živući europski političar, ovo nije samo najbolji, već jedini mogući sporazum. No, potpora EU je samo za ovaj sporazum, dakle bez izmjena.

Ipak, takav sporazum, iako ga je prihvatila britanska vlada, neće lako proći 11. prosinca na glasanju u britanskom parlamentu. Moguće je da tamo zapravo bude odbačen jer su protiv njega mnogi zastupnici vladajućih konzervativaca, koji misle da premijerka Theresa May “nije dobro ispregovarala” ili da je “popustila ucjenama iz Bruxellesa”.

Za Theresu May kriva računica može biti i ona da će ju spasiti oporbeni laburisti koji će između dva zla izabrati manje zlo, odnosno glasati za sporazumni raskid braka s EU, uz prijelazno razdoblje i šanse za dobar sporazum u budućim odnosima, a ne pomoći “tvrdim brexitašima” i rušenjem sporazuma dovesti do izlaska UK iz EU bez dogovora, bez pravne sigurnosti i bez predvidljivosti budućih odnosa.

Međutim, sve više ima i onih koji nisu ni za tvrdi ni za dogovoreni Brexit, već protiv Brexita. Njima je u utorak dana još jedna nada, i to od neovisnog odvjetnika Suda Europske unije iz Luxembourga koji je dao mišljenje da London ima pravo, bez potrebe da to podrže ostale članice EU, jednostrano povući članak 50 Temeljnog ugovora EU kojim je pokrenut formalni postupak Brexita.

Stav tog odvjetnika, čije mišljenje, iako nije pravno obvezujuće, najčešće potvrdi i sam Sud Europske unije, jest da, ako se prema britanskim zakonima i predviđenom procedurom na to odluči, London može jednostrano povući aktiviranje članka 50 i time obustaviti postupak. U tom slučaju, sve bi se vratilo na staro i UK bi ostao član EU.

Premda je to moguće, prema mišljenju neovisnog odvjetnika EU suda, to nije izgledno i takav potez dodatno bi zakomplicirao razvoj događaja ne samo u odnosima UK i EU, već i unutar Europske unije. Dok je trajao postupak pregovora s Londonom, Unija je uspjela usvojiti potrebne promjene kako bi funkcionirala bez UK. Određen je broj zastupnika u Europskom parlamentu, dakle bez Britanaca, izrađen je višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., ne računajući ni na doprinos ni na korištenje sredstava iz UK. Pokrenute su reforme koje UK kao član sigurno ne bi dopustio, poput onih o stvaranju vojske EU, ukidanju prava veta u odlučivanju o nekim segmentima vanjske politike te poreza i mnoge druge.

Već za tjedan dana znat ćemo kuda stvari mogu ići. Ako se u britanskom parlamentu 11. prosinca ne uspije progurati sporazum, lideri EU dva dana poslije iz Bruxellesa će tražiti od Londona da predlože kako dalje. Vjerojatno je da bi Britanci pokušali još jednom u siječnju potvrditi isti sporazum u Parlamentu, znajući s kojim zastupnicima trebaju raditi kako bi povećali potporu. Ako bi tada prošlo, sve bi bilo po planu. No, ako ne bi, mogla bi pasti vlada. A u tom bi slučaju London mogao tražiti ponovno otvaranje pregovora, na što bi EU teško mogao pristati.

Ionako su mnogi u EU već pomalo umorni od Brexita i htjeli bi da se to riješi što prije jer se Unija mora baviti i mnogim drugim pitanjima ključnim za njezinu budućnost, pa i opstanak. Nema još dogovora o proračunu za sljedeću godinu, teško će se postići dogovor o višegodišnjem proračunu nakon 2020. godine, države članice ne mogu se složiti ni oko pomicanja sata jednom godišnje, a mnoge vlade imaju problema kod kuće. No, brzo će se približiti rok, 29. na 30. ožujka, kada Ujedinjena Kraljevina formalno prestaje biti članica Europske unije, sa sporazumom ili bez njega. U takvim uvjetima London može doći do zaključka da može, ili odlukom parlamenta, ili novim referendumom, koji bi bio hitno sazvan, promijeniti mišljenje i jednostavno javiti da se predomislio i ne želi izaći iz Unije. U ludoj završnici Brexita i to je moguće - premda ne i toliko izgledno.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version