Ministar prometa Butković naglašava nacionalnu i stratešku važnost autoceste do Dubrovnika

Autor:

10.07.2018.

Ranko Šuvar / CROPIX

Ministar prometa Oleg Butković

S mostom Pelješac spojit ćemo svoj teritorij, no definitivno treba spojiti i Jadransko-jonski koridor. To su dionice: Dubrovnik - Ploče i Križišće - Žuta

Ministar prometa u razgovoru za Magazin najavljuje veliko restrukturiranje željezničkog sektora, otkriva kad će biti izabrana Uprava Croatia Airlinesa i treba li nastaviti gradnju autoceste prema Dubrovniku

Često u posljednje vrijeme volite isticati kako je u vašem, prometnom sektoru, povučeno najviše sredstava iz fondova EU. Krenulo vas je?

- Početkom 2017. bio je potpisan svega jedan ugovor iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, danas smo na potpisanih 25 ugovora ukupne vrijednosti 9 i pol milijardi kuna. Kada tome pridodamo 32 ugovora sufinancirana iz CEF-a, ukupno imamo 57 potpisanih ugovora u vrijednosti od 12,7 milijardi kuna. U Operativnom programu “Konkurentnost i kohezija” trenutno smo na oko 70 posto ugovorenih sredstava, a do kraja godine slijedi nam potpisivanje još nekih ugovora. Mogu reći da smo time zadovoljni. Međutim, ipak je nešto lakše potpisati ugovore nego provesti sve te projekte tako da je sada velik izazov na nama i tvrtkama, koje su korisnici ovih sredstava, raspisati natječaje za radove i provesti projekte.

Koliko realizacija ovih projekata utječe na podizanje BDP-a?

- Cilj je Vlade, a i moj osobno da se iskoriste sva europska sredstva koja su na raspolaganju. S povećanjem investicija povećava se zaposlenost, a time dohoci stanovništvu i njihova potrošnja. Sve to opet indirektno pridonosi rastu BDP-a pa su golemi efekti na gospodarski rast. Prema nekim procjenama, projekt od 300 milijuna eura diže BDP za 0,5%. Pa kada govorimo o 12,7 milijardi kuna, što je negdje oko 1,5 - 1,7 milijardi eura, rast BDP-a može iznositi između 3-4%.

Kad smo kod realizacije, veliki su problemi s gradnjom pruge Dugo Selo - Križevci. Zašto je došlo do kašnjenja u gradnji?

- To je trenutno najveći željeznički projekt financiran iz fondova EU na Mediteranskom koridoru, gdje su radovi u tijeku. Određena kašnjenja postoje i HŽ Infrastruktura je u više navrata upozoravala konzorcij zbog toga. Činjenica je da je jedan od podizvođača u nemogućnosti dovršiti radove zbog financijske situacije u kojoj se nalazi, no to bi se ovih dana trebalo riješiti. Uvest će se novi podizvođač koji bi trebao završiti građevinski dio posla.

Drugi problem u ovom projektu je financijska korekcija u iznosu od 60 milijuna kuna koju je odredio SAFU?

- Bilo je dosta prijepora oko toga. Činjenica je da danas puno projekata općenito dobiva korekcije. Tu ima nesuglasja i nedefiniranih stvari i nerazumijevanja Zakona o javnoj nabavi i Zakona o građenju..

Tko ne razumije?

- Oni koji bi to trebali razumjeti i koji su u to uključeni. Održavamo redovite sastanke, surađujemo i nitko ne bježi od odgovornosti. Ako postoje pogreške, treba ih sankcionirati. U ovom konkretnom slučaju korekcija od nekih 5 posto i nije neka velika...

Ali to je 60 milijuna kuna...

- Točno, ali to je zato što je iznos ukupne investicije velik. Bilo je projekata gdje su korekcije bile i 25 pa i 100 posto. Radimo sve da do takvih situacija ne dođe.

Nedavno je potpisan ugovor sufinanciranju obnove 18 kilometara pruge Vinkovci – Vukovar. Projekt vrijedan 680 milijuna kuna. Čini se jako puno za obnovu manje od 20 kilometara pruge.

- Nakon završenih investicija u autoceste okrećemo se željeznici i činjenica je da će se u sektoru prometa najviše graditi upravo u željeznice. Za prugu Vinkovci - Vukovar potpisali smo ugovor o bespovratnim sredstvima prije desetak dana, a natječaj za radove je u tijeku. Za prugu Zaprešić - Zabok, vrijednu 614 milijuna kuna, isto tako imamo ugovor o bespovratnim sredstvima i tijekom ovog mjeseca potpisat će se i ugovor za radove.

Ove godine ćemo potpisati ugovore na Mediteranskom koridoru za prugu Križevci - Koprivnica - mađarska granica za koji smo već osigurali 300 milijuna eura iz EU. Na X. koridoru ide pruga Podsused - Zagreb iz sredstava Svjetske banke, željeznička pruga prema Sisku se završava, krećemo i s Ličkom prugom. Dakle, puno sredstava ulaže se u željeznicu. Slažem se da su to značajni iznosi, ali riječ je o velikim i složenim projektima, a troškovnici se rade na temelju projekata.

A projekt nizinske pruge?

- Nizinska pruga ključni je projekt za željeznički promet i, nakon Pelješkog mosta, nacionalni projekt broj jedan. Dio od Zagreba prema mađarskoj granici je financijski riješen i dio je u radovima. Ostaje nam dio od Zagreba prema Rijeci i u ovom mandatu, odnosno u 2019., raspisujemo natječaj za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac. Ubrzat ćemo sve aktivnosti oko ovog projekta. To je interes Hrvatske i sad smo u fazi razgovora s Europskom komisijom, a cilj nam je uvjeriti ih da se taj projekt mora financirati iz europskih sredstava. Nizinska pruga ključna je za povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njene konkurentnosti. Otvoreni smo za sve mogućnosti pa i za model koncesije.

Nakon restrukturiranja cestarskog sektora najavljuje se restrukturiranje željezničkog...

- Zadovoljan sam što mogu reći da smo cestovni sektor postavili na pravi put i provedenim financijskim restrukturiranjem postavili temelje za održivo i profitabilno poslovanje autocesta, a sad to namjeravamo i sa željezničkim sektorom. To će, međutim, ipak biti puno tvrđi orah.

Zašto?

- Željeznica je sama po sebi složenija, kompleksnija, zapuštenija, rekao bih. Iako sada puno ulažemo, stanje infrastrukture je lošije jer je sustav puno godina bio zapuštan, a pravog restrukturiranja nije bilo. Cilj nam je do kraja godine, a to je ono što je Vlada postavila i u Nacionalnom programu reformi, izaći s pismom sektorske politike koji će definirati sve ono što je potrebno napraviti kako bi se željeznički sektor, baš kao i cestovni, učinio održivim i stabilnim. Za takav dokument potrebno je suglasje politike, sindikata i javnosti. Restrukturiranje će trajati više godina, a rezultat bi trebao biti moderan željeznički sustav. Svjesni smo da to neće biti lako, ali drugog puta nema.

U cestarskom sektoru je program restrukturiranja dobro prošao..

- Danas vidimo i rezultate te dobre reforme koju je Vlada napravila. Refinanciranjem oko 60 posto ukupnog duga i godišnjim uštedama većim od 50 milijuna eura, samo na kamatama, uspjela se postići financijska održivost cestarskog duga. Oko 2033. on će biti gotovo u cijelosti isplaćen, a autoceste su ostale u rukama države i građana. Već danas ostvarujemo rast prihoda i solidne uštede u operativnom poslovanju, kad otplatimo dugove, država će na autocestama zarađivati, što je bitno bolja perspektiva nego da smo na 50 godina autoceste dali u koncesiju i otplatili samo polovicu duga.

Tu sada imate više velikih projekata u različitim fazama provedbe. Najveći je svakako most Pelješac. Nakon potpisa ugovora ljude najviše zanima kada će vidjeti bagere na gradilištu.

- Poteškoće su iza nas, bespovratna sredstva smo osigurali, a izvođač je odabran. Izvođač je u fazi pripreme kako bi započeo s radovima oko istraživanja i svih ostalih ugovornih aktivnosti. Hrvatske ceste su odabrale ozbiljnog izvođača i mi ćemo nakon tri godine imati jedan od najljepših i najvećih mostova u Europi. Nastavlja se i s ostalim fazama projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Za drugu fazu, gradnju pristupnih cesta mostu s kopnene i pelješke strane, u tijeku je natječaj vrijedan oko 400 milijuna kuna i za koji dan bit će predaja ponuda. Do kraja godine očekuje nas raspisivanje natječaja i za ostale dvije, odnosno treći i četvrtu fazu.

Nakon što most i nova cesta preko Pelješca budu završeni, ima li smisla nastaviti gradnju autoceste prema Dubrovniku?

- S mostom Pelješac spojit ćemo svoj teritorij i djelomično riješiti i prometne probleme krajnjeg juga Hrvatske. S obzirom na stanje duga u cestovnom sektoru, gradnja autocesta je malo usporena, ali to je razumljivo. Jadranko-jonski koridor definitivno treba spojiti i tu nam ostaje dio Križišće - Žuta Lokva i Ploče - Dubrovnik. To Hrvatskoj treba i to treba gurati.

Znači, išli bi u to?

- Teško mi je reći kad će to biti, ali gradnjom Pelješkog mosta preostaje sagraditi autocestu od Ploča do Dubrovnika.

Kad smo kod velikih projekata, u kojoj je fazi nastavak gradnje Istarskog ipsilona i autoceste Osijek – Beli Manastir?

- To su dva velika projekta koja bi trebala krenuti ove godine. Za Istarski ipsilon čekamo službeno “zeleno svjetlo” DG Competitiona iz Bruxellesa. Riječ je o gradnji druge B-1 faza, odnosno, gradnji punog profila od tunela Učka do Pazina. Vođeni razgovori i pregovori bili su vrlo korektni i pozitivni i vjerujemo da će doći i pozitivna odluka iz Bruxellesa.

Zeleno svjetlo za što?

- Za produljenje koncesijskog ugovora.

I na koliko bi se produljio?

- Pričekajmo odluku, ne bih volio s tim još izlaziti u javnost. U tom dijelu bi krenula investicija, vrijednosti oko 150 milijuna eura, koja je potrebna jer dosta turističkog prometa dolazi upravo tom trasom.

Vlada je, na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, istaknula značaj nastavka koridora Vc tako da je to druga velika investicija u koju idemo. Ovih dana su otvorene ponude za neke objekte na tom koridoru. U suradnji s Ministarstvom financija vodimo razgovore s međunarodnim financijskim institucijama, a kako je to u planu Hrvatskih autocesta i postoje građevne dozvole, plan je da se u investiciju do Belog Manastira krene ove godine. Iduće godine otvaramo novi granični prijelaz prema BiH i most Svilaj na južnoj dionici trase autoceste A5 odnosno koridora Vc koji će u punoj dužini kroz Hrvatsku biti završen 2023.

Tu se dogodila zanimljiva stvar. Na prvi natječaj gradnju objekata javila se tvrtka Integral iz BiH i dali su financijski najbolju ponudu, pa je taj natječaj bio poništen. Sad je u tijeku drugi, na koji se Integral nije javio. U međuvremenu su oni dobili posao na pruzi Dugo Selo – Križevci. U građevinskim krugovima se priča da je, hajmo tako reći, pao dogovor: dobili ste prugu, nemojte ići na autocestu.

- Ja takve informacije nemam. Ono što znam, i za što se zalažem, jest da natječaji budu transparentni. Koliko je meni poznato, Državna komisija je poništila natječaj, odnosno ona je potvrdila odluku Hrvatskih autocesta u ovom prvom postupku. Koliko znam, nikakvih dogovora nema. Postupci su transparentni, na natječaje se svi mogu javiti. Ne bih htio u takve stvari ulaziti, niti želim niti mogu.

Prema posljednjim najavama, most Čiovo bi trebao biti pušten u promet 15. srpnja. Je li to realno?

- Poznato je da su na tom projektu bili veliki problem, ali sada su stvari posložene. Sredinom svibnja prevezen je posljednji rasponski sklop na gradilište i Most je spojen. Po dinamici radova i informacijama koje imam, 15. srpnja je rok kada bi most trebao biti pušten u promet. Vjerujem da je to dostižno i da više ne bi trebalo biti problema.

Zvuči kao vaše obećanje da će tako biti...

- Nije tu moje obećanje presudno. Bitno je da radovi idu prema planu i da to ljudi vide.

U kolovozu prošle godine raspisali ste natječaj za izbor konzultanata koji bi trebali preporučiti model naplate cestarine. Tek su nedavno otvorene ponude. Zašto to traje tako dugo?

- Postupak se provodio u dva stupnja. Riječ je o složenom procesu, ali kroz desetak dana ćemo donijeti odluku o odabiru konzultanta. To je važan postupak koji će odrediti budući sustav naplate cestarine na našim autocestama. Ono što je važno jest da konzultant pri definiranju budućeg sustava naplate mora krenuti od tri činjenice - mora voditi računa o postojećem dugu, mora uzeti u obzir sezonalnost prometa, kao i činjenicu da moramo napraviti sve da povećamo teretni promet na autocestama.

Ono što je dobro jest da ove godine na autocestama bilježimo povećanje prometa od oko 6 posto te povećanje u prihodu od 8,4 posto, a posebno je značajan rast teretnog prometa. Bilježimo rast prometa i izvan sezone, u prvom kvartalu rast prometa bio je oko 3,5 posto, a prihoda više od 9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

No, vama neće zaboraviti da ste nakon dolaska na ovo mjesto govorili “vinjete, vinjete, vinjete....”

- Da, mislim da klasična vinjeta kao takva više ne može doći u obzir. Vrijeme je učinilo svoje. Hoće li to biti neki oblik elektroničke vinjete ili nešto drugo, reći će struka. Javnosti vjerojatno do kraja nije poznato da će EU do sredine 2020-ih ukinuti sustav naplate prema vremenskom ograničenju, dakle vinjete odlaze u povijest, a uvodi se pravičniji sustav prema prijeđenom kilometru ili plati koliko voziš… Točan model će odabrati struka vodeći računa o interoperabilnosti s drugim sustavima u EU.

U Croatia Airlinesu već dvije godine ne možete odabrati Upravu na puni mandat. Zašto?

- Odluka o Upravi uslijedit će ovih dana. Međutim, Croatia Airlines nije u tako lošoj situaciji kako se to prikazuje. Nakon povećanja broja putnika, a što je evidentno u svim našim zračnim lukama jer govorimo o rastu od oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu, otvaranja novih linija, Croatia Airlines mora naći strateškog partnera i mi ćemo krenuti u taj postupak.

No, još je 2015. tadašnja Vlada odabrala Investicijski fond Svjetske banke koji je trebao naći strateškog partnera. Je li u tom pitanju išta napravljeno?

- Nisam s time upoznat. Mi smo u nekoliko navrata razgovarali s Upravom, ona mora krenuti u taj proces. Prema informacijama koje imam, idu u raspisivanje natječaja za odabir konzultanta koji bi trebao dati odgovor na pitanje kako, kada i na koji način krenuti u taj postupak. To je procedura koja ima svoj tijek, i u tom smislu, ova godina nam je presudna za pokretanje procedure pronalaska strateškog partnera.

Po vašim kalkulacijama, koliko Croatia Airlines ima još vremena?

- Nije to tako alarmantno. Ali ako bi odugovlačili, smanjili bismo šanse za pronalazak pravog partnera.

Još mi niste baš precizno odgovorili, zašto se otegnuo izbor Uprave?

- Postupak je do sada bio dugotrajan i složen. Ministarstvo državne imovine je raspisivalo natječaje i zatim ih predlagalo Povjerenstvu Vlade na razmatranje. Nakon toga bi Povjerenstvo upućivalo konačnu odluku prema Vladi. Novim Zakonom o državnoj imovini ti se postupci skraćuju, natječaje će raspisivati resorna ministarstva koja će kandidate predlagati direktno Vladi. To je nešto što pozdravljam i za što vjerujem da će ubrzati postupke.

Žalite li zbog nečeg što niste realizirali u dosadašnjem mandatu, a htjeli ste?

- Pa dobro, puno smo toga napravili, resor je velik… Puno toga je u planu, ali i mandat još traje i tražit ću od HŽ Infrastrukture ubrzanje aktivnosti oko Nizinske pruge koje su trebale biti puno jače.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version