NATO i EU više ne smiju dopustiti grčku blokadu Makedonije

Autor:

16.01.2019.

Greek Prime Minister Alexis Tsipras addresses lawmakers during a parliamentary session on confidence vote in Athens, Greece, January 15, 2019. REUTERS/Costas Baltas
Costas Baltas / REUTERS

Grčki premijer Alexis Tsipras

Slučaj Makedonije jedan je od najboljih dokaza da u postupku proširenja EU i NATO-a ne vrijedi ono što se stalno čuje u tim organizacijama - da “sve ovisi o državi kandidatu”.

Dvije najodgovornije stranke za višegodišnju blokadu puta Makedonije prema NATO-u i Europskoj uniji su VMRO u Makedoniji i Nea Demokratia u Grčkoj. One su se toliko zakopale u svojim stavovima oko službenog imena države da se nisu mogle od toga pomaknuti gotovo 30 godina. U tom sukobu štete je bilo samo za jednu stranu, Makedoniju. Grčka je glatko prošla i nije imala nikakvih posljedica.

Iako je bila daleko ispred Hrvatske na putu prema EU i NATO-u, Makedonija još nije postala članicom NATO-a, a nije ni otvorila pregovore o članstvu u EU. Hrvatska je već deset godina članica NATO-a i 6,5 godina članica EU. Slučaj Makedonije jedan je od najboljih dokaza da u postupku proširenja EU i NATO-a ne vrijedi ono što se stalno čuje u tim organizacijama - da “sve ovisi o državi kandidatu”. Makedonija je prije više od deset godina ispunila sve uvjete za ulazak u NATO, ali nije primljena zbog neriješenog spora oko imena. Europska komisija već 7 godina potvrđuje da Makedonija ispunjava uvjete za otvaranje pregovora o članstvu i preporučuje njihovo otvaranje, ali Vijeće EU, gdje Grčka ima pravo veta, nije usvojilo takvu odluku.

I sada su vlade u obje države uspjele postići sporazum prema kojem će se država zvati “Republika Sjeverna Makedonija”, a makedonski parlament je uspio tu odluku i ratificirati. Nije bilo lako vladi u Skoplju jer se ona suočava s prosvjedima oporbe koja sporazum naziva “nacionalnom izdajom”. Oporba se poziva i na to da su građani protiv sporazuma jer ih nije dovoljno izašlo na referendum. Ipak, pogrešan je zaključak makedonske oporbe da su svi koji nisu izašli na referendum bili protiv sporazuma. Zato, iako relativna, većina koja je glasala za potporu sporazumu dala je legitimnost Sobranju za ratifikaciju sporazuma jer je referendum bio savjetodavnog karaktera. Službeno ime države u uporabi u međunarodnim organizacijama do sada je bilo FYROM, ali su je gotovo svi nazivali Makedonijom. Tako će biti i od sada, kada je službeno ime države “Sjeverna Makedonija”. Čudno je kako “Sjeverna Makedonija” oporbi u toj državi smeta više nego FYROM.

Isto tako, kao “izdaju nacionalnih interesa” taj sporazum vidi i oporba u Grčkoj, ali iz suprotnih razloga. Obje oporbene stranke koje se protive sporazumu dio su najveće europske političke obitelji, Europske pučke stranke. Zbog toga Europska pučka stranka i njezin kandidat za predsjednika Europske komisije nisu pozdravili ovaj sporazum i tražili su od svojih partnera u Grčkoj i Makedoniji da ga ne podrže. Dakle, stabilnost Makedonije i cijele regije manje im je važna od stranačke solidarnosti i kratkotrajnih političkih interesa.

Grčki premijer Alexis Tsipras odlučio je staviti na glasanje sporazum i u slučaju neuspjeha će vjerojatno sazvati izvanredne izbore. Zbog potpore sporazumu ostavku je dao i grčki ministar obrane. Vodeća oporbena stranka Nea Demokratia glasat će protiv iako mnogi diplomati kažu da se potajno nadaju da će odluka proći u grčkom parlamentu.

Ovo je pitanje ključno za EU i NATO i za njihovu politiku u regiji. Sada kad se utjecaj Rusije povećava, a utjecaj Zapada smanjuje, najmanje što im treba je da Makedonija potone u novi kaos. A kaos bi nastao ako bi ta država još jednom izgubila priliku za ulazak u NATO i otvaranje pregovora o članstvu u EU. To bi bilo opasno, pogotovo sada kad se otvoreno spominje mogućnost crtanja novih granica u regiji, prvo putem mogućeg dogovora Kosova i Srbije, što se sigurno ne bi završilo samo na tome. Ponovno miješanje karata u regiji oko granica priželjkuju mnogi i u BiH, a u slučaju novog kaosa u Makedoniji to se pitanje može postaviti i za tu državu.

Ulazak Makedonije u NATO zatvara bilo kakve dileme o granicama te države i usidrit će Makedoniju u savezu sa Zapadom te time smanjiti prostor za utjecaj Rusije. Toga je svjesna i Moskva koja traži odustajanje od promjene imena jer, kažu, “to ne podržava narod ni u Grčkoj, niti u Makedoniji”. Rusiji je jednostavno stalo da što dulje drži Makedoniju izvan NATO-a.

Najgore bi sada bilo da Grčka odbije sporazum te da EU i NATO dopuste odugovlačenje s odlukom o prijemu Makedonije u slučaju NATO-a, odnosno otvaranju pregovora o članstvu u EU. Kako je Makedonija svoj dio posla odradila do kraja, EU i NATO sada moraju jasno reći Grčkoj da će primiti Makedoniju bez obzira na grčke odluke.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version