Podaci Eurobarometra pokazuju da u Hrvatskoj raste povjerenje u EU

Autor:

  • Karla Juničić

25.02.2019.

- 2013. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-A -
Zagreb, 010613.
Centar grada Zagreba, Cvjetni trg.
Nakon visednevnih oblacnih dana, nebo iznad Zagreba se polako razvedrava sto je privuklo mnoge zagrepcane da prosetaju centrom grada i popiju kavu na terasama zagrebackih kafica.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ilustracija: Prolaznici na zagrebačkom Cvjetnom trgu

Europska komisija objavila je nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku – javno mnijenje u Europskoj uniji za jesen 2018. godine.

U Hrvatskoj je istraživanje, provedeno u razdoblju od 8. do 19. studenoga 2018. godine na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina, obuhvatilo 1011 građana. Ovo je 90. po redu izvješće Eurobarometra koje je obuhvatilo 34 države, a 29. po redu kojim je obuhvaćena i Hrvatska.

Izvješćem se analizira način na koji Europljani doživljavaju svoje političke institucije, nacionalne vlade i parlamente, EU i njezine institucije, kao i njihove glavne zabrinutosti. Također se razmatraju stavovi ljudi o europskom državljanstvu i o pitanjima vezanim za prioritete Europske komisije, osobito slobodnog kretanja i eurozone.

Pozitivno mišljenje o EU

U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba o EU-u u Hrvatskoj povećala za osam postotnih bodova i dvostruko je više onih koji o EU misle pozitivno (39%) za razliku od onih koji misle negativno (18%). Najviše je onih koji su neutralni (42%). I hrvatski i europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini.

Na toliki obrat prethodno negativnog trenda utjecaj možda ima i to što se novac iz europskih fondova sada nešto bolje koristi nego prije godinu dana, ali ponajviše vjerojatno to što su mnogi, nezaposleni ili nezadovoljni niskom plaćom i nesigurnim radnim mjestom, zahvaljujući članstvu u EU-u imali priliku potražiti bolji život u drugim državama članicama.

Kad je riječ o budućim predviđanjima vezanim za ekonomsku situaciju u zemlji i EU i statusu zaposlenja, Hrvati, kao i europski ispitanici, smatraju da se u idućih dvanaest mjeseci neće puno toga promijeniti.

Nezaposlenost na prvom mjestu

Nezaposlenost je i za hrvatske ispitanike najveća poteškoća s kojom se Hrvatska suočava, dok je na drugome mjestu gospodarsko stanje u zemlji, a na trećemu rast cijena i troškova života. Trenutnu osobnu poslovnu situaciju negativno je ocijenilo 39 posto, a financijsku situaciju u kućanstvu njih 44 posto.

Kao najveći problem u Europskoj uniji ispitanici smatraju da je to imigracija, terorizam i javne financije država članica.

Od ponuđenih vrijednosti hrvatskim ispitanicima osobno su najvažnije mir, poštovanje ljudskog života, ljudska prava i osobna sloboda.

Kao i drugim europskim ispitanicima, i hrvatskima je daleko najvažnije postignuće Europske unije slobodno kretanje ljudi, robe i usluga unutar EU-a. Potvrđuje to i podatak da upravo slobodu putovanja, studiranja i rada bilo gdje u EU-u Hrvati smatraju daleko najvažnijim postignućem europske integracije.

Nepovjerenje u medije

Kada je riječ o povjerenju u medije, hrvatski i europski ispitanici najviše vjeruju radiju (50 %) i televiziji (50%), dok povjerenje u vijesti s interneta – a osobito s društvenih mreža – pada i među hrvatskim ispitanicima i na razini EU28, iako im hrvatski ispitanici (39 %) vjeruju nešto više nego prosječni europski ispitanik (32 %).

Kada je riječ o informiranosti o pitanjima EU, 41 posto ispitnika napram njih 59 je zaključilo da je dobro informirano o EU.

Više saznajte iz izvješća u prilogu.