Predsjedanje Europskom unijom je važno, ali nije što je nekada bilo

Autor:

02.01.2019.

Romanian President Klaus Iohannis arrives on December 13, 2018 in Brussels for a European Summit aimed at discussing the Brexit deal, the long-term budget and the single market. John Thys/Pool via REUTERS
John Thys / REUTERS

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis

Teme koje se nameću kao prioriteti EU ne ovise o predsjedavajućem, nego o mnogim faktorima u kojima država koja predsjeda nema previše utjecaja.

Kad je nekadašnji povjerenik EU za proširenje Günter Verheugen, koji se smatra i arhitektom velikog proširenja u okviru kojeg je u EU ušlo 10 država 2004. godine te Bugarska i Rumunjska 2007., morao pravdati zeleno svjetlo tim dvjema državama, spomenuo je značaj koji one imaju za stabilnost Europe, ali i njihovu tešku, mračnu i drugačiju prošlost od ostalih srednjoeuropskih bivših komunističkih država.

A na opaske o korupciji odgovorio je kako, kad se govori o korupciji u Europi, Bugarska i Rumunjska nisu prve države koje mu padaju na pamet. Tada se vjerovalo, i to se stalno ponavljalo, da će se borba protiv korupcije nastaviti i nakon ulaska u EU. Ali zbog svih sumnji na spremnost Bugarske i Rumunjske za članstvo, 1. siječnja 2007. one su primljene s figom u džepu, s tzv. mehanizmima nadzora i suradnje kojima Europska komisija i danas provodi monitoring nad tim državama prateći i izvješćujući o napretku u vladavini prava i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

To ove države čini nekom vrstom članica drugog reda jer se takav nadzor ne provodi ni nad jednom drugom članicom, a sigurno korupcija i organizirani kriminal, upitni standardi vladavine prava nisu problemi samo u te dvije države. To postaje sve rašireniji problem i drugdje u EU, što dovodi u pitanje i njen kredibilitet.

Jučer, na 12. godišnjicu ulaska u EU, Rumunjska je preuzela rotirajuće predsjedanje. Njezinu spremnost za tu ulogu dovode u pitanje mnogi, među kojima i predsjednik EK Jean-Claude Juncker. Unutarnji politički sukobi, učestali prosvjedi protiv vlade i protiv korupcije političkih struktura, izvještaj EK iz monitoringa kojim se tvrdi da ta država nazaduje  u ispunjavanju uvjeta za ukidanje monitoringa, razlog su za zabrinutost EU. I predsjednik države Klaus Iohannis nedavno je rekao da nisu spremni za predsjedanje EU, a donedavni ministar za europska pitanja je podnio ostavku. Sumnje su takve da je bilo čak ideja da Finska uskoči i preuzme predsjedanje šest mjeseci ranije.

Tako će Rumunjska, u ime EU dok njome predsjeda, poručiti državama kandidatima za članstvo da moraju ispuniti potrebne kriterije, napredovati prema EU standardima i jačati vladavinu prava. Činiti upravo ono što oni nisu napravili ni 12 godina nakon ulaska u EU. Budući da je i Bugarska predsjedala Unijom, a to je u 2018. činila i Austrija s vladom u kojoj je krajnja, proruska desnica, zašto to ne bi mogla i Rumunjska. Iako postoje kriteriji koje treba ispuniti za članstvo, ne postoje kriteriji za rotirajuće predsjedanje.

Rumunjska će odraditi sigurno svoje predsjedanje i svi će joj na kraju kurtoazno čestitati na tome. Rotirajuća šestomjesečna predsjedanja Unijom nisu što su nekada bila. To se pogotovo promijenilo od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora i aktiviranja uloge predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost. Tako sada predsjednik Vijeća priprema, određuje teme i organizira sastanke Europskog vijeća, a to čini i visoka predstavnica za Vijeće vanjskih poslova. Prije su se sastanci Europskog vijeća održavali u državama koje su predsjedale, ali to se promijenilo i sada se, barem formalno, održavaju u Bruxellesu, što logistički olakšava predsjedanje. A što se tiče utjecaja predsjedavajućih na odluke koje se usvajaju unutar EU, i to je drugačije nego prije. To ne znači da predsjedanje i uloga države koja vodi EU u tom trenutku nisu važni. To je prilika za promociju, pogotovo onima koji prvi put predsjedaju.

Ali uspjeh, pogotovo u smislu postizanja kompromisa oko tema koje se nameću kao prioriteti, ne ovisi o predsjedanju nego o mnogim faktorima u kojima država koja predsjeda nema previše utjecaja. Država koja predsjeda treba u šest mjeseci privremeno i djelomično ostaviti po strani svoje nacionalne prioritete i igrati ulogu neutralnog pomagača među članicama. Kako će se tijekom rumunjskog predsjedanja održati europski izbori, a iz EU će izaći Velika Britanija, drugih važnih događaja neće biti. Ali čim se to završi, nakon što Finska preuzme predsjedanje, slijedit će ključni izazovi oko kojih nema pretjeranog jedinstva u EU, od izbora budućeg predsjednika EK, Vijeća, Parlamenta do dogovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version