Šuica nije impresionirala Europski parlament, ali će postati potpredsjednicom EK

Autor:

  • Karla Juničić

03.10.2019.

European for Democracy and Demography Commissioner-designate Dubravka Suica of Croatia attends her hearing before the European Parliament in Brussels, Belgium October 3, 2019. REUTERS/Yves Herman
Yves Herman / REUTERS

Dubravka Šuica tijekom saslušanja u Europskom parlamentu

Da je Hrvatsku prije saslušanja eurozastupnice Dubravke Šuice zanimalo pitanje demografije i demokracije na razini na kojoj se raspravlja i pitanjima o kojima se vodi računa, to bi otvorilo Pandorinu kutiju rodova i spolova, mačevanja pred djecom, gay lobija u toj mjeri da bi se naposljetku izmislio novi rod onaj čisto-hrvatski ili bi se predložio Croexit u slučaju da nas ne zapadnu neke zapadne konvencije u strahu da izgubimo i ovo malo što imamo stanovnika. Ipak pitanja reproduktivnih prava  i prava manjina bila su goruća pitanja na današnjem 'rešetanju' kandidata.

Kao što volimo gledati u tuđe dvorište tako su pitanja o kojima su svi raspravljali bile jahte i 5 milijuna eura, a zaboravili smo da nakon što je Šuica prošla ispitivanje najstručniji europski pravni odbor za ispitivanje vlasništva, kojemu je samo bilo bitno pregledati ima li nešto u sukobu interesa s njezinim resorom, to pitanje Europu i dalje ne zanima. Europski parlament se ne bavi time jer svi smatraju da to države članice moraju urediti na svoj način kroz poreznu politiku. Europu to uopće ne zanima jer i drugi europarlamentarci imaju i veće jahte i 10 milijuna eura.

Europski interesi po pitanju demokracije i demografije podrazumijevaju napraviti kompromise između različitih političkih grupacija, a teme demografije o kojima se raspravljaju imaju široke raspone:

od migracije, integracije azilanata, prava na posvojenje djece, istospolnih brakova, surogat majki, prava na pobačaj, zaštite žena od nasilja, genetskog inženjeringa, banki sperme, umjetne oplodnje, starenja stanovništva do odljeva mozgova...

I ovo je samo mali dio vrućih pitanja o kojima ljudi u Bruxellesu raspravljaju u pristojnom okruženju.

Dubravka Šuica je po pitanju reproduktivnih prava, pobačaja, prava žena i djece bila izrešetana od strane zastupnika i zastupnica iz različitih odbora. U odgovorima na ta pitanja poprilično se slabo snalazila, zbog čega nije impresionirala liberale, centralnu ljevicu i zelene.

Pitanje o imovini, o kojoj se raspravljao u Hrvatskoj, bilo joj je postavljeno i ona je odbila bilo kakvu poveznicu govoreći da je ono što se pričao u medijima 'neistina', a bivši predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani (onaj koji je u Trstu pozdravljao “talijansku Istru i Dalmaciju") morao je uskočiti u raspravu i objasniti još jednom da nakon što netko prođe pravni odbor, ta pitanja ne trebaju više biti dio debate. I nisu bila.

Šuica se na početku procesa imenovanja našla u neugodnoj i teškoj situaciji. Osim što je trebala pristupiti jednom od najtežih razgovora za posao, trebala se obračunati s hrvatskim medijima što se očitovalo u njenom odbijanju davanja komentara i izjava dan prije saslušanja.

Šuica je svakako pokušavala postići kompromis među različitim mišljenjima. No, ona nije osoba koja se dobro snalazi pod velikim pritiskom. Zato su joj komunikacijske vještine bile minus što je viđeno u nekompletnim odgovorima i ponavljanju istih rečenicama, poštapalicama: 'But I can assure you that I can do it'.

U odgovorima je uvijek pokušavala djelovati uvjereno pazeći da postigne kompromis među različitim grupacijama i ponavljajući da će 'zastupati jednakost i prava svih'.

Upitno je bilo Šuičino glasanje o aktivaciji članka 7 u slučaju protiv Mađarske koja nije poštivala vladavinu prava. Tada je predloženo je da se države kazne umanjivanjem financijskih sredstava iz fondova. Socijaldemokrati su tada bili za taj prijedlog, a i dio Europske pučke strane čiji je HDZ član. No, HDZ-ovi su zastupnici glasali u korist Orbanove Mađarske. Šuica je u odgovorima isticala da svaka država članica ima pravo odlučivati o tim pitanjima.

Što se mnogima nije dopalo.

Prisjetimo li se samo 2017. godine kada je Hrvatska u Vijeću odlučila zauzeti stav da seksualna i reproduktivna prave ne uključuju pobačaj. U priopćenju je tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier tvrdio da Hrvatska štiti tradicionalnu obitelj temeljenu na definiciji muškaraca i žena što je prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva.

Šuica se branila govoreći da 'nismo bili koordinirani’' i da nije bila ‘upoznata s odlukama'

U Izvješću o provedbi Preporuke Komisije o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene iz 2014. i 2015. bila  je protiv iako je izjavila da je bitno postići 'ekonomsku neovisnost žena'. Razlog njenog glasanja protiv bila je činjenica da su pučani glasali protiv tj. budući da je njihov raniji prijedlog bio odbijen EPP je bio protiv svega što je netko drugi predložio.

Aspekt glasanja protiv određenih izvješća spomenula je udruga Gong koja je poslala niz pitanja zastupnicima od kojih su se i neka u drugačijem obliku pojavila na saslušanju. Prema izjavama određenih dužnosnika 'kolali su e-mailovi koji su mogli utjecati na tijek saslušanja i pitanja'. Ako su kolali e-mailovi, oni nisu nužno trebali biti samo od hrvatske udruge Gong, već se to moglo raditi i o mailovima različitih udruga diljem Europske unije od onih pro-lifera i konzervativnijih organizacija, organizacija za borbu prava žena itd.

Zastupnik Esteban Gonzalez Pons (EPP) spasio je njeno ispitivanje rekavši da je glasala protiv određenih izvješća 'jer je kao član EPP-a Šuica glasala kao EPP. "Kritika ovog glasanja ujedno je i kritika EPP-a", rekao je.

Prilikom saslušanja kandidata bitno je sudjelovanje i utjecaj pojedinih političkih obitelji što je bilo vidljivo u saslušanju francuske kandidatkinje za povjerenicu Sylvie Goulard s kojom se nakon saslušanja nisu slagali ni pučani, ni socijalisti već samo Renew Europe (bivši liberali) u kojoj važnu ulogu igra francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Šuičino saslušanje će vjerojatno spasiti činjenica da je dio Europske pučke stranke, najjače grupacije u Parlamentu, a konzervativnije političke grupe joj neće zamjeriti na nekim odgovorima. I sve se to pokazalo točnim pa je tijekom večeri potvrđeno da je Dubravka Šuica prošla i postala novom potpredsjednicom Europske Komisije.  Za nju su glasali predstavnici triju najvećih grupacija u Parlamentu: pučani, socialisti i liberali. Zatim, desni konzervativci i reformisti (ECR), čiji su članovi zastupnici poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Protiv su bili Zeleni, radikalni desničari Mattea Salvinija (ID) i radikalna ljevica GUE.

Kakve će stavove dakle zastupati Šuica kao povjerenica koja dolazi iz poprilično konzervativne zemlje u kojoj je pobačaj legalan no svatko ga ima pravo uskratiti prizivom savjesti, gdje je sve prisutniji šovinizam i jačanje tradicionalnih vrijednosti obitelji  i gdje je govor mržnje, homofobija dio svakodnevice - biti će zanimljivo pratiti.