Što će kao nedovršeni posao ostati Hrvatskoj nakon rumunjskog i finskog predsjedanja EU

Autor:

12.06.2019.

European Commission President Jean-Claude Juncker poses with Romanian Prime Minister Viorica Dancila at the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 4, 2019. REUTERS/Francois Lenoir
Francois Lenoir / REUTERS

Na slici: premijerka Rumunjske Viorica Dancila (lijevo) i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker Usprkos negativnim događajima u Rumunjskoj, ta je država uspješno privela kraju predsjedanje

Za dva tjedna završava se šestomjesečno rumunjsko predsjedanje Europskom unijom koje je prošlo gotovo neprimijećeno.

Ako izuzmemo summit u Sibiu na kojem su lideri država članica raspravljali o budućnosti Europe, a neformalno još više o načinu biranja budućih čelnika institucija EU, teško je pronaći neki događaj po kojem bi se moglo pamtiti rumunjsko predsjedanje Unijom.

Štoviše, šira europska javnost više je bila izložena negativnim događajima u Rumunjskoj upravo u vrijeme dok je ona predsjedala Unijom. Odnosi između vlade i predsjednika nisu dobri. Prosvjedovalo se protiv korupcije i veza organiziranog kriminala s političkim strukturama. Jedan bivši premijer završio je u zatvoru, a vlast svim snagama pokušava spriječiti kandidatkinju iz Rumunjske koja ima ozbiljne šanse postati prva javna tužiteljica Europske unije. Upravo u vrijeme predsjedanja je i Europska komisija upozoravala da može protiv Rumunjske pokrenuti postupak za kršenje načela vladavine prava. K tome, ta država, uz Bugarsku, još je predmet posebnog monitoringa Europske unije u području vladavine prava i borbe protiv korupcije. Ti su mehanizmi uvedeni kada je odlučeno da se te dvije države primi u članstvo u nadi da će se nastaviti borba protiv korupcije i da će mehanizmi brzo biti ukinuti. No, ni 12 godina poslije uvjeti za njihovo ukidanje ne postoje.

Međutim, usprkos neugodnoj situaciji kod kuće, Rumunjska je uspješno privela kraju svoje predsjedanje Europskom unijom. A na ključne događaje u EU, poput propalih pokušaja za dogovoreni Brexit i izbora za Europski parlament, nije mogla utjecati puno.

Za razliku od Rumunjske kojoj je ovo prvo predsjedanje Unijom, od 1. srpnja kormilo preuzima Finska koja u tome ima iskustva iz prošlosti. Pripreme finskog predsjedanja odvijale su se bez obzira na to što je ta zemlja tek prije par dana dobila vladu nakon izbora. Dakle, samo tri tjedna prije preuzimanja vođenja Unije Finska je dobila novu vladu. Kako je glavni teret predsjedanja administrativne i logističke prirode, institucije u Finskoj bez problema su pripremile sve. U toj državi se ne mijenjaju službenici ovisno o tome tko dolazi na vlast, a tko gubi izbore. Zato se uopće ne postavlja pitanje je li Finska spremna predsjedati Unijom ili ne.

Finska će tijekom predsjedanja prioritet davati pitanjima sigurnosti, klimatskim promjenama, borbi protiv dezinformacija. Ali će ključni izazovi ipak biti ono što su se nadali da će se riješiti prije njih.

EU je upravo sada u postupku biranja novog vodstva, što će se odraziti na teme budućih sastanaka na vrhu koji ne moraju biti s preciznim dnevnim redom. Ako se ne uspiju dogovoriti na summitu 21. lipnja, onda će i to pitanje biti prebačeno u cijelosti na finsko predsjedavanje.

Iako u EU svi vole reći kako “nisu bitni pojedinci već programi i prioriteti”, jasno je da je liderima EU trenutno ipak najvažnije tko će biti novi predsjednik Europske komisije, potom Europskog parlamenta, Vijeća, Središnje banke i visoki predstavnik EU. Ako to ne riješe, neće se ozbiljno krenuti u kompromise oko ključnog pitanja, višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Kako Hrvatska preuzima predsjedanje Unijom nakon Finske, i Hrvatskoj će se nametnuti teme na koje ranije nije računala.

Uspjeh finskog predsjedanja mjerit će se upravo najviše po tome hoće li se postići kompromis oko višegodišnjeg proračuna Unije. Hoće li Finska uspjeti “pošteno posredovati” u tom postupku i pomiriti prilično suprotne stavove pitanje je koje muči mnoge druge države, a i ključne službenike u institucijama EU. Jer, za planiranje je u EU bitno znati na koje će novce moći računati. Još ako se dodatno zakomplicira postupak Brexita, pa UK odbije nastaviti plaćati doprinos u proračun EU, problemi s financijama pojavit će se i prije početka buduće financijske perspektive.

Hrvatska se treba nadati da će Finska ipak uspjeti u tome, da će hrvatsko predsjedanje doista biti glatki početak novog ciklusa rada institucija EU, s novim vodstvom, novim povjerenicima, novim prioritetima.

Hrvatska mora računati na to da će se pozornost europske javnosti dok budemo predsjedali Unijom usmjeriti prema nama više nego inače. Kako nemamo veliko iskustvo kao Finska i prvi put predsjedamo, bilo bi dopro pripaziti i ne prenijeti na teren EU svoje domaće političke probleme.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version