Hrvatski eurozastupnici na inicijativu Valtera Flege: Hrvatska je spremna za Schengen i očekujemo da to u utorak potvrdi Komisija

Autor:

21.10.2019.

Motovun, 160419.
Istarski zupan Valter Flego.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Valter Flego je zastupnik u grupaciji Obnovimo Europu, bivšim liberalima

Svi zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske pokazali su izuzetnu razinu jedinstvenog stava kad je riječ o ostvarenju nacionalnog interesa.

Svih 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu kazalo je da je  Hrvatska tehnički spremna za Schengen te da sutra očekuju potvrdu Komisije. Reakcija je to na nedavni istup slovenske politike, odnosno pismo dijela slovenskih zastupnica i zastupnika Komisiji, u kojem oni izražavaju sumnju o sposobnosti Hrvatske za pristup Schengenu.

"Europska komisija treba se oduprijeti pokušaju politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane slovenskih zastupnika, mora ostati politički nepristrana, te na temelju objektivnih mjerila donijeti odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor“, zajedničkim su pismom Europskoj komisiji poručili svi hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu.

 "Hrvatska je zadovoljila sve tehničke uvjete, te sukladno tome očekujemo zeleno svjetlo Komisije za naš ulazak u Schengen, zakazan za utorak, 22. listopada“, istaknulo je svih jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika.

Predmet: Odluka Europske komisije o tehničkoj spremnosti Republike Hrvatske za

pristupanje Schengeskom prostoru ne smije biti uvjetovana političkim pritiskom

Republike Slovenije

Nastavno na dopis dijela slovenskih zastupnica/ka u Europskom parlamentu (EP) koji je

upućen Europskoj komisiji (EK) 18. listopada 2019., u kojem se izražava sumnja u tehničku i

pravnu spremnost Republike Hrvatske (RH) za pristupanje Schengenskom prostoru, nužnim

smatramo iznijeti mišljenje hrvatskih zastupnica/ka u EP-u.

Schengenski prostor jedna je od najvažnijih tekovina Europske unije. Sloboda kretanja ljudi,

roba i kapitala unutar Schengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje

vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU. Ulazak

Hrvatske u Schengeski prostor stoga je u interesu RH, Republike Slovenije, ali i EU u cjelini.

RH je u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenskom

prostoru, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske

komisije. Slijedom toga, a nakon provedenih evaluacija osam poglavlja schengenske pravne

stečevine, 22. listopada 2019. od EK očekuje se zeleno svjetlo odnosno potvrda o tehničkoj

spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor.

Napominjemo da je donošenje odluke o tehničkoj spremnosti RH za pristupanje

Schengenskom prostoru tehnička odluka na temelju evaluacije ispunjenih tehničkih kriterija.

Zbog svega navedenog smatramo da:

1) Europska komisija mora se oduprijeti pokušaju politizacije procesa, pa i od strane slovenskih

zastupnica/ka, mora ostati politički nepristrana, te na temelju objektivnih mjerila donijeti

odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor.

2) Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. godine aktivno prati

tehničku spremnost RH za pristupanje Schengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni

legitimitet donošenja konačne odluke 22. listopada 2019.

3) Odgode zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost

RH naštetile bi kredibilitetu EK, ali i povjerenju građana RH u njezinu političku nepristranost.

Zastupnice/zastupnici u Europskom parlamentu:

Borzan Biljana

Flego Valter

Kolakušić Mislav

Matić Predrag Fred

Picula Tonino

Ressler Karlo

Sinčić Ivan Vilibor

Sokol Tomislav

Šuica Dubravka

Tomašić Ruža

Zovko Željana

 

- Potencijalna odgoda zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost RH za Schengen naštetila bi kredibilitetu Komisije, ali i povjerenju građana Europske unije.

- Schengenski prostor jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala unutar Schengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU. Ulazak Hrvatske u Schengeski prostor stoga je u interesu RH, Republike Slovenije, ali i EU u cjelini. 

Jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika u zajedničkom pismu Komisiji podsjećaju da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije. Također, Europska komisija pod vodstvom predsjednika Jean-Claude Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost Hrvatske za pristupanje Schengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke.

Iz ureda europarlamentarca Valtera Flega (IDS) kažu da je riječ o njegovoj inicijativi koja je okupila po prvi puta sve zastupnike.

-Dio slovenskih zastupnika je pokazao neozbiljnost, mi smo s druge strane pokazali zajedništvo u branjenju interesa RH ali i vjerodostojnosti institucija EU. Niti jedan zastupnik si ne smije dozvoliti da neargumentirano pokušava usporiti procese integracije Hrvatske, niti da vrši politički pritisak na politički nepristrana tijela EU. To je opasno koliko je i besmisleno. Za nas granica sa EU predstavlja zid. Taj zid nam više nije potreban i taj zid više ne želimo. Micanje tog zida, naša daljnja integracija u europski prostor, interes je RH, ali i Slovenije i Europske unije, poručio je Flego.

Prošlog tjedna su slovenske zastupnice i zastupnici u pismu, koje su uputili Junckeru i njegovoj nasljednici  Ursuli von der Leyen te predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku i njegovom nasljedniku Charlesu Michelu, ali i svom premijeru Marjanu Šarecu, naglasili da je upitno ispunjava li Hrvatska tehničke uvjete za ulazak u Schengen te da o davanju "zelenog svjetla" ne bi trebala odlučivati sadašnja Junckerova Komisija koja je tu temu stavila na odlučivanja pred kraj svog mandata. Pismo je potpisalo šest od devet slovenskih eurozastupnika: Ljudmila Novak, Franc Bogovič, Irena Joveva, Klemen Grošelj, Tanja Fajon i Milan Brglez, iz stranaka bliskih premijeru Marjanu Šarecu, ali ne i eurozastupnici iz Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, članice Europske pučke stranke.

Slovenski premijer Marjan Šarec je nakon toga izjavio da je "Slovenija protiv toga da Komisija čiji mandat uskoro završava o tome odučuje. Time bi se morala baviti iduća Komisija".