Veleposlanik Grigorie o rezultatima i postignućima rumunjskog predsjedanja Vijećem EU

Autor:

  • Karla Juničić

16.07.2019.

Romanian President Klaus Iohannis speaks next to European Commission President Jean-Claude Juncker in Bucharest, Romania, January 11, 2019. Inquam Photos/George Calin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. ROMANIA OUT. - RC1651179A70
George Calin / REUTERS

Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis (desno) drži govor na summitu u Bukureštu na kojem je sudjelovao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Rumunjsko predsjedanje Vijećem EU je, usprkos skandalima koji su na samom početku potresli socijaldemokratsku vladu Viorice Dăncilă, ocijenjeno je izrazito pozitivno.

Finska je početkom srpnja preuzela šestomjesečno predsjedanje, nakon čega u siječnju Hrvatsku čeka isti zadatak. Rumunjski veleposlanik u Hrvatskoj Constantin-Mihail Grigorie evaluirao je rezultate i postignuća rumunjskog upravljanja Europskom unijom. U nastavku prenosimo njegov odgovor u cijelosti.

1. Kontekst i cjelokupni rezultat rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije

Sukladno sloganu našeg predsjedanja, koji je glasio 'Kohezija; zajednička europska vrijednost', prvo rumunjsko predsjedanje Vijećem Europske unije održano je u kontekstu povijesnih događaja i velikih izazova cijele Unije. Tijekom našeg mandata na čelu Vijeća EU, morali smo osigurati transparentan i siguran okvir za održavanje europskih izbora, koji su bili održani krajem svibnja. Nadalje, morali smo osigurati neophodan okvir kojim će se prenijeti mandat između starih i novih članova europskih institucija. Tijekom našeg je predsjedanja došlo i do neočekivanih situacija, poput produljenja Brexita, ali i pregovora o budućem proračunu EU. Svi ovi veliki horizontalni izazovi stvorili su dodatni teret strateškom planu EU i zahtijevali su povećanje naših napora.

Naše su aktivnosti proteklih šest mjeseci bile fokusirane na zakonodavne i nezakonodavne komponente. Sa zadovoljstvom možemo zaključiti da smo uspješno ispunili ciljeve koje smo postavili u sklopu ove važne misije.

Rumunjsko predsjedanje Vijećem EU kao glavni zadatak imalo je unaprijediti strateški plan Unije, ali i jedinstveni, kohezivni i uključivi stil upravljanja kojeg smo obećali na samome početku mandata. Pokušavali smo raditi što učinkovitije, ne zanemarijući pritom činjenicu da je naša primarna odgovornost bila da djelujemo kao pošteni posrednik.

Neformalni summit šefova država ili vlada Europske unije, održan 9. svibnja u Sibiuu, bio je prekretnica našeg predsjedanja, zato što se održao neposredno prije europskih izbora. Čelnici EU-a razgovarali su o strateškom planu Europske unije za razdoblje 2019.-2024. godine. Razmijenili su mišljenja o izazovima i prioritetima EU-a za naredne godine, na temelju bilješke o vodstvu koju je pripremio predsjednik Vijeća Donald Tusk. Strateški program koristit će se za planiranje rada Europskog vijeća i postavlja osnovu za programe rada drugih institucija EU-a.

Šefovi EU27 država članica usvojili su političku deklaraciju tzv. Duh Sibiua, čija je najvažnija poruka bila potvrda volje europskih čelnika za nastavak zajedničkog europskog projekta. Deklaracija obuhvaća i sljedeće obveze: braniti jedinstvenu Europu, pokazati zajedništvo i solidarnost, uvijek težiti postizanju zajedničkih rješenja, očuvati europske vrijednosti, demokracije i vladavine prava, i mnogi drugi. Također, šefovi država i vlada EU u Sibiuu su zaključili da će Europa biti globalni lider u razvoju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.

Ukupno, od početka mandata Rumunjske na čelu Vijeća EU bilo je organizirano preko 1750 sastanaka i događaja, među kojima je bilo i preko 60 formalnih i neformalnih ministarskih sastanaka. Prioriteti predsjedništva ostvareni su finalizacijom pregovora o 90 zakonodavnih akata.

Rezultati koje je postiglo naše predsjedanje u različitim područjima od posebne su važnosti na europskoj razini, budući da su pregovori o iznimno složenim i teškim aktima koji izravno utječu na svakodnevicu europskih građana. Ovi rezultati pokazuju i da je Rumunjska donijela dodanu vrijednost europskom projektu.

2. Rezultati glavnih dosjea

Europska unija prolazi kroz važne trenutke institucionalnih promjena, što se najbolje očituje i u rezultatima posljednjih izbora za Europski parlament. Rumunjska će nastaviti posvećivati ​​veliku pozornost toj dinamici i njezinim mogućim posljedicama. Organizacija europskih izbora za vrijeme predsjedanja Rumunjske Vijećem EU-a također je bila izazov, ali i prilka za značajan doprinos zaštiti izbornih sustava i demokratskih procesa Unije.

Naše predsjedanje Vijećem potaknulo je konkretne akcije kako bi se osigurala organizacija slobodnih izbora na europskoj razini i, dugoročno gledano, unaprijedila se suradnja za sveobuhvatnije djelovanje protiv dezinformacija.

Kao rezultat toga, iz zakonodavne perspektive, u siječnju smo usvojili niz amandmana čiji je cilj poboljšanje izbornog zakonodavstva kako bi se spriječila zlouporaba osobnih podataka od strane europskih političkih stranaka i fondacija na izborima za Europski parlament, čime se omogućuje izricanje novčanih kazni onima koji namjerno utječu ili pokušavaju utjecati na ishod europskih izbora.

U Vijeću za opće poslove koordinirali smo usvajanje zaključaka o osiguravanju slobodnih i poštenih europskih izbora, koji uključuju snažno političko opredjeljenje država članica EU za usvajanje niza mjera kojima se rješavaju kampanje lažnih vijesti u EU. U tom kontekstu, uspjeli smo osigurati koordinirani i koherentni odgovor država članica na provedbu ključnog mehanizma - sustava upozorenja koji državama članicama i institucijama EU-a omogućuje razmjenu informacija i slanje upozorenja u stvarnom vremenu u slučaju pogrešnih informacija.

Rumunjsko predsjedanje Vijeća EU-a je suorganiziralo dvije konferencije na visokoj razini o ovim temama u Bukureštu i Bruxellesu. U skladu s preuzetim obvezama smo razradili izvješće o borbi protiv lažnih vijesti čije smo smjernice predstavili u raspravi na Europskom vijeću od 20. do 21. lipnja.

Kako bi olakšali međuinstitucionalni dijalog vezan za Brexit, naše predsjedanje Vijećem uspjelo je ubrzati potrebne zakonodavne mjere kako bi Europska unija i države članice bile pripremljene na odgovarajući način u vrijeme povlačenja Ujedinjene Kraljevine bez obzira na ishod Brexita.

Stoga, 14 zakonodavnih prijedloga dovršenih tijekom rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a imaju ulogu ograničavanja ometajućeg učinka nereguliranog povlačenja Ujedinjene Kraljevine kako bi se zaštitili građani i poslovno okruženje.

U procesu razmišljanja o budućim strateškim prioritetima Unije, posebnu smo pozornost posvetili pregovorima o budućem višegodišnjem financijskom okviru te smo uložili intenzivne napore za napredak procesa, kako u dokumentu politike pregovora (Nego-box) tako i o srodnim sektorskim prijedlozima.

Drago nam je što je Europsko vijeće nedavno pozdravilo ove napore i da smo kroz postignute rezultate uspjeli postaviti dosljednu osnovu za unapređenje ovog dosjea od posebne važnosti za Uniju, u skladu s mandatom koji je nam je Europsko vijeće pridalo u prosincu 2018. godine.

Dobiveni rezultati su značajni i vrijedni spomena. Uspjeli smo postići zajednički dogovor s Europskim parlamentom o 10 sektorskih zakonodavnih prijedloga vezanih uz financijski okvir, kao i za postizanje još 12 djelomičnih općih sporazuma na razini Vijeća. Oni će pružiti dosljednu osnovu za početak pregovora budućeg finskog predsjedanja Vijećem EU s novim sazivom Parlamenta.

Od početka mandata, naše predsjedanje je imalo zadatak promicanja politike proširenja EU, zato što smatramo da je to jedna od najuspješnijih politika EU. Stoga, usredotočili smo se na podupiranje napora zemalja kandidata kroz nekoliko dimenzija: poboljšani dijalog pozivajući partnere na naše sastanke i događaje Predsjedništva kako bi raspravljali i promovirali njihov konkretan napredak u procesu reforme; posjete na licu mjesta; aktivnosti za promicanje regionalne suradnje; posebnu pozornost posvetili smo i mladima u regiji.

U tom duhu, na posljednjem sastanku Vijeća za opće poslove (18. lipnja 2019.), postignut je konsenzus za usvajanje zaključaka Vijeća o politici proširenja i procesu stabilizacije i pridruživanja, uključujući skup uravnoteženih i sveobuhvatnih zaključaka za sve partnere.

Nesumnjivo, najvjerojatnija odluka u vezi s politikom proširenja bila je otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, u svjetlu preporuka koje je potvrdila Europska komisija u svojem paketu proširenja 2019. godine (objavljen 29. svibnja) i predanosti koju je dalo Vijeće u lipnju 2018. godine.

Međutim, u kontekstu tijesnog rasporeda koji nije omogućio prolazak kroz unutarnje parlamentarne procedure potrebne za donošenje pozitivne odluke, nakon složenog pregovaračkog procesa, rumunjsko predsjedanje Vijećem je uspjelo postići dogovor o jasnoj i značajnoj odluci da se pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokrenu što je prije moguće, a najkasnije do listopada 2019. godine.

3. Rezultati u pojedinim sektorima

Osim toga, rumunjsko predsjedanje Vijećem EU ostvarilo je značajan napredak u drugim visoko vidljivim europskim sektorima, koji ostaju prioriteti Unije tijekom budućeg zakonodavnog ciklusa, kao što je nedavno usvojen Strateški program EU-a.

S obzirom na klimatske promjene, naša nastojanja usmjerena su postojan i dosljedan dijalog s ciljem razvijanja zajedničke vizije za dugoročnu strategiju na razini EU-a, koja nastoji osigurati transformaciju gospodarstva prema održivom razvoju. U tom smislu, održali smo intenzivne rasprave u raznim konfiguracijama Vijeća koje su nam omogućile zadržati međusektorsku perspektivu i pomogli identificirati uvjete za osiguravanje pravedne i društveno uravnotežene tranzicije za sve građane te za jačanje konkurentnosti europske industrije.

Drugo važno područje djelovanja bila je Energetska unija. Uz uspjeh usvajanja Direktive o plinu, koja će pomoći u osiguravanju predvidivog regulatornog okvira u ovom području, rumunjsko predsjedanje je nastojalo olakšati promišljanje o budućnosti europskog energetskog sustava koji najbolje odgovara realnom prijelazu na ekonomija s niskim udjelom ugljika. Nedavno usvajanje zaključaka Vijeća o budućnosti energetskih sustava (26. lipnja) ispunjava ove ciljeve.

Naše predsjedanje Vijećem nastavilo je promicati mjere koje će doprinijeti konsolidaciji i produbljivanju jedinstvenog tržišta. Stoga, Zaključak Vijeća o novoj razini ambicije za konkurentno jedinstveno tržište , usvojeni u svibnju, naglašavaju potrebu za daljnjim ubrzanjem procjene preostalih prepreka i mogućnosti na jedinstvenom tržištu, s posebnim naglaskom na usluge.

Istovremeno, zaključci Vijeća o strategiji industrijske politike EU-a: vizija za 2030. važan su doprinos pristupu usmjerenom prema budućnosti, prilagođenom potrebama građana i poduzeća, i prilagođen trenutnim izazovima, posebice digitalizaciji.

Također, rumunjsko predsjedanje je dalo važan doprinos dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta kroz zaključke Vijeća o budućnosti visoke razine digitalizacije u Europi nakon 2020. - "Poticanje digitalne i gospodarske konkurentnosti diljem Europske unije i digitalne kohezije".

Kako bi se povećala korist od umjetne inteligencije, naše predsjedništvo pokrenulo je dijalog o stvaranju snažne europske industrije koja se temelji na tehnologijama umjetne inteligencije, kao poticaj za povećanje produktivnosti, konkurentnosti i inovacija te značajno poboljšanje života europskih građana i tvrtki.

Napredak je postignut i u domeni socijalne politike. Važan korak unaprijed u tom pogledu bio je dovršetak postupka dodjele sjedišta Europskom tijelu za rad (ELA) i zaključivanje međuinstitucionalnih pregovora o usklađenosti između privatnog i profesionalnog života. Istovremeno, usvajanje zaključaka Vijeća o mladima i budućnosti rada je još jedan pozitivan rezultat, s ciljem da se naglasi da su mladi i dalje ranjiva kategorija na moguće ekonomske šokove i promjene u prirodi posla.

Jačanje unutarnje sigurnosti EU-a i sigurnosti europskih građana bio je središnji cilj rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Tijekom našeg predsjedanja, Vijeće je usvojilo okvir za sankcioniranje kibernetičkih napada. Po prvi put, EU ima pravo nametnuti sankcije pojedincima koji su uključeni u kibernetičke napade koji prijete Uniji ili državama članicama.

Značajno postignuće je zaključak pregovora o uzajamnom djelovanju IT sustava EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Stoga je EU jasno stavila do znanja da se naši sustavi od sada moraju međusobno nadopunjavati, uvelike poboljšavajući razmjenu informacija i našu sigurnost.

To je izvrstan primjer nastavka suradnje između država članica kako bi se dodatno ojačala unutarnja sigurnost EU-a i funkcionalnost područja Schengena.

Konsolidiranje gospodarskog rasta i konkurentnosti EU-a mjerama usmjerenim na jačanje ekonomske i monetarne unije bio je glavni prioritet rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a, pri čemu su dosljedni rezultati postignuti u tom pogledu.

Tako smo uspjeli zaključiti pregovore za niz od 13 zakonodavnih spisa usmjerenih na jačanje bankarske unije i unije tržišta kapitala.

Istovremeno, radeći na konsolidaciji otpornog europskog financijskog sustava, sposobnog da brzo reagira na bilo koji izazov, rumunjsko predsjedanje je uspjelo usvojiti prijedlog revizije Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS Review), koji igra ključnu ulogu u ekonomskoj stabilnosti i sigurnosti EU-a u smislu učinkovitijeg upravljanja potencijalnim šokovima, borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Što se tiče unije tržišta kapitala, rumunjsko predsjedništvo Vijeća EU uspjelo je zatvoriti neke posebno važne sektore, pridonoseći razvoju, konsolidaciji i produbljivanju tržišta kapitala u EU, diversifikaciji i multiplikaciji izvora financiranja investicijskih projekata i boljem upravljanja rizicima na europskoj razini.

4. Suradnja s Hrvatskom tijekom rumunjskog predsjedanja Vijećem EU

Na temelju zajednički dogovorenog programa triju država, rumunjsko predsjedanje Vijećem EU imalo je koristi od potpune potpore Hrvatske u postizanju svojih ciljeva. Polazeći od naših dinamičnih i intenzivnih bilateralnih odnosa, vrlo dobro smo surađivali s hrvatskom Vladom kako tijekom posjeta naših dužnosnika Bukureštu i Zagrebu, tako i na službenim sastancima Vijeća EU u Bruxellesu i tijekom većine neformalnih sastanaka organiziranih u Rumunjskoj.

Stoga, drago mi je što mogu Hrvatskoj zaželjeti uspjeh tijekom prvog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine i osigurati našim kolegama i prijateljima punu podršku i dostupnost Rumunjske, na temelju onoga što smo naučili iz našeg predsjedanja uzimajući u obzir moguće poteškoće koje bi mogle nastati u novom periodu Europske unije.

5. Aktivnosti Veleposlanstva Rumunjske u Zagrebu tijekom rumunjskog predsjedanja Vijećem EU

Tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine, Veleposlanstvo Rumunjske u Zagrebu, kao predstavnik rumunjskog predsjedanja Vijeću EU-a u Hrvatskoj, imalo je zadovoljstvo ugostiti radne ručkove uz sudjelovanje šefova misija EU akreditiranih u Zagrebu. Kao gosti su prisustvovali: predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Marija Pejčinović-Burić, guverner Narodne banke Republike Hrvatske, Boris Vujčić, te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, Gabrijela Žalac.

Istovremeno, organizirali smo nekoliko kulturnih događanja u Zagrebu, kao što su izvanredni koncerti poznatih rumunjskih umjetnika Gheorghea Zamfira, u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te Mariusa Mihalachea u Hrvatskom narodnom kazalištu. Organizirali smo i koncert "Europska glazba kroz stoljeća“ rumunjskih umjetnika Andreija Kivua (violončelo) i Sebastiana Enea (klavir) u Muzeju Mimara koji su svi oduševili publiku pjesmama iz rumunjskog, europskog i univerzalnog repertoara.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version