Vijeće EU usvojilo pregovarački okvir za trgovinske pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom

Autor:

  • Tea Trubić Macan

25.02.2020.

Council of the EU / European Union

Hrvatska državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić

Vijeće za opće poslove EU, kojim je danas predsjedala hrvatska državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić, i službeno je usvojilo pregovarački okvir koji će definirati odnose s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita.

- Vijeće je dalo jasan i čvrst mandat našem glavnom pregovaraču Michelu Barnieru, čime smo potvrdili našu spremnost i ambiciju za početak pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom – kazala je Metelko-Zgombić nakon sastanka na kojem je hrvatska državna tajnica u ime EU potpisala dokument dug 46 stranica.

No, iako je Europska unija spremna sa svojom dojučerašnjom članicom započeti pregovore o budućoj trgovinskoj suradnji, istodobno inzistira na uvjetima koje je Ujedinjena Kraljevina a priori odbila razmotriti. Jedini kriterij vlade Borisa Johnsona u ovim pregovorima je, javljaju britanski mediji, zadržati svoju ekonomsku i političku neovisnost zbog koje su se i odlučili za Brexit.

London će svoj pregovarački okvir objaviti tek u četvrtak.

Unatoč tome što u teoriji postoji obostrana dobra volja da se što prije postigne dogovor, Bruxelles i London su još uvijek svjetlosnim godinama udaljeni od plodnog tla za kompromis.

Naime, Boris Johnson je prije samo nekoliko dana ponovno restrukturirao svoj kabinet te je izbacio iz vlade sve ministre koji su mu se u prvoj fazi mandata suprotstavili. Odlaskom Sajida Javida, financijskog stručnjaka čija je uloga u trgovinskim pregovorima trebala biti ključna, u Johnsonovoj su vladi ostali samo ministri koji su 2016. godine glasali za Brexit, zbog čega bi mogli biti spremniji na 'tvrdu kohabitaciju' s EU.

S druge strane, EU vrlo odlučno zahtijeva poštivanje konkurentnosti na tržištu bez koje Bruxelles neće razgovarati o budućim trgovinskim uvjetima. Ulogu “zločestog policajca” u tom je kontekstu preuzela Francuska, koja indirektnim pritiskom na London želi spriječiti Britance da uživaju u tržišnoj prednosti zbog nepoštivanja europskih regulativa.

Najveći kamenovi spoticanja, oni kojima će se svakako posvetiti najviše pažnje, pitanja su ribarstva i poljoprivrede. EU od Britanije zahtijeva nastavak primjene zabrane klorirane piletine, dok Sjedinjene Američke Države, u koje je Boris Johnson uložio svu svoju gospodarsku nadu, to nisu spremne prihvatiti. Bruxelles, naime, strahuje da bi se time otvorila vrata za uvoz američkog mesa nižeg standarda sanitarne ispravnosti, što bi narušilo kvalitetu proizvoda u Europi.

Međutim, novi ministar ekologije George Eustice ovoga je vikenda odbio dati jasan odgovor na pitanje novinara hoće li zadržati zabranu, a njegov je nedostatan odgovor zabrinuo i britanski Sindikat poljoprivrednika koji pozivaju ostale države da trguju s Ujedinjenom Kraljevinom prema njihovim pravilima.

S druge strane – ribarstvo. Rak rana budućih odnosa EU i Ujedinjene Kraljevine. Koliko je taj problem velik govori u prilog i činjenica da je Vijeće EU tijekom današnjeg sastanka izdvojilo taj portfelj kao “posebno problematičan” te je dalo preporuku da se to pitanje riješi najkasnije do 1. srpnja 2020. godine kako i se izbjegle sve eventualne komplikacije.

Čak i u slučaju da pregovori prođu glatko, što u ovome trenu nije pretjerano izgledno, sporazum bi se trebao dogovoriti najkasnije do kraja listopada kako bi bio preveden i ratificiran do krajnjeg roka; 31. prosinca 2020. godine. Bruxelles smatra da to nije dovoljno vremena da se dogovore kvalitetni uvjeti dugoročne trgovinske suradnje, a tu je poziciju ponovio i hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom svog posjeta Londonu, ali Boris Johnson glatko odbija razmotriti mogućnost produljenja krajnjeg roka.

Na prvi pogled djeluje da Ujedinjena Kraljevina, kao samostalna pregovaračica, ima kompetitivnu prednost u trgovinskim pregovorima zato što u bilo kojem trenutku može jednostrano odustati, osobito zato što je spremna i na Brexit bez sporazuma. No, činjenica je da je Europska unija osjetno snažnija ekonomska sila i neusporedivo veće tržište za plasiranje proizvoda, koje zbog svog značaja i veličine može puno lakše amortizirati posljedice tvrdoga Brexita.

Igra blefiranja tek počinje. Obje strane će narednih dana javnosti predstaviti svoje najviše zahtjeve i najambiciozniji mogući plan koji i priliči prvoj fazi pregovora. No, kao i u svim ostalim oblicima diplomacije, morat će se raditi kompromisi. Tko će prvi pokleknuti i prihvatiti lošije uvjete, deklarirat će se kao slabiji. Logika nalaže da bi to trebala biti Ujedinjena Kraljevina, ali EU ima neslavan običaj u ključnim trenucima nastupati kao “tigar od papira”.

Tekst pregovaračkog okvira EU u cijelosti pročitajte ovdje.