Zašto Hrvatska još nije članica Europskog sveučilišnog instituta?

Autor:

  • Roko Koštan

09.05.2019.

Zagreb, 291018.
Rektorat sveucilista u Zagrebu. Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic sudjelovao je na 1. sjednici Rektorskoga zbora u akademskoj 2018. - 2019. godini. Uz predsjednika Vlade sjednici je nazocila i ministrica znanosti i obrazovanja Blazenka Divjak.
Na fotografiji: Blazenka Divjak.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / CROPIX

Minister Blazenka Divjak

Ono što je CERN za prirodne znanosti, to je Europski sveučilišni institut za društvene znanosti.

Time bismo u najkraćim crtama mogli opisati Europski sveučilišni institut (European University Institute - EUI) u Firenci, kojeg su još 1972. godine osnovale države članice EU, kao centar istraživačke i nastavne izvrsnosti u područjima od strateške važnosti za razvoj Europe, a koji ujedno djeluje i kao službeni arhiv institucija EU.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica EU koje još nisu pristupile Konvenciji o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta što mnogim zainteresiranim studentima i istraživačima ograničava mogućnost uključivanja u neke od najprestižnijih doktorskih i postdoktorskih studija iz društvenih znanosti.

Prilikom mojeg boravka na Sveučilištu u Firenci u sklopu Erasmus+ programa, profesorica prava odvela nas je na Europski sveučilišni institut kako bismo posjetili službeni Arhiv EU i naučili više o samoj povijesti europske integracije. Nisam mogao vjerovati da Hrvatska nije među 23 država članice EU koje su potpisnice Konvencije s obzirom na sve prednosti koje članstvo nosi. Osim Hrvatske, Konvenciju EUI-a još nisu potpisale Mađarska, Češka, Slovačka i Litva. Naši studenti su tako među rijetkima u EU koji ne mogu od svoje države dobiti stipendiju i praktički na taj način smo i dalje na marginama EU kada govorimo o društvenim znanostima. U prijevodu to znači da ostajemo izvan mreže akademske elite društvenih znanosti koja provodi neke od najznačajnih i najutjecajniih istraživanja od esencijalne važnosti za budućnost Europe.

EUI godišnje okuplja više od 1.100 studenata, istraživača, profesora, polaznika naprednih seminara u područjima prava, ekonomije, politologije, sociologije, povijesti te ostalih društvenih znanosti. U nedostatku podrške Vlade odnosno stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja, rijetki hrvatski studenti se moraju oslanjati na vlastite vještine iznalaženja financijske podrške.

Svoju iznenađenost time da se o članstvu u EUI uopće ne govori u hrvatskoj akademskoj zajednici javnosti podijelio sam s profesorom Igorom Vidačkom koji se odmah angažirao i kontaktirao Ministarstvo znanosti i obrazovanja te upravu Instituta u Firenci. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo dosad nije smatralo članstvo u EUI prioritetom, ponajviše zbog nespremnosti plaćanja godišnje članarine te procjene da nema interesa među hrvatskim studentima i istraživačima. To je otprilike kao da se tvrdi da među studentima i istraživačima prirodnih znanosti nema interesa za priključivanjem CERN-u.

Procjenjuje se da bi godišnja članarina u EUI Hrvatsku koštala oko sto tisuća eura, što je u rangu manjih projekata koji se iz fondova EU neprestano financiraju u okviru nadležnosti Ministarstva. Ipak, pravo je pitanje koliko Hrvatsku zapravo košta odbijanje članstva u EUI te odsutnost iz trenutno najjačih istraživačkih timova koji promišljaju modele rješavanja nekih od najvažnijih strateških izazova u europskih politikama odnosno razvoju EU i njezina susjedstva?

Vijeće Fakulteta političkih znanosti je nedavno dalo podršku pokretanju inicijative za pristupanje RH EUI-u, a za očekivati je da će i ostali zainteresirani fakulteti društvenih znanosti prepoznati važnost ove inicijative.

U vrijeme kada se Hrvatska priprema za preuzimanje predsjedanja Vijećem EU, krajnje je vrijeme da prioritete posložimo na drukčiji način i da deklarativnu spremnost za većom podrškom obrazovanju i mladima koju smo najavili u zajedničkom programu predsjedavanja s Rumunjskom i Finskom stvarno provedemo u djelo. Ako se inicijativa za pristupanjem EUI pokrene još ove godine, velika je šansa da se proces može službeno privesti kraju za vrijeme hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovici 2020., što bi širom otvorilo vrata EUI-a za hrvatske studente i istraživače već od akademsku godinu 2020./2021.

To bi se već moglo smatrati vrijednim i trajnim pozitivnim učinkom predsjedanja RH Vijećem EU.