Digitalizacija hrvatske poljoprivrede? 'Još je u povojima' i kreće se 'puževim korakom'

Autor:

  • Karla Juničić

30.08.2019.

Juerg Eigenheer of Landi Weinland Genossenschaft farmers cooperative steers an agriculture spray drone to spray plant protection agent over a vineyard near the village of Benken, Switzerland, August 14, 2019. REUTERS/Arnd Wiegmann
Arnd Wiegmann / REUTERS

Satelitske snimke i dronovi mogu isporučiti detaljna opažanja na terenu te otkriti stresne čimbenike koji ugrožavaju biljke puno prije nego postanu vidljivi ljudskom oku

Sweeper, je robot koji bere vaše paprike u često teškim uvjetima staklenika, a Vinerobot je bespilotno prizemno vozilo na solarni pogon koje može putovati kroz vinograde testirajući je li grožđe spremno za berbu. Gotovo zvuči nezamislivo da će se posao poljoprivrednika u budućnosti svoditi na jedan pritisak gumba, no promjene koje donosi digitalizacija poljoprivrede polako postaju sve prisutnije i u Hrvatskoj.

Spomenuti roboti neke su od inovacija koji su neki od europskih startupa razvili u sklopu programa Obzor 2020 kojim je bilo omogućeno 100 milijuna eura za unaprjeđenje razvoja i korištenja digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima. Prema izvještaju Europske komisije digitalne tehnologije u poljoprivredu su visoko na dnevnom redu budući da se poljoprivrednici danas suočavaju s velikim izazovima – proizvoditi više i bolje, po prihvatljivim cijenama, smanjujući utjecaj na okoliš, istovremeno pratiti potrebe potrošača te uz sve to suočiti se s klimatskim promjenama i nestabilnim tržištem.

Uvođenje digitalizacije u poljoprivredu već je sveprisutno u državama članicama Europske unije a nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za period od 2020. do 2024. će staviti digitalizaciju i inovaciju pod prioritete budući da će oko 40 posto proračuna ZPP-a biti usmjereno na aktivnosti vezane za klimu i okoliš.

U zadnjem izvješću Svjetske banke iz srpnja o stanju hrvatske poljoprivrede se navodi da hrvatska poljoprivreda ima 'ogroman potencijal' , a 'digitalne tehnologije mogu značajno:

  • unaprijediti učinkovitost na poljoprivrednom gospodarstvu i izvan njega
  • istovremeno smanjiti troškove
  • olakšati relociranje proizvodnih resursa
  • unaprijediti produktivnost
  • omogućiti inovacije i privući više kapitala u proizvodnju
  • poboljšati ekološki otisak poljoprivrede
  • povezati proizvođača i kupca

European Commission - EC

'Sweeper pepper picker' - robot za branje paprika razvijen u suradnji Nizozemske, Belgije, Švedske i Izraela u sklopu programa Obzor 2020

Upravo na povezivanju i transparentnosti između proizvođača i kupca na hrvatskom tržištu zaslužna je ICT tvrtka Vee Mee kroz svoju platformu. Jedan od njenih osnivača Marko Kozjak smatra da se kroz digitalizaciju hrvatske poljoprivrede mogu postići brojni pozitivni učinci u gospodarstvu. Među njima su: ubrzanje i olakšavanje procesa kroz standardizaciju i optimizaciju, bolja kontrola nad procesima, transparentnost podataka, samo-održivost te u krajnosti globalna konkurentnost.

Digitalizacija predstavlja budućnost ali i predstavlja jedan od preduvjeta opstanka na tržištu Europske unije. No digitalizacija hrvatske poljoprivrede razvija se 'puževim korakom' te je u 'povojima' objašnjava dugogodišnji stručnjak za preciznu poljoprivredu profesor Mladen Jurišić za osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti .

- Znanost prati trendove i tokove čak i u Hrvatskoj, međutim primjena digitalizacije je vrlo spora i dogodi se samo ako nas na to netko natjera kroz uredbu Europske komisije – objašnjava Jurišić za Euractiv.

Precizna poljoprivreda

Jurišić, koji je jedan od znanstvenika pionira u uvođenju geoinformacijske tehnologije (GIS) u Hrvatsku, započeo je put digitalizacije hrvatske poljoprivrede projektom ARKOD čiji je cilj bilo uspostaviti evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku. Projekt koji je pokrenula Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (AP) imala je prvotni cilj omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje Europske unije kao i njihovo transparentno korištenje.

'Cilj projekta je bio izdigitalizirati zemlju u okviru zemljišne politike' – objašnjava Jurišić. Zahvaljujući tom projektu kroz sustav satelita i sustav aviosnimka napravljene su točne snimke, a dugogodišnji analogni podaci o zemlji su uvedeni u digitalni sustav što je kasnije imalo utjecaj na razvoj drugih faza digitalizacije.

An employee navigates a tractor which is equipped with a screen showing the output of liquid applied on a field in Irlbach near Deggendorf, Germany, April 21, 2016. REUTERS/Michaela Rehle - S1BETCBJKYAA
Michaela Rehle / REUTERS

Poljoprivrednik upravlja traktorom opremljen senzorima za preciznu poljoprivredu

Ivan Plaščak, predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, smatra da je korištenje riječi digitalizacija u Hrvatskoj 'nezgodna' jer ona obično u tvrtkama znači uvođenje boljih kompjuterskih programa za dokumentaciju poljoprivrednih zemljišta, no u poljoprivredi znači puno drugih stvari – 'znači i opremanje poljoprivrednika alatima koji će mu koristiti za poboljšanje proizvodnje', no prije svega znači 'preciznu poljoprivredu'.

- Kada spomenete precizna poljoprivreda to je puno više od ugradnje samog GPS uređaja – govori Plaščak govoreći da se unazad dvije godine o tome puno više razmatra iako su prvi znanstveni radovi o tome objavljeni krajem 90.-ih godina.

Smanjenje troškova uz održiv razvoj

Insekti, bolesti, štetočine, korov, nepovoljni vremenski uvjeti stvaraju velike štete na usjevima, a inovativna tehnologija i primjena digitalizacije može pomoći u rješavanju tih izazova. Satelitske snimke i dronovi mogu isporučiti detaljna opažanja na terenu, daljinski senzori mogu redovito fotografirati i mjeriti tlo te otkriti stresne čimbenike koji ugrožavaju biljke puno prije nego postanu vidljivi ljudskom oku.

Kroz korištenje digitalizacije može se smanjiti gnojidba na praktički 40 posto i ono što je bitno smanjiti onečišćenje, napominje Jurišić, navodeći primjer Danske koja je već 80 posto prekrivena organskom poljoprivrednom dok je u Hrvatskoj taj postotak tek oko 6 posto.

- Ne trebamo koristiti jednaku količinu umjetnih gnojiva ili pesticida već možemo odrediti točno po pikselu i čestici koliko je zaista potrebno zaštitnog sredstva u nekom djelu- rekao je Plaščak.

Poljoprivrednik Dani Varga koji trenutno surađuje s Jurišićem na tehnološkoj procjeni tla, već koristi manji sustav navigacije ugrađen u traktor koji mu pomaže raspodijeliti gnojivo ili herbicim kako ne bi došlo do preklapanja i gubitaka u proizvodnji, ali i kako bi umanjio onečišćenje tla.

- Kad se raspodjeljuje umjetno gnojivo teško je odrediti smjer kretanja i potrebno je obilježiti njivu,a u tome pomaže sustav navigacije – rekao je Varga - po hektaru otprilike možete uštedjeti oko 20 kuna, što bi za velike površine već od 500 hektara značilo i 10 do 15 tisuća kuna uštede po gnojivu u početku proizvodnje.

EC - European Comission

Vinerobot, prizemno vozilo na solarni pogon koje detektira senzorima je li grožđe spremno za berbu, razvijen u sklopu projekta EU iz programa Obzor 2020

U poljoprivredi se ne može puno puta procijeniti je li neki insekticid zahvatio cijelo poljoprivredno područje a novi sustav dronova ili prskalica sa senzorom može odrediti gdje je bolest prisutna i tu se po 'hektaru može uštedjeti već 400 kuna' , objašnjava Varga.

- Svaka agrotehnička operacija može se napraviti u GIS okruženju – dakle možemo gnojiti i saditi savršeno točno, odrediti točno u mjerilima piksela s obzirom na prethodne analize koliko je potrebno zagnojiti tlo – rekao je Jurišić.

Potpuna digitalizacija, objašnjava Jurišić značila bi da dronovi i moderne tehnologije na datom području analiziraju i daju evidenciju o tome koje područje je potrebno obraditi gnojivom i pesticidom.

Upravljanje zemljištem

- Kada imate digitalnu kartu upisujete točke u koje se može nešto uzgajati – objašnjava Jurišić - možemo smanjiti onečišćenje, dobiti na vrijednosti proizvoda čime on dobiva na kvaliteti i cijeni. U sustavu GIS-a prepoznaju se točna područja pogodna za organski uzgoj određene kulture.

Konačni cilj digitalizacije te onaj koji je najteže postići je tzv. land use management, tj. upravljanje zemljištem u poljoprivrednoj proizvodnji. On znači da se cijeli teritorij nakon potrebnih prethodnih testiranja i mapiranja raspodijeli tako da se točno zna u kojem djelu koja kultura pogodna za uzgoj kako bi se imalo čim manje utjecaja na okoliš.

- Krajnji cilj regionalizacije poljoprivredne proizvodnje je da se određena zemlja s obzirom na klimatske uvjete i kvalitetu tla prilagođava za uzgoj određene kulture i time se savjetuje poljoprivrednike koja kultura je najbolja za uzgoj u određenom području kako bi se smanjili gubici – rekao je Plaščak. Za to je potrebno da se uključe i jedinice lokalne samouprave koje bi usmjeravale poljoprivredu u tom djelu regije kroz digitalizaciju.

- Dosta problema bi se riješilo u poljoprivredi kroz digitalizaciju – rekao je Plaščak – a krajnje rješenje bi bilo također da izravna plaćanja se ne bi trebala računati na hektar proizvodnje već bi trebali uvesti plaćanja po količini ili kvaliteti proizvoda.

Promjena trenda i financijska injekcija

Plaščak smatra da su za sporo uvođenje digitalizirane mehanizacije odgovorna nedovoljna 'financijska sredstva' , a dobar poticaj za uvođenje čine projekti Europske unije na koje se poljoprivrednici mogu prijaviti i dobiti veće bodove kada predlože novije strojeve za mehanizaciju prilikom čega 'mnogi nisu dovoljno upoznati čemu sve to služi u poljoprivredi'.

- U Hrvatskoj već kasni uvođenje digitalizacije i moderne tehnologije, a novi ZPP nalaže da veći dio poljoprivrede bude opremljen nekim oblikom kompjuterskog programa i obrazovanjem poljoprivrednika za njegovo korištenje. Od malih poljoprivrednika rekao bih da 2-3 posto posjeduje neki oblik mehanizacije ali je malo njih koji ih efektivno koristi - rekao je.

A tractor of the Poschinger Bray'sche Gueterverwaltung company applies liquid nitrogen fertilizer to a wheat field in Irlbach near Deggendorf, Germany, April 21, 2016. REUTERS/Michaela Rehle - S1BETCBJNUAA
Michaela Rehle / REUTERS

Precizno raspršivanje gnojiva na površini uz pomoć senzora

No Pavle Marić, rukovoditelj prodaje u poduzeću Jerković d.o.o, tvrtke koja je hrvatski zastupnik za Trimble preciznu navigaciju i autopilot sustave, smatra da je unazad godinu dana dogodio veliki 'boom' u prodaji strojeva koji koriste sustave za preciznu poljoprivredu.

- Mijenja se trend i pitanje je vremena kada će se količina takvih digitaliziranih sustava u potpunosti primjenjivati u svakom gospodarstvu – rekao je Marić.

Marić koji tvrdi da prodaja kreće u pozitivnom smjeru tvrdi da je za sada bilo oko 10 posto malih poljoprivrednika koji su si mogli priuštiti i najjednostavniji sustav navigacije čija se cijena kreće od 10.000 do 33.000 tisuća kuna, 'no ulaganje im se već isplatilo u prvoj godini jer su uštedjeli jednako toliko'. Ipak velike tvrtke koje su veći kupci takvih proizvoda si za sada mogu priuštiti i u potpunosti automatizirani sustav za koji je potrebno izdvojiti 10 do 15 tisuća eura, a na zemljište od 1000 hektara se isplati u jednoj sezoni.

- Poljoprivrednici su shvatili koji su benefiti takvog sustava i nama je teško kao prodavačima i predstavnicima popratiti sve veću prodaju.

Trenutno nisu poznate statistike koliko gospodarstava koriste neki oblik digitalizacije u poljoprivredi, ali bi novi popis poljoprivrede koji se planira objaviti na jesen trebao dati odgovor na to pitanje. No, činjenica je da su veliki proizvođači već dovoljno upoznati s novim tehnologijama i koriste ih u proizvodnji, a digitalizaciju je potrebno približiti malim proizvođačima.

A tractor of the
Michaela Rehle / REUTERS

Prodaja strojeva opremljenim navigacijom raste u posljednjih godinu dana, tvrdi Pavle Marić, rukovoditelj prodaje Trimble navigacije

Plaščak tvrdi da veliki proizvođači poput Belja ili Žita imaju već inkorporirani dobrim djelom preciznu poljoprivredu dok se u jedinicama lokalne samouprave mora kroz tečajeve 'doprijeti do malih poljoprivrednika i obučiti ih primjenom takvih sustava mehanizacije te kontrole zemljišta'.

Da bi se digitalizacija hrvatske poljoprivrede uspješno provela potrebno je mnogo napraviti na obrazovanju i 'povećanju digitalni vještina na tržištu rada', o čemu je obavijestilo i izvješće Svjetske banke.

Ipak, Kozjak tvrdi da iako digitalizacija nema magičan štapić da sve popravi, ali svakako otvara bezbroj novih mogućnosti za razvoj i pojam standarda.

- Optimizacija i interoperabilnost proizvodnih i poslovnih procesa te transportne i upravljačke logistike u agrikulturi implicira standardizaciju kao jedan od glavnih faktora same digitalizacije koja može doprijeti razvoju gospodarstva - rekao je.

Jurišić je optimističan i smatra da Hrvatska može postići razvoj digitalizacije kroz 'nabavku strojeva' koje je moguće pribaviti uz dodatna sredstva i projekte EU, te kroz jačanje obrazovnog sustava. Ambiciozan je i po pitanju sveučilišnih programa za obrazovanje mladih budući da će njegova ideja da osječki fakultet postane prvi Centar za digitalnu poljoprivredu uskoro zaživjeti.

- Moramo se baviti zdravom i inteligentnom poljoprivredom, stimulirati čiste tehnologije te po tome biti prepoznati – zaključio je Jurišić.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.


Inačica na drugom jeziku / Alternate language version