Je li Hrvatska spremna slijediti primjer država EU i zabraniti Monsantov kancerogeni glifosat?

Monsanto, kojeg je njemački farmaceutski div Bayer kupio prošle godine, trenutno se suočava s više od 9.000 tužbi diljem SAD-a, uglavnom bivših poljoprivrednih radnika koji vjeruju da je izloženost glifosatu uzrokovala njihov karcinom. Međutim, o riziku od raka uzrokovanog glifosatom raspravljaju mnoge vladine agencije širom svijeta.

Zabrana ili produžetak korištenja u EU?

S obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije i da se aktivne tvari odobravaju na EU razini za sve države članice EU,' glifosat je dopušten za korištenje u sredstvima za zaštitu bilja' , ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Centar za zaštitu bilja koji je dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) upućuje da je postupak registracije sredstava za zaštitu bilja i potrebna dokumentacija kojom se dokazuje da sredstava za zaštitu bilja imaju rizik na zdravlje ljudi, životinje i okoliš su 'kompleksni postupci'.

U četvrtak su nevladine organizacije civilnog društva iz cijele Europske unije pokrenule građansku inicijativu pozivajući novo zakonodavstvo Europske komisije na potpuno ukidanje pesticida do 2035. godine i podršku poljoprivrednicima da transformiraju prehrambeni i poljoprivredni sustav.

U svom obraćanju proteklog petka njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da će Njemačka stati na kraj glifosatu dodajući 'da bi se to trebalo postići bez preopterećenja poljoprivrednika'. Francuska je početkom godine zabranila prodaju Roundupa, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je najavio da će do 2021. u potpunosti zabraniti njegovu upotrebu. U nekim državama, poput Portugala, postoje djelomične zabrane, a u tom se slučaju on ne smije koristiti u urbanim parkovima i javnim prostorima.

Komentirajući odluku Austrije, profesor Vrček rekao je da su se 'austrijski političari pozvali na europsko načelo opreznosti i neovisno od odluke Bruxellesa eliminirali kontroverznu agrokemikaliju, preduhitrivši sve članice EU'.

- Austrijanci su 'svojevoljnom' odlukom prekršili pravila igre zajedničkoga europskog tržišta, pa je moguć ukor iz Bruxellesa, no to ih ne treba zabrinjavati, jer isto su učinili i 2009. godine, kada su zabranili GMO-kukuruz, koji je bio legalan proizvod u EU. Tada ih je podržao Europski parlament. I onda i sada, Austrijanci su osvojili imidž ekološke države – rekao je Vrček.

Charles Platiau / REUTERS

Najpoznatiji proizvodi u kojima je prisutan glifosat su Roundup, Total ili Cidokor. Prema izvještaju Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj je prisutan 21 proizvod na bazi glifosata.

Austrija ima najveći udio organskih poljoprivrednih posjeda u Europskoj uniji, otprilike 23 posto, dok je prosjek EU, prema podacima Eurostata iz 2017., sedam posto.

Trenutačno odobrenje za korištenje glifosata na razini Europske unije ističe 15. prosinca 2022. godine, tako da postupak obnove sa skupinom za procjenu mora započeti u prosincu 2019. tj. tri godine prije isteka roka valjanosti.

Naime, prisjetimo li se, 2017. godine Hrvatska je bila jedna od država koja se zajedno s Belgijom, Grčkom, Francuskom, Italijom, Luksemburgom, Maltom, Austrijom, Slovenijom i Švedskom usprotivila produženju dozvole za korištenje glifosata. Tada je pokrenuta Europska građanska inicijativa koja je prikupila 1,3 milijuna potpisa kako bi se odluka Europske unije o njegovom korištenju smanjila s 15 na 5 godina. Nažalost, Hrvatska se nije pridružila službenoj listi država koje su podržale inicijativu jer joj je malo nedostajalo da ispuni kvotu od 8.250 potrebnih potpisa.

Iz Ministarstva poljoprivrede saznajemo da je u Hrvatskoj trenutno odobreno 21 sredstvo za zaštitu bilja koja sadrže aktivu tvar glifosat. Njegova ukupna potrošnja se kreće u razmjerima 'do 50 posto ukupne potrošnje herbicidnih pripravaka u Hrvatskoj prema informacijama koje su trenutno dostupne', poručuju iz Ministarstva.

Također navode da Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede usvojila je Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida za razdoblje 2013. - 2023. godine kojim je njihovu uporabu svela na minimum.

Koliki je taj minimum prisutnosti?

Ipak, ne postoje statistički podaci kolika je njegova rasprostranjenost u Hrvatskoj, osim činjenice da se koristi od poljoprivrednih do urbanih sredina. Procjenjuje se da je 6,1 milijardi kilograma pesticida na bazi glifosata rasprostranjeno po vrtovima i poljima širom svijeta između 2005. i 2014. (najnoviji podatak) što je više nego bilo koji drugi herbicid.

Koliko je sveprisutan možda najbolje dočarava istraživanje nevladine organizacije Friends of Earth iz 2013. godine prema kojem je u 40 posto uzoraka urina ispitanika iz Hrvatske rezultiralo pronalaskom glifosata. Slično istraživanje provela je i grupacija Zelenih u Europskom parlamentu u kojem je svih 48 eurozastupnika koji su se podvrgli testiranu u urinu imalo 1,7 mikrograma glifosata po litri, što je 17 puta veća razina od pravila Europske unije. Među testiranima je bio i hrvatski eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec u čijem je urinu bilo' tri puta više od dopuštene razine'. Uz zastupnike iz Mađarske, Španjolske i Italije hrvatski zastupnik je imao najvišu razinu glifosata kao četvrti na listi, 2,46 mikrograma po litri. Najniža razina je zabilježene kod zastupnika iz Češke, Finske, Irske i Ujedinjene Kraljevine.

- Bez obzira na to što postoji svijest što pokušavamo smanjiti i koristiti organski uzgoj, glifosat je sveprisutan u vodi , zraku i hrani – tvrdi Škrlec za Euractiv.

Novija istraživanja dokazuju kako je prisutan u vodenim sustavima, oborinama, pivi, krvi i odjeći. Nedavno je otkriven i u ženskim tamponima, a najviše je potvrđena prisutnost u zobenim pahuljicama i soji.

Njegova prodaja u svijetu porasla oko 15 puta, s 51.000 tona (1995.) na 747.000 tona, što je više od svih herbicida zajedno.

'Glifosat je siguran za ljude, životinje i okoliš', stoji u priopćenju tvrtke Bayer koja smatra da je njegova sigurnost potvrđena u više od 3000 znanstvenih istraživanja, a 'ostaci pesticida koje ljudi i životinje unesu u tijelo (...) su vrlo brzo izbačeni iz organizma'.

Sličnog je stajališta i Europska agencija za kemikalije (ECHA) te Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), regulatorna tijela odgovorna za provođenje zakona EU, koja i dalje proglašavaju glifosat sigurnom supstancom.

Škrlec u tom slučaju odvraća pažnju na posebno važnu presudu Europskog suda koja je uvažena ove godine u svibnju u korist Zelenih zastupnika koji su zahtijevali od EFSA veću transparentnost. Nakon višegodišnjih pravnih bitaka EFSA se obvezala objaviti sve studije koje je koristila za odlučivanje o sudbini glifosata koje do sada Monsanto nije htio prikazati.

Glifosat je u prirodi glifosat 'glavni krivac za poremećaj bioraznolikosti, izumiranje pčela i za pojavu super-korova', tvrdi Vrček te smatra da 'Hrvatska ne treba niti uvoziti takav proizvod'.

Prema najnovijem izvješću Međuvladine platforme za znanstvenu politiku u biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) pokazuje da je oko milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje,više nego ikad prije u ljudskoj povijesti.

- Čini se da je vrijeme za promjenu paradigme, jer uzgoj usjeva, voća i povrća, koji se temelji na ovisnosti o kemikalijama, više nije održiv, rekao je Vrček.

Ali malo je dokaza koji bi sugerirali kako će se to odvijati i hoće li poljoprivrednici moći priuštiti prijelaz na održivu poljoprivredu?

- Mi nismo spremni za odluku o zabrani glifosata jer nema alternative – tvrde iz Hrvatske poljoprivredne komore, članice najvećeg europskog sindikata poljoprivrednika Copa Cogece. Ipak smatraju da će Hrvatska ići u smjeru Austrije koja kao i Hrvatska ima puno malih gospodarstava no 'prije uklanjana je potrebno pronaći drugi oblik' i 'naparaviti dobru znanstvenu analizu i instrument potpore na koji način se može pripremiti na prijelazno razdoblje i educirati mala gospodarstava'.

Matija Brlošić, član Upravnog poljoprivrednog odbora i bivši predsjednik Komore, smatra da u Hrvatskoj trenutno ne postoji zamjena,a da bi ona bila preskupa.

Christian Hartmann / REUTERS

Demonstracija utjecaja glifosata na biljke koji se smatra glavnim krivcom smanjenja bioraznolikosti

Ipak, takvom stavu se protive brojne okolišne organizacije. Hrvoje Radovanović, stručnjak za zaštitu prirodnih resursa iz nevladine i neprofitne udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije izrazio je svoj 'negativan stav prema glifosatu i pesticidima uopće'. Smatra da je 'konzervativno mišljenje i pogled na poljoprivrede da ne postoje alternative'.

- Svakako treba ići na smanjenje uporabe ili na potpunu zabranu (...) a glifosat je posebno problematičan jer je široko rasprostranjen – smatra Radovanović govoreći da je moguće postići organski uzgoj poljoprivrede.

Sličnog mišljenja je i Davor Škrlec koji smatra da se tlo može tretirati sredstvima 'bez glifosata kao baze za smanjenje korova, ali i mehaničkom strojnom obradom'.

Brlošić koji tvrdi da je struka podijeljena što se tiče opasnosti proizvoda smatra da se poljoprivrednicima 'nameće previše zahtjeva koje moraju ispuniti', a drugačiji načini obrade tla su skuplji i nisu mogući u nekim uvjetima, poput onog mehaničkog.

- U ime zaštite okoliša, puno se toga donosi na štetu proizvođača. Poljoprivrednici su između dvije vatre, ekoloških zahtjeva i farmaceutske industrije što šteti proizvodni i cijenama – tvrdi Brlošić koji smatra da se vrši veliki pritisak na poljoprivrednike koji moraju proizvesti 'kvalitetnije, jeftinije, proizvode' s malo sredstava, a zabrana glifosata bi predstavljala veliki teret, 'to zajedno ne ide'.

Mogućnost organske poljoprivrede

- Danas je trend kao i potražnja za organski proizvedenom hranom. Glifosat se ne smije koristiti na takvim usjevima, znači ipak se može bez njih, samo treba znati, a za to znanje današnji proizvođači nisu školovani – izjavio je za Euractiv ikona borbe protiv GMO-a u Hrvatskoj, profesor Marijan Jošt, koji godinama upozorava na sve veći broj kemijskih spojeva u današnjem svijetu zbog kojih slabi imunitet ljudi.

Prema istraživanjima pretpostavlja se da će do 2050. godine poljoprivredna proizvodnja morati dodatno povećati za 50 posto kako bi se nahranila populacija od preko 9 milijardi ljudi, a upravo organska poljoprivreda bez upotrebe sintetičkih gnojiva i pesticida stvara mogućnost održivosti prehrambenog sustava.

Stephane Mahe / REUTERS

Prosvjed poljoprivrednika u Francuskoj protiv uvoz GMO soje tretirane glifosatom 2017.

Radovanović, koji je ujedno član Vijeća za GMO Hrvatskog savjetodavnog tijela, nadovezujući se na navedeno istraživanje tvrdi da je moguće 'zadovoljiti sve potrebe čovječanstva za hranom putem organske poljoprivrede' na površinama od samo par postotaka većim od onih koje se danas koriste za uzgoj hrane 'za što nije potrebna daljnja deforestacija i uništavanje ekosustava uz uvjet da prepolovimo bacanje hrane (jer 30-50 posto završava u smeću)' te uz uvjet da 'smanjimo konzumaciju mesa za trećinu'.

-To je dakako nekakav najekstremniji scenarij koji pretpostavlja 100 posto redukciju u korištenju sintetičkih pesticida za koji je malo vjerojatno da će tako skoro zaživjeti u praksi, ali zorno pokazuje da itekako ima prostora za značajna smanjenja u njihovom korištenju – rekao je Radovanović.

Konačno, političari moraju odlučiti žele li dopustiti da se procjene rizika reguliranih proizvoda, poput glifosata i aditiva u hrani nastave temeljiti na studijama sigurnosti koje je industrija naručila i plaćala, kao što je to slučaj već desetljećima.

Vrček tvrdi da bi bilo dobro da Hrvatska slijedi primjer Austrije jer će vjerojatno Komisija 'aktivirati zabranu glifosata 2022. godine, tako da Hrvatska ionako neće imati izbora'

- Čini se korisnijim da se ubrzanom zabranom Hrvatska pridruži Austriji i da se predstavi kao zemlja s visokim ekološkim i zdravstvenim standardima – zaključio je profesor Vrček.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.