Godišnje se u Europskoj uniji baci 88 milijuna tona jestive hrane: 'To nije problem nego katastrofa'

Autor:

  • Tomislav Kukec

21.02.2019.

PRESS: Ured zastupnice Biljane Borzan

Hrvatska zastupnica Biljana Borzan i direktor europskog ureda UN-a za hranu i poljoprivredu Rodrigo de Lapuerta na konferenciji

EU želi prepoloviti problem u idućih deset godina.

Svake se godine u Hrvatskoj baci gotovo 400 tisuća tona potpuno jestive hrane, a u Europskoj uniji u smeću završi čak 88 milijuna tona upotrebljivih prehrambenih proizvoda godišnje.

Radi se o oko 20 posto ukupno proizvedene hrane, no u nekim, naročito razvijenijim zemljama svijeta, u košu umjesto na tanjuru završi čak 40 posto proizvedene hrane. Iako u tome sudjeluju svi, od trgovaca do proizvođača, najveća je odgovornost na kućanstvima koja bace više od polovice ukupno bačene hrane.

Poražavajući su to podaci izneseni jučer u Bruxellesu, na konferenciji "Čini dobro, čuvaj hranu" u organizaciji hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan i njene francuske kolegice Angelique Delahaye, koja je okupila više od trideset stručnjaka iz različitih organizacija diljem svijeta. Cilj je EU, prema lani donesenoj Direktivi, da se problem bacanja hrane prepolovi u narednih deset godina, no okupljeni su se složili kako je riječ o teškom procesu, naročito jer je nužna promjena mentaliteta građana.

- Naši djedovi i bake grozili su se bacanja starog kruha i druge hrane. Moja bi baka poljubila kruh ako bi joj pao na pod, jer je smatrala da je to grijeh, a danas se samo u Hrvatskoj svakog dana baci više od tisuću tona hrane. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede, hrana se baca u ogromnim količinama - upozorila je Borzan u Bruxellesu.

Složio se s njome i Rodrigo de Lapuerta, direktor europskog ureda Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), ocijenivši kako se radi o globalnom problemu kojeg je i UN prepoznao te na njemu kroz niz aktivnosti namjeravaju raditi idućih godina.

- Drago mi je da je Hrvatska prepoznala taj problem i veselimo se što ćemo tu temu moći potaknuti kroz hrvatsko predsjedanje Europskom unijom iduće godine - rekao je na margini sastanka za Jutarnji de Lapuerta.

Stručnjaci su ocijenili kako bacanje hrane u današnje vrijeme predstavlja velik problem iz više aspekata. Ponajprije, procjene govore kako je barem 820 milijuna ljudi u svijetu pothranjeno, odnosno žive u gladi, a u isto vrijeme jestiva hrana završava u smeću. Osim moralne strane problema, tu je i ekonomski, jer bačena hrana predstavlja velik trošak (vrijednost hrane bačene u EU procjenjuje se na 143 milijarde eura godišnja). Također, trpi i naš okoliš, jer se na proizvedenu, a bačenu hranu troše vrijedni i često sve dragocjeniji resursi poput energije, čiste vode, plodnog tla...

U dokumentu "Gubitak hrane i pravo na adekvatnu prehranu", kojeg je sastavila UN-ova organizacija, ističe se kako problem pothranjenosti raste.

- Analize provedene 1999., kada smo na svijetu imali oko 840 milijuna ljudi gladnih, pokazuju da su milijuni patili od izbijanja bolesti, nereda i građanskih ratova čiji je glavni izvor bio nemogućnost pristupanja hrani - stoji u izvješću koje upozorava da će se do 2050., rastom svjetske populacije, potražnja za hranom povećati za 60 posto, uz procjenu od 9,7 milijardi stanovnika zemlje.

Na kraju konferencije, na kojoj je ocijenjeno kako bacanje hrane "nije problem, nego katastrofa", predstavljen je i školski program kojim su obuhvaćene četiri dobne skupine djece, a u kojima ih se na kreativan i zabavan način uči o važnosti poštivanja hrane. Ured zastupnice Borzan izdvojio je dio sredstava namijenjenih promo materijalima kako bi se taj program preveo i na hrvatski, a želja je da se projekt, koji je dosad pokusno uveden u 18 škola u Italiji i pokazuje dobre rezultate, provede i u Hrvatskoj.

- Djeca koja nauče kako čuvati i poštovati hranu mogu svojoj obitelji prenijeti te vještine i biti ambasadori borbe protiv bacanja hrane, zaključila je hrvatska europarlamentarka.