Borba protiv otpada, borba je i protiv bacanja hrane. U Hrvatskoj se baci 380.000 tona hrane godišnje, a koliko u Europi?

Autor:

  • Karla Juničić

20.12.2019.

Zagreb, 300318.
Trznica Dolac.
Povodom nadolazeceg katolickog praznika Uskrsa na trznici Dolac velke su guzve.
Na fotografiji: rotkvica, mladi luk.
Foto; Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

U Hrvatskoj je u lipnju 2019. prihvaćen Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022., te se prema tom dokumentu očekuju prve konkretne mjere prema čime će se smanjiti otpad od hrane

Svaki Hrvat u prosjeku baci 75 kilograma hrane godišnje, što je ekvivalentno 380.000 tona bačene hrane na razini Hrvatske, potvrdilo je to i nedavno istraživanje časopisa Waste Managment.

Na smetlišta EU pak završi čak 88 milijuna tone godišnje, što je otprilike 20 posto sveukupno proizvedene hrane. tj. 173 kilograma po stanovniku. Vrijednost bačene hrane je 143 milijarde eura.

Ostaci hrane stvaraju pritisak na odlagališta otpada a svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan – staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 25 puta većim od ugljikovog dioksida. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO),  na svaki kilogram proizvedene hrane u atmosferu se ispušta 4,5 kilograma CO2. Ozbiljan problem koji predstavlja 'Food Waste' prepoznala je i Europska komisija koje kružno gospodarstvo navodi kao jedan od najbitnijih prioriteta Zelenog sporazuma.

Nova agenda Europske unije predviđa smanjenje otpada hrane za 50 posto do 2030. godine, a hoće li u Hrvatskoj biti moguće ostvariti taj cilj pitanje je niza faktora.

Euractiv je razgovarao s istraživačicom Brankom Ilakovac koja smatra da prekomjerno bacanje i nedostatno doniranje hrane predstavlja gorući gospodarski, ekološki, socijalni, ali i urbani problem Europe. Istovremeno, u Hrvatskoj taj problem nije dovoljno prepoznat.

- Neke su zemlje, primjerice skandinavske, ranije prepoznale ovaj problem i posvetile mu visoku pozornost te su već uspjele znatno smanjiti količine hrane koja se baca. Kod nas smo se tek zadnjih nekoliko godina počeli baviti ovom temom no činjenica je da se stvari mijenjaju najbolje, međutim još uvijek potrošači nemaju dovoljno svijesti o tome koliko hrane bacaju i koliki je to problem s ekološkog, ekonomskog ali i moralnog aspekta.

Ilakovac kao direktorica Centra za prevenciju otpada hrane (CEPOH) nudi niz korisnih savjeta na web stranicama kako postići smanjenje otpada. Ona smatra da je najveći problem informiranje i edukacija građana.

Francuska je donijela zakon kojim se zabranjuje supermarketima da bacaju jestivu hranu, međutim u pitanju su samo prodavaonice veće od 400 metara kvadratnih. Italija je 2016. usvojila zakon protiv otpada od hrane koji je trgovcima olakšao doniranje hrane, a dodatne mjere za suzbijanje otpada od hrane uključuju istraživački projekt za pronalaženje inovativnih metoda pakiranja za produljenje roka trajanja proizvoda i javnu informativnu kampanju za smanjenje količina bačene hrane. Također, vrhovni sud u Italiji presudio je da krađa male količine hrane nije zločin.

Hrvatska tek razvija svoj sustav doniranja hrane i kružne ekonomija koja još uvijek zaostaje za razvijenim europskim zemljama. Zbog nestabilnosti tržišta svake godine hrvatski poljoprivrednici su prisiljeni odbaciti tone svojih proizvoda jer ga nisu mogli prodati domaćim trgovcima. Zajednička poljoprivredna politika slučaju prekomjerne proizvodnje  poljoprivrednicima daje pravo da im se subvencionira povlačenje viškova proizvodnje s tržišta, a ako se ti proizvodi pretvore u gnoj ili ili energiju, proizvođačima se daje 50 posto prihoda.

Zoran Grozdanov, koordinator inicijative Oslobodimo doniranje hrane PDV-a i platforme Mreža Hrane, također smatra da u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena svijest o smanjenju bacanja hrane, no da je situacija bolje nego prije nekoliko godina.

- Od 2015. godine kada je doniranje hrane oslobođeno PDV-a, ne može se reći da se nije ništa učinilo, no kasnilo se. Trenutno je Ministarstvo poljoprivrede u velikom poslu provođenja aktivnosti koje su započeli prije skoro godinu dana i koji još uvijek ne pokazuju značajne rezultate no, nadam se, dugoročno će pokazati dobre rezultate – odgovorio je Grozdanov na upit Euractiva putem e-maila.

Infografika preuzeta od strane Centra za prevenciju otpada hrane (CEPOH)

Naime, Mreža hrane je nakon 2015. nastavila sa zagovaračkim aktivnostima uspostave održivog sustava doniranja hrane, a trenutno je udruga upravitelj projekta razvoja IT sustava koji će olakšati donatorima da pronađu socijalnu samoposlugu kojoj je potrebna hrana.

- Tek 2018. godine je nadležno Ministarstvo donijelo plan kojim će se kao prvo uspostaviti IT sustav koji će povezati donatore i socijalne samoposluge i, kao drugo, naručiti izradu stručne studije o izvedivosti Banke hrane. Naravno, IT sustav ne rješava problem, ali bitno olakšava pronalaženje donatora i primatelja donacija – rekao je Grozdanov. 

Predstavnici trgovačkih lanca u Hrvatskoj najčešće su se žalili da pravilnik o doniranju nameće previše birokratiziranu proceduru, koja odvraća od doniranja, te da Vlada može poticati doniranje hrane kroz porezne olakšice.

Zahvaljujući radu civilnih udruga od 2016., od kada se službeno bilježi količina donirane hrane, pa da danas, iznos na godišnjoj  razini stagnira između 9 i 10 milijuna kuna, što je premalo u odnosu na mogućnosti donatora. Za vrijeme kampanje za ukidanje PDV-a 2015. godine, donatori su uporno tvrdili da im je PDV prepreka za doniranje. No ''kada se PDV maknuo, opet nismo osjetili efekt toga, a ključevi su, zapravo, u njihovim rukama i u njihovoj povećanoj svijesti da pronađu načine da doniraju'', rekao je Grozdanov.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema banke hrane koje su posrednik između donatora i osoba u potrebi. One na sebe preuzimaju odgovornost da ta hrana bude ispravna i zdrava. Dobar primjer je Slovenija koja je napravila koordinaciju različitih ministarstava unutar Vlade koja se bave ovom problematikom.

Platforma Robin Food povezuje dobavljače s onima kojima je pomoć potrebna diljem Slovenije.U Italiji postoje Banke hrane koje preuzimaju hranu koja se neće iskoristiti, a u nekim državama je dobro razvijena volonterska mreža i aplikacije za distribuciju viška hrane.

Too Good To Go app was launched in Krakow's DoubleTree by Hilton today, allows local food stores, cafes and restaurants to sign up and post the left-over meals that they have at the end of the day and the discounted price they want for them.
Too Good To Go (TGTG) is world�s number 1 app for fighting food waste.
On Wednesday, August 11, 2019, in Krakow, Poland. (Photo by Artur Widak/NurPhoto)
Artur Widak / NurPhoto/AFP

Poljska aplikacija Too Good To Go pokrenuta u ljeto 2019. koja omogućava preraspodjelu hrane na kraju danu iz Hilton hotela u Krakowu

Svijest o kružnoj ekonomiji sve je prisutnija u korporativnom okruženju. Danska kompanija Weefood je specijalizirana trgovina koja prodaje u pola cijene oštećenu hranu koja nije dovoljno ''lijepa'' da bi stajala na policama klasičnih dućana. Sličnu inicijativu pokrenuo je i lanac trgovine Žabac u Zagrebu, vlasnika Maria i Maje Žamboki. Poticanje međusektorske suradnje predstavlja nedavni primjer kompanije za žitarice Kelloggs Europe koja se udružila s pivovarom Seven Bro7ehr kako bi svoje ''manje-savršene'' žitarice pretvorili u pivo.

U Hrvatskoj je u lipnju 2019. prihvaćen Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022., te se prema tom dokumentu očekuju prve konkretne mjere prema čime će se smanjiti otpad od hrane i osnažiti sustav doniranja viškova hrane.

No Ilakovac naglašava ''da ako želimo postići dugoročne rezultate u smanjenju bacanja hrane na razini potrošača važno je stalno informirane i edukacija'' potrošača pri čemu je presudna uloga nevladinog sektora.

Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra najčešći razlozi su jer ljudi nisu dovoljno upoznati s pojmovima poput ''najbolje upotrijebiti do'' i ''upotrebljivo do'', ali i zbog načina o prenamjeni namirnica i produljivanja roka trajanja.  Još 2017. godine Revizorski sud EU objavio je izvješće koje je žestoko kritiziralo Europsku komisiju zbog toga što nije doprinijela lancu opskrbe hranom koji se temelji na resursima učinkovito rješavajući otpad od hrane. U pokušaju da se ovo riješi, revidirano zakonodavstvo EU o otpadu, usvojeno u svibnju 2018., pozvalo je zemlje EU da poduzmu mjere za smanjenje prehrambenog otpada u svakoj fazi lanca opskrbe hranom.

Prema zadnjim podacima Eurostata, 55 milijuna ljudi (9,6% stanovništva EU) si nije moglo priuštiti kvalitetan obrok svakog drugog dana u 2014. godini. Istovremeno 125 milijuna ljudi u Europi je na pragu siromaštva.

 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.