Broj pčelara u Hrvatskoj 2018. godine je smanjen za 41%, a najviše meda uvozimo iz Kine i Španjolske. Što donosi novi nacionalni pčelarski program?

Autor:

  • Karla Juničić

13.09.2019.

Makarska,160914.
Podbiokovsko selo Veliko Brdo poznato je po svojim tezacima, ledarima i mlikaricama koji su, do pojave hladnjaka, stoljecima hranili grad Makarsku. Dok su ta zanimanja pala u zaborav, braca Tomislav i Ivo Vrcan iz vrlobrskog komsiluka Vrcani odrzavaju stoljetnu tradiciju uzgoja pcela. Stoljetnoj tradiciji, osim njihovog obiteljskog imena svjedoce drevne kosnice ugradjene u zidove stare obiteljske kuce. Pcele uzgajaju u skladu s prirodom i ekoloskim standardima a proizvedeni med je namijenjen obitelji i prijateljima pa je svako vrcanje unaprijed rezervirano.
Na fotografiji: Pcelar Tomislav Vrcan sa svojim kosnicama u Velikom Brdu.
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
Ivo Ravlic / CROPIX

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona.

Prema zahtjevima EU svaka zemlja mora izraditi nacionalni program za pčelarstvo podržano od strane EU. Ovi programi pokrivaju trogodišnje razdoblje.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda.

Za pčelarske godine 2020-22. u nacionalnim programima za pčelarstvo u EU utrošit će se 240 milijuna eura, što je povećanje od 11% u odnosu na financijska sredstva dostupna za razdoblje 2017-19. Polovina toga doći će iz proračuna EU, a druga polovica iz zemalja EU. U Hrvatskoj, Programom koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50 postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na sjednici vlade izjavila da se novim program želi postići 'očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela' te istovremeno podići konkurentnost pčelarskog sektora' kako bi se osigurao dovoljan broj 'pčelinjih zajednica za uspješno obrađivanje poljoprivredni usjeva i samoniklog bilja', ali pritom obraniti pčelinje zajednice od širenja i pojave pčelinjih bolesti.

- Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda,poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda – izjavila je ministrica Vučković na sjednici Vlade.

Pad proizvodnje meda

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma, prema podacima iz nacionalnog programa.

No to je mali dio uspoređujući s nekim drugim državama EU, a Hrvatsku prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a osim toga ruralna područja stalno prati trend iseljavanja.

U odnosu na 2015. godinu, broj pčelara je 2018. godine je smanjen za 41,86%, dok je u istom razdoblju broj košnica smanjen za 34,13%. Iz navedenog proizlazi da su pčelarstvo napuštali pčelari s manjim brojem pčelinjih zajednica.

Prema rezultatima istraživanja Brodschneider i sur. (2016, 2018), tijekom zime 2015./2016. stradalo je 13,8% zajednica (odnosno 16,4% ako se ubroje slabe zajednice). Tijekom zime 2016./2017. gubici su bili još veći i iznosili su 20,4% (odnosno 23,1% ako se ubroje slabe zajednice).

Procjena godišnje proizvodnje meda temelji se na podacima o prosječnoj proizvodnji meda po košnici na temelju ankete koju je proveo Hrvatski pčelarski savez (HPS). Ukupna proizvodnja u 2017. godini procjenjuje se na 8.128 tona, dok je proizvodnja tijekom 2018. godine bila 7.440 tona meda.

Hrvatska također prati trend porasta stavljanja na tržište meda iz drugih zemalja posebice Kine. Kina je uz EU najveći svjetski proizvođač meda.

European Commission

Proizvodnja meda u EU 2017/2018

Prema podacima dostupnim za razdoblje od 2014. do 10. mjeseca 2018. godine, tijekom prvi 10 mjeseci je iz Kine uvezeno 526.060 kilograma ili 96,32% meda koji je uvezen po vrlo niskoj cijeni: u prosjeku 10,37 HRK (1,40€). Ovakav uvoz meda po izrazito niskim cijenama zabrinjava pčelare te dovodi u pitanje njihovu poziciju na tržištu.

U prometu meda unutar jedinstvenog tržišta Europske unije bilježe se sve veće količine iz Španjolske i Poljske. Iz Španjolske je 2016. godine zabilježen unos od 343 tone, dok je u prvih 10 mjeseci 2018. dosegao 730 tona meda. Unos meda iz Poljske u istom razdoblju porastao je s 303 na 372 tone. Uvećanim uvozom smanjuje se količina meda na domaćem tržištu te time i vrijednost pčelarske proizvodnje.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore Hrvatska najviše meda izvozi na tržište BiH (70%) i Republike Kosovo (15%). Hrvatska je tijekom 2016. izvezla oko 506 tona dok je u 10 mjeseci 2018. izvoz iznosio 363 tone. Unutar Europske unije naš med se plasira ponajviše u Sloveniji, smanjuje se promet s Italijom, a povećava s Njemačkom.

Nacionalni program za razdoblje od 2020. do 2022. uzeo je u obzir navedene trendove. U financisjkom smislu za njegovu provedbu bit će na raspolaganju 14,8 milijuna kuna godišnje od čega će najveći broj sredstava ići za tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara. Iznosi su izdvojeni za pojedine mjere u skladu s potrebama pčelara iskazanim u prethodnom razdoblju te planiranim aktivnostima.

Osnovne mjere novog vladinog programa:

Ministarstvo poljoprivrede, Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine

1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara:

U sklopu mjere omogućena je potpora nabavke pčelarske opreme. Ovom mjerom će se pokušati omogućiti modernizacija pčelarstva koja osim nabavke opreme uključuje i poticanje edukacije pčelara kako bi se povećala specifična znanja i vještine. Cilj mjere bit će i potaknuti uključivanje mladih u pčelarstvo i međusobno povezivanje u udruge kako bi se pridonijelo boljoj koordinaciji i razmjeni znanja i iskustva.

2. Suzbijanje štetnika i bolesti pčela naročito varooze

Mjera je usmjerena na potporu nabavci odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda za suzbijanje nametnika Varooze na pčelama tijekom ljetnog tretiranja pčelinjih zajednica koji uzrokuje značajne ekonomske štete. Kroz novi program, za razliku od starog, financirat će se sustav monitoringa pojavnosti bolesti pčela. Uz njega se planiraju provoditi i edukacije pčelara i promovirati mjere tehnoloških postupaka u suzbijanju bolesti.

3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja

Mjera koja se predložila zbog zastarjelosti opreme te u cilju povećanja sigurnosti pčelarenja i povećanja proizvodnje meda osiguravanjem dostupnosti više pčelinjih paša.

4. Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost

Kroz mjeru je pčelarima omogućena povoljnija laboratorijska analiza kvalitete meda prije stavljanja na tržište. Ovom će se mjerom provoditi utvrđivanje kvalitete i botaničkog podrijetla meda, voska i drugih pčelinjih proizvoda. Zbog biljne raznolikosti i različitih klimatskih uvjeta Hrvatska ima mogućnosti proizvoditi uobičajene i rijetke vrste meda te time povećati svoju ponudu i konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu.

5. Mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji

Predmet mjere je očuvanje i obnavljanje pčelinjeg fonda, čime se izravno pomaže očuvanje izvorne pasmine sive pčele te se unapređuju njezine gospodarske i biološke odlike za veću produktivnost u pčelarstvu.

6. Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primjenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda

Predmet mjere je financiranje projekata (jednogodišnjih, višegodišnjih) primjenjenih istraživanja u pčelarstvu, relevantnih za poboljšanje uvjeta pčelarenja kroz dopunjavanje i izgradnju novih znanja koja su vezana za sljedeća područja: bolesti i štetnici pčela te njihove interakcije, očuvanje bioraznolikosti pčela te utjecaj okoliša na pčelinje zajednice,

7. Praćenje tržišta

Kroz ovu mjeru predviđaju se i jednokratna i kontinuirana prikupljanja podataka o tržištu meda, drugih pčelinjih proizvoda, biološkog materijala (matice, rojevi, zajednice) te o pratećoj industriji (oprema i pribor za pčelare), izrada analiza i izvještaja u određenim vremenskim razmacima. Provedba ove mjere je neophodna jer u Hrvatskoj još nije sustavno riješeno praćenje ovog segmenta tržišta.

8. Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu

Potrebno je potaknuti pčelare i pčelarske udruge da se više uključe u različite dostupne sheme potvrđivanja kvalitete proizvoda. Kroz mjeru bi se sufinancirao pristup tržištu, promotivne aktivnosti i promocije proizvoda, a poseban bi se naglasak stavio na informiranje i edukaciju potrošača.

Novost novog programa je što će Ministarstvo poljoprivrede za ove potrebe osnovati Povjerenstvo za upravljanje Pčelarskim programom koje će razmatrati rezultate provedbe na temelju postavljenih indikatora uspješnosti te donositi zaključke o provedbi mjera i njihovoj opravdanosti provedbe u nastavku Pčelarskog programa u idućim godinama.

Pčelarski fond EU

Nova znanstvna istraživanja pokazuju važnost očuvanja biološke raznolikosti europskih pčela (Prevention of honey bee COlony LOSSes – COLOSS, Sustainable Management of Resilient Bee Populations – SmartBees). Prema istraživanju iz 2017. znanstvenike je šokirala činjenica da se broj letećih insekata u Njemačkoj nužnih za biljne vrste smanjio na tri četvrtine, tj. za čak 82 posto u ljetnom razdoblju, u posljednjih 25 godina.

Zbog toga Europska unija kroz mjere obnove pčelinjeg fonda, istraživanja te edukacije pčelara nastoji osvijestiti potrebu za očuvanjem lokalnih populacija pčela. Krajem svibnja pokrenuta je i građanska inicijativa We Save Bees upućena Komisiji kako bi promocija biološke raznolikosti postala općim ciljem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, CAP), a posebice je usmjerena na zabranu pesticida, bolju zaštitu prirode i poboljšanje poljoprivrednog obrazovanja i osposobljavanja. Trenutno je prikupljeno oko 21,000 od 25,000 potrebnih potpisa.

ZPP ima važne koristi u postizanju zajedničkih ciljeva u borbi za očuvanje pčela. EU i dalje ne zadovoljava količinsku proizvodnju meda (60 posto proizvodnje) za potrebe stanovništva zbog čega je tržište EU pod pritiskom uvoza. Europska unija pruža podršku pčelarskom sektoru uglavnom putem nacionalnih programa pčelarstva i programa ruralnog razvoja.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.\u0000