''Hrana nije put prijenosa koronavirusa, ali pripazite na standarde higijene", kaže za Euractiv Bernhard Url, šef sigurnosti europske hrane

5. Nedavno je u Hrvatskoj i drugim zemljama EU zabranjen klorpirifos (pesticid koji je povezan s oštećenjem mozga kod djece i pronađen u voću i povrću). Bila je to duga borba između političara i farmaceutskih kompanija, ali EFSA je učinila veliki korak. Možete li nam opisati kako je EFSA uspjela utjecati na zabranu opasne kemikalije?

Politička rasprava i odluke koje opisujete informirani su iz znanstvenog rada EFSA-e. Međutim nismo preuzeli aktivnu ulogu u raspravi niti smo utjecali na vrstu odluke koju treba donijeti. Donošenje odluka u ime društva uloga je političara. Uloga EFSA-e je informirati kreiranje politika s najboljom mogućom znanošću. To radimo na mnogim područjima, od zdravlja životinja i biljaka do pesticida i drugih kemikalija koje se nalaze u hrani, poput aditiva u hrani.

U slučaju klorpirifosa, EFSA je izrazila ozbiljnu zabrinutost za zdravlje ljudi i prenijela je te nalaze kreatorima politika kako bi bile donesene odluke. Mislim da se to može smatrati dobrim primjerom snažnog sustava sigurnosti hrane koji imamo u Europskoj uniji.

6. Zašto glifosat izaziva toliko kontroverzi unutar političkog spektra EU? Je li zabrana teška politička odluke? Što EFSA radi u vezi sa zabranom?

Uloga EFSA-e u procjeni glifosata ne razlikuje se od primjera koji ste dali s klorpirifosom. Zadaća EFSA-e je periodično ocjenjivati ​​sigurnost aktivnih tvari pesticida. Te procjene upućuju na političke odluke na europskoj razini.

Postoje mnogi drugi slučajevi koji su primjer ovog procesa. Uzmimo za primjer neonikotinoide. Od EFSA-e je zatraženo da ocijeni rizik koji ovi pesticidi predstavljaju za pčele. Na temelju znanstvenih podataka koje smo pružili, EU je uvela zabranu za nekoliko tvari radi bolje zaštite pčela i okoliša.

Tijekom petnaest godina EFSA je ocijenila stotine aktivnih tvari pesticida. Nijedan od njih nije dobio toliko pozornosti kao glifosat. Slažem se da je ovo poseban slučaj. Glifosat je postao posrednik šire društvene rasprave o GMO-u, biološkoj raznolikosti i našem prehrambenom sustavu uopće. Rasprava o tim pitanjima je od ključne važnosti. Ali to su rasprave temeljene na vrijednosti, koje bi se trebale dogoditi izvan znanstvenog rada regulatornih agencija poput EFSA. Uloga političara je da demokratskim procesima predstavljaju vrijednosti svojih birača.

7. Zašto su različite agencije donijele različit zaključak o kancerogenim svojstvima glifosata? Kako to da je EFSA zaključila da je "malo vjerojatno'' da predstavlja kancerogeni rizik za ljude, dok je IARC (Međunarodna agencija za istraživanje raka) zaključila da je "vjerojatno kancerogen"?

U znanosti nije iznenađujuće da se različiti zaključci donose ako se koriste različiti znanstveni dokazi i metodologije. Zbog toga je IARC zaključio drugačije od EFSA-e. Ostale regulatorne agencije u SAD-u, Kanadi, Japanu i Australiji, imenujem ih nekoliko, došle su do istog zaključka kao i EFSA. Unutar Europske unije, Europska agencija za kemikalije (ECHA) je tijelo odgovorno za klasifikaciju kemikalija. ECHA je također zaključila da glifosat ''vjerojatno nije kancerogen''.Ali EFSA i ECHA su u svojim zaključcima prepoznali neke zabrinutosti po pitanju zaštite okoliša.

8. Kako komentirate odluku hrvatskog Ministarstva poljoprivrede da Hrvatska neće zabraniti glifosat, dok su neke zemlje počele ograničavati uporabu?

Naš je posao pružiti najbolju dostupnu znanost za informiranje o političkim odlukama na političkoj razini. Donositelji politika ulaze u niz razmatranja, na primjer, ne samo znanstvenih, već i socioekonomskih i etičkih. Nije na meni da komentiram političku odluku. Znanstveni rad glifosata EFSA-e i ECHA-e podržala su sva nadležna tijela država članica EU. Na znanstvenoj se razini jednoglasno složilo oko rizika povezanih s ovom specifičnom aktivnom tvari.

9. Je li budućnost poljoprivrede moguća bez upotrebe pesticida, s obzirom na njihovu povezanosti s gubitkom biološke raznolikosti? Nova strategija EK od Farme do vilice pokušava ograničiti njihovu upotrebu, ali još uvijek postoji snažan otpor političara i poljoprivrednika. Uzimaju li političari dovoljno u obzir znanstvene dokaze? Moraju li poljoprivrednici učiniti više ili se više informirati?

Predstojeća strategija Europske komisije "Od farme do vilice" uvest će mjere kako bi poljoprivredu i prehrambeni sustav učinili održivijima. EFSA je spremna podržati te napore pružanjem znanstvenih preporuka kad god to bude potrebno.

Strojevi i kemikalije preobrazili su poljoprivredu pružajući potrošačima pristup hrani po relativno niskoj cijeni. Mislim da će u doglednoj budućnosti kemikalije biti potrebne za zaštitu zdravlja biljaka. Međutim, upotreba pesticida mogla bi biti održivija i s ciljem, na primjer primjenom načela integriranog suzbijanja štetočina. Primjerice, to bi također značilo, da su pesticidi visokog rizika zamijenjeni pesticidima niskog rizika. Precizna poljoprivreda otvara nove načine primjene pesticida usredotočenijih i u manjim količinama. Potrebni su napredni sustavi praćenja okoliša da bi se procijenio njihov utjecaj na biološku raznolikost, vodu i tlo. I vjerujem da sve što nije moguće postići bez presudne podrške koju znanost donosi inovacijama i procjene rizika takvih inovativnih pristupa.

10. Kako klimatske promjene utječu na budućnost sigurnosti hrane?

Klimatske promjene se događaju i već utječu na sigurnost hrane. Gljivice koje se nalaze u područjima s vrućom i vlažnom klimom pojavile su se u južnoj Europi početkom 2000-ih i od tada se neprestano šire prema sjeveru. Primijetili smo pojavu mikotoksina preko kontaminirane hrane i hrane za životinje, poput žitarica. Rast temperature i promjenjivi uvjeti okoliša također rezultiraju kretanjem nekih invazivnih stranih vrsta, što može biti štetno za zdravlje biljaka i životinja.

Klimatske promjene i njihovi utjecaji zahtijevaju sve složeniji znanstveni rad. Ključni element za suočavanje s ovim izazovom je pojačana suradnja različitih znanstvenika iz različitih disciplina koje rade zajedno.

11. Hoće li u budućnosti biti potrebna genetski modificirana hrana (GMO) kako bi se ljudi prehranili? Kakav je stav EFSA-e o genetski modificiranim organizmima?

Kao i u slučaju pesticida, od EFSA-e se traži da pruži znanstveni odgovor na pitanje je li GMO koji se koristi u poljoprivredi siguran. Odluke o politikama koje slijede savjet EFSA-e nisu u nadležnosti EFSA-e. Stoga EFSA nema poseban stav prema GMO-u.

12. Kakva je uloga EFSA-e u kontroverznoj raspravi o novim tehnikama oplemenjivanja biljaka nakon dugo raspravljane odluke suda EU?

Europska komisija zatražila je EFSA-u da provjeri jesu li postojeće metodologije korištene za procjenu sigurnosti konvencionalnih GMO-a prikladne za ocjenu takozvanih novih tehnika uzgoja. Rad je u tijeku i neki su nacrti rezultata već dostupni javnosti za komentare.

13. Postoje li pokazatelji da bi se zbog klimatskih promjena opasnosti od zaraza od nekih bolesti u budućnosti mogle povećati, kao što smo bili svjedoci ponovnog pojavljivanja afričke svinjske kuge ili ptičje gripe ove godine. Ali i da će doći do pojave novih, poput COVID-a 19?

Bolesti ne znaju granice. One se šire i kreću pod utjecajem različitih čimbenika, uključujući klimatske promjene. Međutim, prema našem radu, širenje afričke svinjske kuge više je povezano s ljudskim aktivnostima nego klimatskim promjenama. Kada je riječ o ptičjoj gripi, virusu koji se može širiti divljim pticama, veza s klimatskim promjenama je više utemeljena jer na migracijske putove ptica snažno utječe promjenjiva klima. Slično tome, širenje drugih bolesti, poput virusa plavog jezika kod preživača, može se povezati s povećanom ekspanzijom insekata koji djeluju kao vektori zbog promjenjive klime.

14. Kako komentirate činjenicu da je javnost, usprkos višim razinama sigurnosti hrane koja se predlaže u zemljama EU, više zabrinuta i sumnjičava prema sigurnosti hrane? Kako se transparentnost hrane može bolje promovirati?

EU je širom svijeta prepoznat kao vodeći primjer snažnog sustava sigurnosti hrane. Hrana nikada nije bila sigurnija, a potrošači su toga svjesni, prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o sigurnosti hrane. Samo 1 od 5 Europljana kaže da je sigurnost glavna briga prilikom kupovine hrane. Naša percepcija rizika nije uvijek u skladu sa stvarnim rizicima. Javna rasprava usredotočena je na sigurnost kemikalija koje se koriste u prehrambenom lancu, ali znanost kaže da se značajniji rizici odnose na bolesti prenesene hranom poput salmonele ili kampilobaktera ili na rezistenciju na antibiotike i nezdravu prehranu.

Trudimo se putem našeg odjela za komunikacije i zajedno s našim partnerima u državama članicama EU-a stalno poboljšavati način na koji pružamo informacije javnosti. Korištenjem različitih alata i različitih jezika, prisustvom na društvenim mrežama i u medijima. Ali i borbom protiv dezinformacija.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.