Europska unija trenutno revidira svoj postojeći zakon o hrani, ali društvo za zaštitu potrošača smatra da zakonski prijedlozi ne idu dovoljno daleko, izvještava Euractiv.de.
Skandal o porijeklu mesa u lazanjama koji je izbio prije pet godina zgrozio je europsku javnost. Naime, dokazalo se da je za proizvodnju lazanja bilo korišteno više od 750 tona jeftinog konjskog mesa, što je prenerazilo ljubitelje životinja, ali i sve potrošače.
Međutim, nadležne institucije za nadzor hrane nikada nisu javno otkrile imena odgovornih za proizvodnju tih proizvoda. Udruga za zaštitu potrošača Foodwatch napominje kako zbog brojnih nepravilnosti u europskom Zakonu o hrani, nadležne institucije nisu dužne otkriti javnosti ime proizvođača čak ni u slučaju da su njegovi proizvodi opasni za zdravlje korisnika zbog toga što bi se tako ozbiljno naštetilo reputaciji dotičnog poduzeća.
U izvješću kojeg je Foodwatch objavio prošloga tjedna, istaknute su rupe u Zakonu o hranu EU. Udruga je zaključila da Europska unija ne slijedi vlastite principe sigurnosti, dok su istovremeno zakonska ograničenja aditiva i pesticida suviše labava sa znanstvenog i zdravstvenog gledišta.
Datum objavljivanja tog izvješća nije slučajan. Trenutačno Europska unija revidira regulativu Općeg zakona o hrani utemeljenog 2002. godine, kada je Europu poharala epidemija 'kravljeg ludila'. S namjerom da dokument učini manjim i praktičnijim, Europska komisija je ove godine predstavila novu verziju Zakona o hrani koji je u biti prepravljena verzija starog.
Komisija vjeruje da prijašnji zakonski okvir nije bio manjkav zato što je efikasno štitio standarde Europske unije. Štoviše, institucije koje nedovoljno vrše inspekciju su prema većini izvještaja iznimke, a ne pravila.
U svakom slučaju, buduća bi zakonska regulativa trebala predvidjeti transparentniju procjenu rizika u korištenju potencijalno štetnih sastojaka. Ovom mjerom, Europska unija želi doprijeti do više od milijun svojih građana koji su prošle godine putem građanske inicijative zahtijevali pristup znanstvenim studijama u kojima je prikazan utjecaj herbicida glifosata na zdravlje.
No, udruga za zaštitu potrošača Foodwatch smatra da je 'malo transparetniji' sustav nedovoljna zakonska reforma. Oni pozivaju na značajno proširenje Zakona o hrani s ciljem da se proizvodi prate putem cijelog 'lanca hrane'.
Europski zakon već uvjetuje potonje, ali navodno institucije ne usvajaju postojeće propise.
- Sa svakim novim skandalom u prehrambenoj industriji često se događa da tvrtke čak niti ne znaju otkud točno njihova hrana dolazi, a institucije EU to toleriraju. Oni moraju biti sankcionirani zbog toga. Ova vlada mora osigurati da se propis praćenja poštuje, ali to se jednostavno ignorira - rekla je ekonomistica i koautorica studije, Lena Blanken.
Isto tako, udruga za zaštitu potrošača smatra da postoji trend obmanjivanja kupaca u industriji hrane, misleći pritom na deklaracije koje sadrže obmanjujuće podatke koje ne upozoravaju da limunada ne sadrži limune ili da lazanje sadrže konjsko meso.
- Pozivamo nadležne institucije da prisile proizvođače da objave sve potrebne informacije o hrani. Zakon u slučaju obmanjujućih deklaracija ne smije štititi interese korporacija koji su protivni interesima potrošača – dodala je Blanken.
Proizvođači hrane koji koriste obmanjujuće marketinške metode zaštićeni su zahvaljujući moćnom prehrambenom lobiju u Bruxellesu. Njihova krovna organizacija FoodDrinkEurope je za zahtjev njemačke podružnice Euractiva komentirala slučaj. U svom pisanom očitovanju naveli su da je europski Zakon o hrani do sada funkcionirao dobro i da nisu postojali nikakvi problemi u reviziji koje su vršile nadležne institucije.
S druge strane, složili su se da su obmanjujuće deklaracije rastući problem.
- Prijevare s hranom su neprihvatljiv zločin i naša industrija se u potpunosti ograđuje od takvih teških optužbi - stoji u izjavi.
Kako bi ojačali prava potrošača u jeku prehrambenih skandala, Foodwatch poziva na širenje prava putem donošenjem pravnih mjera. Trenutno, ta su prava ograničena zato što je teško dokazati poveznicu između štetnih prehrambenih namirnica i narušenog zdravlja.
Pobuna protiv obmanjujućih proizvođača ne vodi daleko, barem ne u Njemačkoj. Ljudima koji podignu tužbu protiv proizvođača 'limunade bez limuna' uglavnom bude nadoknađena financijska šteta u visini cijene samoga proizvoda, objašnjava Blanken.
- Prilike za podizanje tužbe u industriji hrane razvijaju se virtualno, a nema preventivnog efekta zato što načelno ne postoje sankcije - dodala je Blanken.
Umjesto korištenja pravnih mjera koje su na snazi od studenog i za koje se vjeruje da će biti korištene u rješavanju skandala dizel, udruga za zaštitu potrošača apelira na stvaranje prilike da se poduzmu kolektivne mjere protiv industrije i onih institucija koje ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze. Isto je poduzeto u kontekstu Zakona o okolišu. FoodDrinkEurope ne spominje potrebu za većim pravima za pokretanje pravnih mjera, već umjesto toga naglašava potrebu zaštite proizvođača u slučajevima prijevare.
Naime, smatraju da se tako povjerenje potrošača narušava, a da se cijelom lancu proizvođača nanosi financijska šteta i narušava buduće poslovanje. Štoviše, organizacija upire prstom u Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), koja je posvećena izvještavanju institucija o svim informacijama vezanih uz prehrambene namirnice. Također, RASFF ima i platformu za potrošače.
Foodwatch je svojim izvještajem podnio jasnu žalbu na rad njemačke ministrice poljoprivrede Julije Klockner, predbacujući joj kako bi trebala aktivnije raditi na europskoj razini da osnaži Opći zakon o hrani.
- Ako nadležna ministrica neće provesti temeljitu reformu Zakona o hrani, onda ne obavlja dobro svoj posao - izjavio je izvršni direktor njemačke podružnice udruge Foodwatch Martin Rucker.
- Ne otklanjanjem očitih zakonskih nedostataka, ministrica Klockner doprinosi budućim skandalima u prehrambenoj industriji - dodao je Rucker.
U studenom će se iskristalizirati kako će Njemačka točno utjecati na širenje novog Zakona o hrani, zato će tada Europski parlament glasati o prijedlogu reforme.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) trenutno još uvijek radi na 539 amandmana koje je predložila Komisija.
Komentari (0)
Komentiraj