Hrvatska nije protiv ekoloških zahtjeva u novom poljoprivrednom planu EU, ali ne želi da se proračun smanji za više od 600 milijuna eura

- Obvezatni ekološki plan je potreban ako se želi provesti reforma – rekao je francuski ministar agrikulture Didier Guillaume pozivajući na jednostavniji alat koji se fokusira koji će se usredotočiti na godišnje poticaje za što je moguće više poljoprivrednika koji žele prihvatiti okolišno prijateljske prakse.

Francuska, Njemačka, Španjolska podržavaju ideju da bi se budžet iz nove poljoprivredne politike s obzirom na ekološku tranziciju trebao biti obvezatan i pripisan na razini EU. Ovaj ključni novi sustav poticaja zahtijeva proračun ZPP-a koji odgovara njegovoj ambiciji za zaštitu okoliša.

S druge strane Grčka, Češka i Poljska su se usprotivile jer kako tvrdi talijanski ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio 'predložena raspodjela sredstava bila bez učinka na okoliš.

- Mali poljoprivrednici već su podvrgnuti sektorskim kontrolama u primanju izravnih plaćanja, pa zašto ga učiniti složenijim? - izjavio je poljski ministar Jan Krysztof Ardanowski u znak podrške Italiji.

Hannibal Hanschke / REUTERS

Europsko gospodarstvo želi težiti prema malim ekološkim gospodarstvima i eko-proizvodima

Hrvatska je kao država zauzela stajalište da takozvani ekološki plan mora biti dobrovoljan za sve države članice, a ne napravljena na razini cijele Europske unije.

Ministarstvo poljoprivrede je u odgovoru za Euractiv pozdravilo prijedlog Komisje kojima je omogućena veća fleksibilnost za države članice u pogledu tzv. zelenoj arhitekture ZPP-a kako bi se reflektirale sve posebnosti pojedinih država članica s ciljem ostvarenja povećane dodatne ambicije za okoliš i klimu.

- Stajališta smo da bi eventualne dodatne obvezne mjere zaštite okoliša i bioraznolikosti u vidu eko - shema unutar I. stupa trebalo uvesti isključivo radi bržeg postizanja klimatskih i okolišnih ciljeva ZPP-a - javljaju iz Ministarstva, no smatraju da bi one trebale biti 'dobrovoljne za države članice, barem u smislu odabira financijskog iznosa raspoloživog za njihovu provedbu jer bi se time uvažile posebnosti država članica koje imaju različita stanja po pitanjima očuvanja okoliša i bioraznolikosti'

Sličan stav europskih zastupnika koji su se usprotivili dijeli i hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić, zamjenica u Odboru za poljoprivredu, koja tvrdi 'da bi umjesto uvjetovanosti, šema za izravna plaćanja trebala biti kreirana na dobrovoljnoj osnovi'.

- Propisivanje obvezatnih učešća u strukturi ukupnih izravnih plaćanja predstavlja samo dodatni administrativni teret, kako na leđima poljoprivrednika, tako i administracije koja bi to trebala provoditi u praksi. Cilj reforme trebala bi biti simplifikacija i veća fleksibilnost, a ne njena dijametralna suprotnost – odgovorila je za Euractiv Tomašić.

Tajana Radić, voditeljica odjela Hrvatske poljoprivredne komore koja zastupa hrvatske poljoprivrednike izjavila je za Euractiv da 'u slučaju ako se uvodi ekološki plan moraju se povećati izdaci za poljoprivredu u novom zajedničkom proračunu Europske unije'.

- Mi generalno nismo protiv novih zahtjeva koji nalažu da se poljoprivreda mora više fokusirati na ekologiju, ali protivimo se da se zbog toga smanji budžet namijenjen za poljoprivredu – objašnjavaju iz Komore koji dijele stajalište hrvatskih proizvođača naglašavajući da je Hrvatska već 'jedna od najnaprednijih zemalja i primjer dobre prakse u Europskoj uniji što se tiče bioraznolikosti i ekološkog razvoja'.

Premali financijski okvir previše zahtjeva

U Komisijinu Prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. predviđa se da bi znatan dio proračuna EU-a trebao i dalje biti namijenjen poljoprivredi, 'stoga je prema tekućim cijenama predloženo da bi ZPP trebalo usmjeriti na osnovne aktivnosti s 286,2 milijardi EUR dodijeljenih Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP-u) i 78,8 milijardi EUR za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)', navodi se u prijedlogu.

Postoji zabrinutost većine zastupnika u Europskom parlamentu da će se prema novom planu ZPP-a dobiti manje izravnih plaćanja. Hrvatska mogla dobiti manje za izravna plaćanja i mjere Ruralnog razvoja – 'čak 70 milijuna eura manje nego u prethodnom Višegodišnjem proračunskom okviru', kaže Tomašić.

Fred MARVAUX / European Union 2019 - Source : EP

Eurozastupnica Ruža Tomašić: ''Umjesto uvjetovanosti, šema za izravna plaćanja trebala biti kreirana na dobrovoljnoj osnovi''

- Proračun za poljoprivredu bit će smanjen za pet posto, a što se tiče Hrvatske, dobit će četiri posto manje za izravna plaćanja (367 milijuna) dok će za mjere Ruralnog razvoja taj postotak biti još i znatno veći, čak 15 posto (273 milijuna eura) – objašnjava hrvatska eurozastupnica koja smatra da bi se u tom slučaju radilo o čistoj diskriminaciji prema državama članicama, a 'Hrvatska, kako najnovija članica Unije, bi bila stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sve ostale države članice koje su već prethodno ostvarile puni iznos izravnih potpora iz proračuna Unije'.

- U segmentu Ruralnog razvoja Republici Hrvatskoj bi kao najnovijoj, te ekonomski nažalost najmanje razvijenoj (zajedno s Bugarskom) državi članici Unije, trebao biti omogućen dosadašnji postotak maksimalnog sufinanciranja od 85 posto, umjesto predloženih 70 posto.

U tom smislu, dodatna izdavanja za ekološki plan iz izravnih plaćanja mogla bi predstavljati teret budući da je u Hrvatskoj potrebno uložiti u neke druge segmente, poput infrastrukture.

- Realno je očekivati da će novi ZPP po pitanju okoliša i klime uvesti dodatne zahtjeve i uvjete za ostvarivanje prava na izravna plaćanja i općenito za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju.Međutim, potrebna je fleksibilnost za države članice i dobrovoljan pristup u odabiru mjera - tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Nikoga ne zanima

Zeleni su oštro kritizirali Europsku komisiju zbog 'preslabih' prijedloga o okolišnoj politici u novom ZPP-u. Njihove još veće kritike pristigle su i nakon što je novoizabrana članica Europske komisije Ursula von der Leyen zaboravila spomenuti poljoprivredu u svojem uvodnom govoru tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu proteklog utorka (16.srpnja).

Euractiv u Bruxellesu je izvijestio kako Zeleni smatraju da su zastupnici u Odboru za poljoprivredu iz Europske pučke stranke, kojoj pripada i von der Leyen, u proteklom zakonodavnom razdoblju spriječili stvaranje održivog ZPP-a te su stoga uvjetovali predsjednica komisije podigne svoju klimatsku ambiciju u poljoprivrednoj politici u svom govoru.

- Još jedna mogućnost, vrlo alarmantna i vrlo teška, bila bi da von der Leyen dijeli stajalište EPP-a – rekao je Martin Häusling.

Finska, tijekom čijeg se šestomjesečnog predsjedanja započetog u srpnju mora napraviti završni plan ZPP-a, stavila je u centar svojih politika održivu budućnost Europe. Ipak, upravo zeleni zahtjevi predstavljaju sukob interesa za postizanje dogovora.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.