Hrvatska nije protiv ekoloških zahtjeva u novom poljoprivrednom planu EU, ali ne želi da se proračun smanji za više od 600 milijuna eura

Autor:

  • Karla Juničić

26.07.2019.

An aerial view of tulip fields near the city of Creil, Netherlands April 18, 2019. Picture taken April 18, 2019. REUTERS/Yves Herman? - RC1FA83E1540
Yves Herman / REUTERS

Činjenica da države članice neće moći same odlučiti o postoku koji žele izdvojiti za tzv.eko šeme u poljoprivredi doveo je do razdora u pregovorima oko nove Zajedničke poljoprivredne politike

Nova Zajednička poljoprivredna politika susreti će se s manjkom financijskih sredstava, a još veće preokupacije bit će ta bi se više sredstava trebalo uložiti u tzv. obvezatni ekološki plan s čime se ne slaže ni Hrvatska.

Prijedlog nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. godine i dalje je predmet rasprave u Bruxellesu, posebice zbog činjenice da će se proračun predviđen za agrikulturalni sektor iz novog financijskog okvira smanjiti. U jeku borbe protiv klimatskih promjena koja je stavljena među prioritete novog sastava Europske komisije često se spominje o udjelu od oko 11 posto štetnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) kojima doprinosi agrikultura te koje je potrebno smanjiti kako bi se postigli visoko postavljeni ciljevi nulte emisije do 2050.godine.

Ipak, ono što još nije poznato je kako staviti ciljeve 'zelene' poljoprivrede u praksu, a da se pritom ne našteti poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koje pružaju više od 44 milijuna radnih mjesta u EU te čija se proizvodnja mora udvostručiti kako bi zadovoljila potrebe stanovništva.

Zelena plan da, ali smanjene plaćanja ne

Zastupnici žele da se budućim ZPP-om postigne da poljoprivredna gospodarstva budu ekološki održivija zbog čega su države članice obvezatne, kao što se navodi u prijedlogu ZPP-a, definirati programe za ekologiju za poljoprivrednike kao i plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš ili kao naknada za uvođenje takvih praksi.

Države članice još nisu pronašle sporazum o zelenim zahtjevima i standardima koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi mogli primati izravna plaćanja, što čini širi koncept uvjeta pomoći. Koncept eko-šeme predstavlja glavnu novu značajku predloženog prvog stupa ZPP-a, zamjenjujući izravna plaćanja za zeleni razvoj uvedena u prošlom programu.

- Obvezatni ekološki plan je potreban ako se želi provesti reforma – rekao je francuski ministar agrikulture Didier Guillaume pozivajući na jednostavniji alat koji se fokusira koji će se usredotočiti na godišnje poticaje za što je moguće više poljoprivrednika koji žele prihvatiti okolišno prijateljske prakse.

Francuska, Njemačka, Španjolska podržavaju ideju da bi se budžet iz nove poljoprivredne politike s obzirom na ekološku tranziciju trebao biti obvezatan i pripisan na razini EU. Ovaj ključni novi sustav poticaja zahtijeva proračun ZPP-a koji odgovara njegovoj ambiciji za zaštitu okoliša.

S druge strane Grčka, Češka i Poljska su se usprotivile jer kako tvrdi talijanski ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio 'predložena raspodjela sredstava bila bez učinka na okoliš.

- Mali poljoprivrednici već su podvrgnuti sektorskim kontrolama u primanju izravnih plaćanja, pa zašto ga učiniti složenijim? - izjavio je poljski ministar Jan Krysztof Ardanowski u znak podrške Italiji.

A farmer presents his products during the opening tour of the Green Week international food, agriculture and horticulture fair in Berlin, Germany, January 19, 2018. REUTERS/Hannibal Hanschke - RC127FFEE2F0
Hannibal Hanschke / REUTERS

Europsko gospodarstvo želi težiti prema malim ekološkim gospodarstvima i eko-proizvodima

Hrvatska je kao država zauzela stajalište da takozvani ekološki plan mora biti dobrovoljan za sve države članice, a ne napravljena na razini cijele Europske unije.

Ministarstvo poljoprivrede je u odgovoru za Euractiv pozdravilo prijedlog Komisje kojima je omogućena veća fleksibilnost za države članice u pogledu tzv. zelenoj arhitekture ZPP-a kako bi se reflektirale sve posebnosti pojedinih država članica s ciljem ostvarenja povećane dodatne ambicije za okoliš i klimu.

- Stajališta smo da bi eventualne dodatne obvezne mjere zaštite okoliša i bioraznolikosti u vidu eko - shema unutar I. stupa trebalo uvesti isključivo radi bržeg postizanja klimatskih i okolišnih ciljeva ZPP-a - javljaju iz Ministarstva, no smatraju da bi one trebale biti 'dobrovoljne za države članice, barem u smislu odabira financijskog iznosa raspoloživog za njihovu provedbu jer bi se time uvažile posebnosti država članica koje imaju različita stanja po pitanjima očuvanja okoliša i bioraznolikosti'

Sličan stav europskih zastupnika koji su se usprotivili dijeli i hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić, zamjenica u Odboru za poljoprivredu, koja tvrdi 'da bi umjesto uvjetovanosti, šema za izravna plaćanja trebala biti kreirana na dobrovoljnoj osnovi'.

- Propisivanje obvezatnih učešća u strukturi ukupnih izravnih plaćanja predstavlja samo dodatni administrativni teret, kako na leđima poljoprivrednika, tako i administracije koja bi to trebala provoditi u praksi. Cilj reforme trebala bi biti simplifikacija i veća fleksibilnost, a ne njena dijametralna suprotnost – odgovorila je za Euractiv Tomašić.

Tajana Radić, voditeljica odjela Hrvatske poljoprivredne komore koja zastupa hrvatske poljoprivrednike izjavila je za Euractiv da 'u slučaju ako se uvodi ekološki plan moraju se povećati izdaci za poljoprivredu u novom zajedničkom proračunu Europske unije'.

- Mi generalno nismo protiv novih zahtjeva koji nalažu da se poljoprivreda mora više fokusirati na ekologiju, ali protivimo se da se zbog toga smanji budžet namijenjen za poljoprivredu – objašnjavaju iz Komore koji dijele stajalište hrvatskih proizvođača naglašavajući da je Hrvatska već 'jedna od najnaprednijih zemalja i primjer dobre prakse u Europskoj uniji što se tiče bioraznolikosti i ekološkog razvoja'.

Premali financijski okvir previše zahtjeva

U Komisijinu Prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. predviđa se da bi znatan dio proračuna EU-a trebao i dalje biti namijenjen poljoprivredi, 'stoga je prema tekućim cijenama predloženo da bi ZPP trebalo usmjeriti na osnovne aktivnosti s 286,2 milijardi EUR dodijeljenih Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP-u) i 78,8 milijardi EUR za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)', navodi se u prijedlogu.

Postoji zabrinutost većine zastupnika u Europskom parlamentu da će se prema novom planu ZPP-a dobiti manje izravnih plaćanja. Hrvatska mogla dobiti manje za izravna plaćanja i mjere Ruralnog razvoja – 'čak 70 milijuna eura manje nego u prethodnom Višegodišnjem proračunskom okviru', kaže Tomašić.

Plenary session - Statement by the candidate for President of the Commission
Fred MARVAUX / European Union 2019 - Source : EP

Eurozastupnica Ruža Tomašić: ''Umjesto uvjetovanosti, šema za izravna plaćanja trebala biti kreirana na dobrovoljnoj osnovi''

- Proračun za poljoprivredu bit će smanjen za pet posto, a što se tiče Hrvatske, dobit će četiri posto manje za izravna plaćanja (367 milijuna) dok će za mjere Ruralnog razvoja taj postotak biti još i znatno veći, čak 15 posto (273 milijuna eura) – objašnjava hrvatska eurozastupnica koja smatra da bi se u tom slučaju radilo o čistoj diskriminaciji prema državama članicama, a 'Hrvatska, kako najnovija članica Unije, bi bila stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sve ostale države članice koje su već prethodno ostvarile puni iznos izravnih potpora iz proračuna Unije'.

- U segmentu Ruralnog razvoja Republici Hrvatskoj bi kao najnovijoj, te ekonomski nažalost najmanje razvijenoj (zajedno s Bugarskom) državi članici Unije, trebao biti omogućen dosadašnji postotak maksimalnog sufinanciranja od 85 posto, umjesto predloženih 70 posto.

U tom smislu, dodatna izdavanja za ekološki plan iz izravnih plaćanja mogla bi predstavljati teret budući da je u Hrvatskoj potrebno uložiti u neke druge segmente, poput infrastrukture.

- Realno je očekivati da će novi ZPP po pitanju okoliša i klime uvesti dodatne zahtjeve i uvjete za ostvarivanje prava na izravna plaćanja i općenito za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju.Međutim, potrebna je fleksibilnost za države članice i dobrovoljan pristup u odabiru mjera - tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Nikoga ne zanima

Zeleni su oštro kritizirali Europsku komisiju zbog 'preslabih' prijedloga o okolišnoj politici u novom ZPP-u. Njihove još veće kritike pristigle su i nakon što je novoizabrana članica Europske komisije Ursula von der Leyen zaboravila spomenuti poljoprivredu u svojem uvodnom govoru tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu proteklog utorka (16.srpnja).

Euractiv u Bruxellesu je izvijestio kako Zeleni smatraju da su zastupnici u Odboru za poljoprivredu iz Europske pučke stranke, kojoj pripada i von der Leyen, u proteklom zakonodavnom razdoblju spriječili stvaranje održivog ZPP-a te su stoga uvjetovali predsjednica komisije podigne svoju klimatsku ambiciju u poljoprivrednoj politici u svom govoru.

- Još jedna mogućnost, vrlo alarmantna i vrlo teška, bila bi da von der Leyen dijeli stajalište EPP-a – rekao je Martin Häusling.

Finska, tijekom čijeg se šestomjesečnog predsjedanja započetog u srpnju mora napraviti završni plan ZPP-a, stavila je u centar svojih politika održivu budućnost Europe. Ipak, upravo zeleni zahtjevi predstavljaju sukob interesa za postizanje dogovora.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version