Kontroverze oko novih metoda uzgoja biljaka

Autor:

  • Steffen Stierle

18.12.2018.

Image: 143565176, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Nove metode genetičkog inžinjerstva za biljke obuhvaćaju precizne intervencije, bez korištenja stranih DNK ili nuspojava. Međutim, Europski sud pravde još uvijek te biljke smatra genetički modificirana zbog čega ih želi regulirati.

O presudi Suda se svojedobno oštro raspravljalo, izvještava Euractiv.de.

Iako ne postoji opća zabrana EU glede korištenja genetski modificiranih biljaka, one su ipak predmet strogih pravila. Obaveznim procjenama rizika, autorizacijskim procedurama i posebnim deklaracijama postavljeni su kriteriji koji se teško zadovoljavaju.

Upravo to je razlog zbog kojeg se gotovo niti jednu genetski modificiranu biljku ne uspije uzgajati na poljima. S obzirom na to da detaljna regulacija 'zelenog genetičkog inžinjerstva' ocrtava mišljenje javnosti te da postoji brzo-rastuće tržište za organsku hranu, za sada je situacija zadovoljavajuća.

Međutim, najnovija rasprava razvila se oko 'upravljanja genomom' putem metode mutageneze. Oni koji podržavaju takvu manipulaciju genomom smatraju da takva metoda upravlja pojavom mutacije na točno određeni način. Takve se mutacije obično nasumično javljaju tijekom svakog dana kao dio prirodnog procesa u biljkama, koji mogu biti potaknuti, primjerice, sunčevom svjetlošću.

Velika očekivanja

Obećanja istraživača su velika.

Primjerice, govore kako će jabukama promijeniti boju te da će kao posljedica toga dulje biti jestive.Štoviše, istraživači mogu uzgajati zrna soje za ulje koje kasnije može izdržati visoke temperature bez da se stvaraju trans-masti. U kontekstu prošloga ljeta, biljke otporne na sušu su osobito popularne među poljoprivrednicima, a metoda upravljanja genomom je sve to omogućila.

Mnogi znanstvenici, poljoprivrednici i političari, poput Kees de Vries, u tome vide veliki potencijal.

- Za Njemačku i Europu kao preteče znanosti, korištenje novih uzgajivačkih tehnika predstavlja obećavajuće napretke, posebice u području ratarske žetve. Zato je bitno da ne budemo izostavljeni u tom važnom tržištu budućnosti – rekao je političar njemačke demokršćanske stranke CDU prilikom diskusije na ovu temu koju je u četvrtak organizirao Euractiv.de.

Također, postoji bojazan o zaostajanju i među Udruženjem njemačkih poljoprivrednika (DBV) nakon što je Europski sud pravde odbio upravljanje genomom kao novu metodu jer smatraju da podrazumijeva 'genetičku manipulaciju' koja je predmet postojeće regulative.

- Sud je ustanovio da su prema GMO direktivi EU, organizmi dobiveni metodom mutageneze genetski modificirani zato što je putem procesa i metoda mutageneze modifikacija genetičkog materijala organizma učinjena na način koji nikako nije moguće postići prirodnim putem – stoji u obrazloženju takve presude Suda.

U DBV-u smatraju da Europa time riskira zaostajanje za drugim svjetskim regijama.

- Ova presuda sprječava prilike potrebne za uzgoj biljaka kako bismo se mogli nositi s izazovima klimatskih promjena - uputio je kritike predsjednik udruženja Joachim Rukwied.

Nezadovoljstvo presudom Suda iskazalo je i njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu.

- Za mene je važno da je presuda Europskog suda pravde uzeta u obzir s dozom rezerve. Zaštita zdravlja potrošača najveći je prioritet, ali istovremeno želim da zadržimo otvorenu perspektivu za razvoj i inovacije – izjavila je njemačka ministrica za hranu i poljoprivredu Julia Klockner.

Dodala je da su nove metode uzgoja već bile korištene te su bile ključne za osiguravanje prikladnih zaliha, primjerice u slučaju žitarica.

- Vidim jasne izazove. S jedne strane, želimo koristiti manje pesticida, dok s druge želimo jednako bogatu žetvu – ističe Klockner.

- Trebamo razmotriti druge opcije ako želimo to postići, primjerice vrste koje su otporne na štetočine i sušu. Željela bih proslijediti ovu raspravu Europi, zajedno s Komisijom i državama članicama – zaključila je Klockner.

Ekološke alternative

S druge strane, Europski sud pravde dobiva podršku aktivista za zaštitu okoliša i uzgajivača organske hrane.

Na primjer, Barbara Maria Rudolf iz udruženja Saat:gut e.V., koja se posvetila ekološkom uzgoju biljaka, smatra kako je upravljanje genomom vrlo očita genetska modifikacija i stoga mora biti regulirana u skladu s tim. Dodala je kako je izrazito važna činjenica da je došlo do zaokreta od ekosustava u kojem živimo. Štoviše, Rudolf je također prisustvovala diskusiji i istaknula kako je ekološki uzgoj biljaka ponudio dobre alternative i kako te metode poštuju životne cikluse biljaka.

U nastavku, napomenula je da se genetička varijabilnost postigla križanjem spolno zrelih biljaka, tako da su se željene karakteristike mogle proizvesti u periodu nekoliko godina. Ona ne vjeruje u obećanja podržavatelja genomskog upravljanja. Na kraju krajeva sva iskustva dosada pokazala su kako genetičko inženjerstvo proizvodi samo patentirane vrste i poljoprivrednike se time baca na koljena jer tada ovise o velikim korporacijama koje prodaju sjemenje, a zahtjevi za dobivanje licenci su užasni. Rudolf je dodala kako se radi o riziku za sigurnost hrane i bioraznolikost.

Ta strastvena i izrazito kontroverzna debata nije razriješena s presudom Europskog suda pravde. Sud je sposoban samo interpretirati ono što je prethodno bilo usvojeno od strane zakonodavstva. Zasad, presuda je stvorila pravnu sigurnost i pozdravljena je od strane mnogih interesnih skupina.

Međutim, time se ne može zamijeniti politička debata. Suvremene metode genetičkog inženjerstva nastavit će povećano prodirati u sferu europskih poljoprivrednih političara, čak i nakon presude koja je stigla iz Luksemburga.