Najveći trgovinski sporazum u povijesti između EU i Mercosura mogao bi naštetiti i hrvatskim poljoprivrednicima

Autor:

  • Karla Juničić

05.07.2019.

FILE PHOTO: A wholesaler inspects beef carcasses that hang inside a refrigerated room at the Cibevial slaughterhouse in Corbas, France, May 4, 2016. REUTERS/Robert Pratta/File Photo
REUTERS

Mnogi strahuju da bi Sporazum između EU i zemalja Mercosura mogao našteti europskim standardima proizvodnje mesa i stočarskoj industriji

Hrvatska poljoprivredna komora, smatra da su u sporazumu s Mercosurom 'sporni dupli standardi', pribojavaju se da bi jeftina uvozna hrana koja ne zadovoljava europske kriterije 'mogla preplaviti tržište'. Što je sve sporno u povjesnom trgovinskom sporazumu?

Nakon više od 20 godina pregovora Europska unija i zemlje Mercosura, koje čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj sklopile su trgovinski sporazum 28. lipnja koji će obuhvatiti 780 milijuna stanovnika te učvrstiti bliski politički i gospodarski odnos između dvaju kontinenata.

'Veliki dan!', rekao je Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro te podignuo palac u zrak za 'istinski povijesni trenutak', prema riječima predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Argentinski predsjednik Mauricio Macri pozdravio je 'povijesni' sporazum koji će osigurati budućnost Argentine. Juncker je naglasio da će 'najveći trgovinski sporazum' u povijesti EU  dovesti do 4 milijarde eura uštede godišnje na carinama s obje strane Atlantika.

- Zahvaljujući upornom i ustrajnom radu naših pregovarača sporazum će se pozitivno odraziti na okoliš i potrošače, na korist obiju strana – izjavio je Juncker.

Gotovo ubrzano sklapanje sporazuma s blokom Mercosur uslijedilo je nakon otežanih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Kinom: Europa je jednostavno odlučila krenuti drugim smjerom s drugim trgovinskim partnerima.

Argentina's President Mauricio Macri speaks to European Commission President Jean-Claude Juncker during a news conference at the G20 summit in Osaka, Japan, June 29, 2019. REUTERS/Jorge Silva
REUTERS

Tijekom summita u Osaki 29.lipnja: Argentinski predsjednik Mauricio Macri (lijevo), predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker (desno), te u brazilski predsjednik Jair Bolsonaro (u pozadini)

 

U trenutku dok je Europa bila zasjenjena izborom novih lidera, brojni europski poljoprivrednici i okolišne udruge su ustali na noge, a nepovolljni komentari stižu i iz Hrvatske.

Prema navodima hrvatskog ministarstva poljoprivrede, hrvatska vlada nije bila izravno uključena u taj proces, no svoje je stavove o sporazumu iznosilia je na sastancima unutar Vijeća Europske unije unatrag tri godine.

Sporazum sadrži tri ključne stavke

Ukidanje carina:

Sporazum otvara tržište od za robe i usluge koje čine gotovo četvrtinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

Mercosur je već veliko tržište za izvozne proizvode EU posebice za: maslinovo ulje, krumpir, slad, čokoladu, voće i povrće  (primjerice: kruške, šljive, jabuke, kiwi). Sporazum će otvoriti nove mogućnosti za EU proizvode smanjivanjem carina. Za Mercosur, sporazum ukida carine na 93 posto izvoza u EU i dodjeljuje "povlašteni tretman" za preostalih 7 posto.

Mercosur želi povećati izvoz govedine, šećera, peradi i ostalih poljoprivrednih proizvoda. Prema podacima s Reutersa, Brazil je u priopćenju izjavio kako sporazum uključuje ukidanje carina na proizvode kao što su sok od naranče, instant kava i voće.

Sporazum bi trebao dovesti do ušteda na carinama koje su četiri puta veće od ušteda koje su predviđene sporazumom s Japanom, navele je povjerenica EU za trgovinu Cecilia Malmström.

Zaštita proizvoda:

Drugo, 357 proizvoda koji su zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla o kvaliteti bit će zaštićeni od imitacije u državama Mercosura. Primjerice samo piće iz Francuske pokrajine Cognac ili šunka iz Parme će moći nositi isto ime. Na listi zaštićenih proizvoda se nalaze i 24 hrvatska proizvoda među kojima su: paški sir, slavonski med, zagorski mlinci, krčki pršut, istarsko maslinovo ulje itd.

Poštivanje standarda:

Europski izvoznici hrane će imati koristi od brže, jednostavnije i jasnije procedure za sigurnost hrane.

Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu, izjavio je da je sporazum 'pravedan i uravnotežen dogovor obiju strana' prema kojima će proizvodi 'dobiti zasluženu kvalitetu u zemljama Mercosura'.

Sporazum podrazumijeva da bilo koji proizvod koji će stići u EU mora poštivati najoštriju sigurnost hrane i standarde za zaštitu biljaka i životinja, okoliša te posebice uredbe utvrđene Pariškim sporazumom o klimi.

Dok se sporazum hvali u Bruxellesu i među poslodavcima, zašto su se svi pobunili?

U svom intervjuu za Euractiv.com Pekka Pesonen, glavni tajnik najvećeg europskog sindikata poljoprivrednika Copa-Cogeca  je izjavio da je sporazum 'mračni trenutak' i 'poražavajući za obiteljska gospodarstva i europske poljoprivrednike'. Glavni poljoprivredni sindikati u Irskoj, Njemačkoj i Francuskoj također su kritizirali taj sporazum.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja je ujedno član Copa-Cogece, zastupa isto mišljene smatrajući da su u sporazumu s Mercosurom 'sporni dupli standardi'. Iz Komore se pribojavaju da bi jeftina uvozna hrana koja ne zadovoljava europske kriterije 'mogla preplaviti tržište'.

Smatraju da 'ako se nešto uvozi u EU onda mora zadržati iste procese proizvodnje i standarde', a ono što ih najviše brine je stočarski sektor.

Konkretno, Mercosur će moći izvesti oko 99 000 tona govedine u Europu po preferencijalnoj stopi od 7,5%, što će dodatno oslabiti europske poljoprivrednike koji su u velikoj mjeri ovisni o subvencijama iz Bruxellesa i koji se boje konkurencije mesa iz Latinske Amerike.

Europska unija je fokusirana na to da proizvodi budu lokalni i dostupni proizvođačima, da se poštuje održivi razvoj i pravila igre - 'zašto sklapati nesigurne sporazume', pitaju se u Komori.

Iako još nisu poznati detalji ugovora i učinak dogovora između Komisije i Mercosura, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede izrazilo je zabrinutost i neslaganje s mjerama is sporazuma.

Njihov osnovni načelni stav je kako 'trgovinska politika EU treba biti više usklađena s poljoprivrednom politikom te kako 'liberalizacija tržišta ne treba biti sama sebi cilj'.

- Prioritet trebaju biti interesi država članica EU te ovisno o potrebi isključiti pojedine osjetljive poljoprivredne sektore iz liberalizacije trgovine – rekli su u Ministarstvu.

Treba li to zabrinjavati hrvatsko tržište?

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), zabrinjavajuće je da Hrvatska i dalje više uvozi nego što izvozi u zemlje Mercosura. U 2016. godini izvoz je iznosio 0,0 posto, a uvoz 2,2 posto od ukupne razmjene s inozemstvom.

U 2018. godini uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz zemalja Mercosura iznosio je 33,3 milijuna eura (udio 1,1 posto). Stupanjem na snagu novog trgovinskog sporazuma može se očekivati povećanje uvoza onih grupa poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura koje će u odnosu na EU proizvode biti konkurentniji, smatraju u HGK.

Ovim sporazum postoji mogućnost da se te brojke promjene. Valja napomenuti, da Hrvatska, kao članica Europske unije, nema mogućnost samostalnog vođenja trgovinske politike, niti može samostalno primjenjivati zaštitne mjere od uvoza ako se za to pojavi potreba, ali ono što je bitno: može iznijeti svoj stav u Vijeću Europske unije.

Uvoz jeftine i nekvalitetne robe

Stručnjaci upozoravaju da standardi kvalitete nisu jednaki. Prisjetimo se samo slučaja obustave uvoza brazilske govedine zbog sanitarnih problema 2017. godine. Također postoji zabrinutost da će EU uvesti više poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike proizvedenih korištenjem određenih proizvoda - poput nekih pesticida - koji su ograničeni u Europi.

Ministarstvo poljoprivrede je također potvrdilo da su u raspravama na razini EU naglasili važnost poštivanja veterinarskih i fitosanitarnih uvjeta koji su 'nerjetko stroži u EU nego u državama koje izvoze u EU.

- Ispunjavanje tog kriterija osiguralo bi ravnopravniju tržišnu utakmicu i smanjilo mogućnost jeftinog uvoza proizvoda niže kvalitete od one koje ostvaruju domaći proizvođači – poručili su.

Workers process meat at the Ecocarne Meat Plant slaughterhouse in San Fernando, Argentina, June 26, 2017. Picture taken June 26, 2017. REUTERS/Marcos Brindicci - RC1DEB1827A0
Marcos Brindicci / REUTERS

Stručnjaci upozoravaju da standardi kvalitete u proizvodnji nisu jednaki u zemljama Mercosura i EU

Problematičan za okoliš

Zelena akcija, nevladina udruga za zaštitu okoliša, dijeli negativan stav okolišnih organizacija diljem Europe. Smatraju da je 'sporazum posebice problematičan jer se sklapa s problematičnim režimima'.

Situacija u Brazilu je kritična zbog politike brazilskog predsjednika koji vodi štetnu okolišnu politiku i ponovno otvara prostor Amazone na kojem namjerava širiti plantaže što će imati dramatične posljedice za biljni i životinji svijet, ali i autohtone narode na tim prostorima.

- Većina tih sporazuma, ako sadrži načelne odredbe o zaštiti okoliša zapravo nemaju nikakve propisane kazne u slučaju kršenja odredbe – poručio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije podsjećajući na otvoreno pismo koje je preko 340 organizacija civilnog društva 16. lipnja uputilo predsjednicima institucija EU-a uoči sastanka 28.lipnja zahtijevajući  od Europske unije da odmah prekine pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s blokom Mercosur na temelju pogoršanja ljudskih prava i okolišnih uvjeta u Brazilu.

Što kreće dalje?

Poljoprivrednici diljem Europe spremaju se na prosvjede. U ovako napetom kontekstu pronaći kompromisno rješenje koje će potvrditi 28 država članica EU, a potom Europski parlament čini se neizvjesnim. Trenutno, Francuska se izjasnila da neće ratificirati sporazum. Potvrda sporazuma je neophodna kako bi dokument u dogledno vrijeme stupio na snagu.

Ministri poljoprivrede imat će priliku raspraviti Sporazum na sastanku 15. srpnja, a iz Ministarstva poljoprivrede su poručili da je bitno naglasiti da prije stupanja na snagu sporazuma treba biti potvrđen od strane parlamenata svih država članica, pa tako i Hrvatskog sabora.

 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version