Afrička svinjska kuga se širi Europom: Postoji li opasnost od zaraze u Hrvatskoj?

Autor:

  • Karla Juničić

06.08.2019.

A pig is vaccinated against swine fever in Boldesti-Scaeni, 72 km (45 miles) north of Bucharest December 23, 2006. Romania launched a large-scale vaccination campaign to
Bogdan Cristel / REUTERS

Prvi slučaj afričke svinjske gripe u istočnoj Europi je zabilježen 2007. godine, od kada se proširio na čak 11 zemalja EU

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede upozoravaju o mjerama zaštite od virusa svinjske afričke kuge koji se nekontrolirano širi srednjom i istočnom Europom.

Porast slučajeva virusa afričke svinjske kuge izazvao je zabrinutost kod poljoprivrednika i stručnjaka za zdravlje životinja i sigurnosti hrane.  Afrička svinjska kuga (ASK) potvrđena je u Slovačkoj krajem srpnja čime je postala deseta zemlja u Europskoj uniji koja je posljednjih godina zabilježila bolest unutar svojih granica. Epidemija se pojavila na granici s Mađarskom u dva manja uzgoja domaćih svinja.

U Bugarskoj je usmrćeno više od 120 tisuća svinja, a u proteklih mjesec dana dok je u Rumunjskoj je zabilježen najveći broj slučajeva oboljenja kod svinjskih stada u domaćem uzgoju, čak 300. Rumunjska i Bugarska su poduzele mjere kako bi spriječile daljnje širenje virusa. Također u Poljskoj je proteklog tjedna prijavljeno osam novih epidemija na farmama, tj.  uključujući više od 3.300 svinja

 

ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i sto posto.

Bolest koju prenose divlje svinje nije opasna za ljude i druge životinje, a uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Bolest se nezaustavljivo širi od 2014. godine, a u posljednjih godinu dana se osim područja Europske unije proširila i na Aziju.

EC

Prikaz širenja afričke svinjske gripe u EU, prema posljednjima podacima Europske komisije (5. kolovoz 2019.)

 

- Svjedočimo jednoj od najvećih svjetskih epidemija zaraznih bolesti životinja koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa – stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Budući da je ASK potvrđena u zemljama koje graniče s Hrvatskom unatoč velikoj razini strogih mjera, velika je vjerojatnost da se virusom zaraze divlje svinje čime se povećava rizik od širenja afričke svinjske kuga na druge države i područja.

Za bolest nema cjepiva

U Hrvatskoj pojava virusa nije zabilježena zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede trenutno izdalo posebne mjere prevencije kojih se trebaju pridržavati službenici, gospodarstvenici i javnost u svrhu sprječavanja pojave virusa unutar granice Hrvatske.

 Iz Hrvatskog lovačkog saveza i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane obavjestili su da se trenutno pridržavaju mjera i obveza koje je izdalo Ministarstvo.

Iz ministarstva posebice upozoravaju na povećan rizik zaraze tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode. Iz tih razloga ministarstvo je izdalo upozorenje prijevoznicima, turističkim djelatnicima, vlasnicima poljoprivrednih gospodarstva te ostalima koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima da obrate pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla.

Poseban nadzor i upozorenja su također uvedena na graničnim prijelazima te uredima lokalne i regionalne samouprave.

Europska unija utvrdila je mjere prevencije i kontrole koje se primjenjuju kada se sumnja ili potvrđuje afrička svinjska kuga ili na gospodarstvima ili divljim svinjama. Oni uključuju mjere informiranja i mjere za sprečavanje i iskorjenjivanje bolesti.

Cjepivo protiv ASK-a do danas nije razvijeno. Za sada se bolest iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu te se u krugu od 3 i 10 km oko zaraženog gospodarstva uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana.

Iz tih razloga Ministarstvo je još 2018. godine donijelo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti.

 

 

Epidemije ASK-a od početka 2019.:Bugarska26.07.2019.22
 Italija25.01.2019.1
 Latvija05.07.2019.1
 Litva24.07.2019.12
 Poljska26.07.2019.30
 Rumunjska28.07.2019.563
 Slovačka24.07.2019.1
 Ukrajina23.07.2019.27
Ukupno:  647
Izvor: ec.europa.eu

 

 

Među najbitnijim preventivnim aktivnostima u sprječavanju pojave bolesti navode se  visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje i smanjenje populacije divljih svinja. Osim toga provodi se nadzor ASK-a među divljim svinjama i strogo pridržava propisi o označavanju, premještanju i prometu životinja u svrhu otkrivanja ilegalnog prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te druge mjere poput dezinfekcije vozila.  Također, provode se dodatne mjere i aktivnosti u svrhu podizanja svijesti svinjogojaca, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora.

Nema granica

Afrička svinjska kuga - koja je identificirana u Keniji početkom 20. stoljeća - naglo se proširila u Kini i drugim dijelovima Azije tijekom posljednjih godinu dana, povećavajući cijene svinjetine.

Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i bazi podataka o bolestima WAHIS-u, od početka epidemije u EU, Rusiji, Ukrajini, Kini i u nekoliko država Afrike, ukupno je zahvaćeno preko 2 milijuna svinja, od čega je oko 500 tisuća uginulo, dok je 1,5 milijuna svinja usmrćeno na zaraženim farmama. U ovaj broj nisu uključene domaće svinje koje su usmrćene zdrave u sklopu preventivnih mjera.

Otkako se ASK pojavio prvi puta u istočnoj Europi 2007. godine virus je zabilježen u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, Češkoj, Mađarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Belgiju. Samo je Češka uspjela zadržati epidemiju pod nadzorom, a ova je zemlja početkom ove godine ponovno proglašena slobodnom od ASF-a.

Europska komisija donijela je odluku kojom se Bugarska, Poljska i Litva izdvajaju kao nova područja visokog rizika.

Rizik od zatvaranja tržišta

Izbijanje svinjske groznice moglo bi predstaviti opasnost za europsku svinjsku industriju. Grčka je već zabranila uvoz svinjskog mesa iz Bugarske i pojačala provjere na granici.

Bugarski premijer, Bojko Borissov, rekao je da će vlada nadoknaditi vlasnike koji dobrovoljno odstranjuju svoje domaće svinje, jer zemlja radi na zaustavljanju epidemije.

U 2019. godini u proračunu Europske unije predviđeno je za kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a 14,3 milijuna eura, od čega najviše za Poljsku 4,2 milijuna eura, za Rumunjsku 3,4 i za Slovačku 1,7 mil. eura. Od 2013. do 2018. godine EU je financirala mjere iskorjenjivanja i hitne mjere zbog ASK u iznosu od 59,2 mil. eura.

 

Virus se još nije proširio na vodeće europske države koje proizvode svinjetinu, uključujući Njemačku, Francusku i Nizozemsku, ali razmjer epidemije već ima pogubne posljedice za tržište.

Kolika je opasnost od širenja svjedoči i činjenica da je u veljači u Hrvatskom saboru po prvi puta održana Skype konferencija s Copa-Cogecom, udruženjem europskih sindikata poljoprivrednika koja je detaljno informirala o prisustvu virusa.

Tom prilikom je glavni tajnik Copa-Cogeca Pekka Pesonen izjavio kako je zbog nepostojanja cjepiva kojim se bolest liječi važna međusobna suradnja i razmjena iskustava kako bi se učinkovito upravljalo s divljači (populacijom divlje svinje) i žarišnim područjima. Zbog navedenih specifičnosti naveo je da su ključne mjere informiranja i educiranja o načinu prenošenja bolesti.

- Afrička svinjska kuga ozbiljna je prijetnja gospodarstvu, a najviše zabrinutosti izaziva moguće zatvaranje tržišta - istaknuo je Pesonen.

 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.