Prvi rezultati dubinske analize stručnjaka Svjetske banke o statusu hrvatske poljoprivrede

Autor:

18.07.2019.

Mirkovac, 290316.
Na ratarskim povrsinama Belja u Mirkovcu predstavljena je najmodernija poljoprivredna proizvodnja u regiji u kojoj se koriste satelistski navodjeni traktori i dronovi. Belje dronovima snima ratarske povrsine za detaljnu analizu i ucinkovitu prihranu gnojivima.
Na fotografiji: satelitski navodjeni traktori Belja.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / CROPIX

Ilustracija, ratarske površine Belja u Mirkovcu

Svjesni potencijala kojega imaju sektori poljoprivrede i ribarstva u Hrvatskoj, ali i brojnih izazova s kojima se susreću naši poljoprivredni proizvođači, ribari te stanovnici ruralnih prostora, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je u 2018. godini krenuti s izradom sveobuhvatne strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva.

Dodatni poticaj tom naumu bile su i naznake dubinske reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU, za što je potvrda došla u svibnju iste godine, kada je Europska komisija objavila prijedlog uredbi za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021.-2027.

Stručnjaci Svjetske banke, koji su radili dubinsku analizu, su zaključili da hrvatska poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju ogroman potencijal rasta i razvoja te da strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ide u dobrom smjeru. Poljoprivredno prehrambeni sektor daje važan doprinos gospodarstvu i prihodima, ali i životu u ruralnim krajevima u Hrvatskoj.

PREDNOSTI prednosti koje se mogu iskoristiti za jačanje rasta i razvoja, uključujući neograničen pristup tržištu EU-a, pristup financijskim sredstvima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, raznolike poljoprivredno-ekološke uvjete, kvalitetno zemljište i bogate vodne resurse, relativno niske cijene rada u poljoprivredi, dobru cestovnu infrastrukturu, kao i rast domaće turističke djelatnosti

MANE Hrvatska je još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama, inovacijama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima i slabije prilagodljivima promjenama.

 

Sektor ima brojne kompetitivne prednosti koje se mogu iskoristiti za jačanje rasta i razvoja, uključujući neograničen pristup tržištu EU-a, pristup financijskim sredstvima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, raznolike poljoprivredno-ekološke uvjete, kvalitetno zemljište i bogate vodne resurse, relativno niske cijene rada u poljoprivredi, dobru cestovnu infrastrukturu, kao i rast domaće turističke djelatnosti. Stoga se može reći da poljoprivredno-prehrambeni sektor u Hrvatskoj ima puno ključnih svojstava koja mu omogućuju da iskoristi prigodu za rast na domaćem i tržištu EU-a. Pozitivnom trendu pridonose zakonska rješenja čija implementacija u posljednje dvije godine znatno mijenja perspektivu i trendove u poljoprivredi.

Međutim, Hrvatska je još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama, inovacijama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima i slabije prilagodljivima promjenama.

Analiza je pokazala da su ulaganja u hrvatsku poljoprivredu gospodarski opravdana. Procjenjuje se da ulaganje od 1 milijuna US dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna US dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača). Ako se razmatra povezivanje u oba smjera, širi poljoprivredno-prehrambeni sektor u hrvatskom gospodarstvu sudjeluje sa skoro 15%.

Kako bi se u potpunosti ostvario potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, od vitalne su važnosti poboljšanja i u faktoru produktivnosti u poljoprivredi i u stvaranju dodane vrijednosti kroz povezivanje primarne proizvodnje i prerade. Poboljšanje produktivnosti je više od samog povećanja prinosa ili smanjenja troškova; ono se također odnosi na kvalitetu hrane i pomak na proizvode više vrijednosti. To može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene kako primarnih, tako i prerađenih proizvoda, te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja.

Velika ulaganja u poljoprivredu su opravdana

Javni izdaci za poljoprivredu u Hrvatskoj trenutačno su na razini oko 1,3% BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju hrvatski poljoprivrednici na EU sredstva otpada oko 65%. Visok udio javnih izdataka u poljoprivredi uzrokovan je procesom integracije u Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Premda je veći dio (58%) sadašnjih izdataka iz sredstava ZPP-a u Hrvatskoj usmjeren prema mjerama ruralnog razvoja (2. stup), Hrvatska je jedna od pet država članica EU-a koja je odabrala prebaciti 15% iz proračuna za ruralni razvoj u izravna plaćanja u okviru 1. stupa do 2019.

Na taj način se željelo optimizirati nacionalno sufinanciranje izravnih plaćanja (u uvjetima ograničenog financiranja), kao i jačanje prihoda poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj u procesu njihove tranzicije prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici i tržištu. Potpora dohotku (kroz izravna plaćanja) predstavlja 40% dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, za razliku od 30% prosjeka EU-28.

Program ruralnog razvoja bit će u potpunosti iskorišten

Povlačenje EU sredstava za ruralni razvoj značajno se poboljšalo u posljednje dvije godine. Hrvatska je u povlačenju sredstava za ruralni razvoj u odnosu na prosjek EU-a još uvijek ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a. To znači da Hrvatska postiže bolje rezultate od nekih drugih država članica koje su bile među najboljima u prethodnom programskom razdoblju (Bugarska, Nizozemska, Poljska, Italija i Mađarska). Razlike u korištenju mjera ruralnog razvoja su očigledne. Napredak u provedbi investicijskih mjera i IAKS mjera ruralnog razvoja ukazuje da će financijska sredstva biti potpuno iskorištena.

Utjecaji podrške ulaganjima u ruralni razvoj na cjelokupno gospodarstvo u Hrvatskoj su snažni, s učinkom multiplikatora od 3,43 za proizvodnju, 2,81 za dodanu vrijednost i 9,39 za otvaranje radnih mjesta. Nadalje, tehnički najučinkovitija poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su ona koja primaju potporu za ulaganja iz Programa ruralnog razvoja, što ukazuje na važnost ove potpore za poboljšanje ekonomske učinkovitosti i tehnoloških rješenja u proizvodnim jedinicama koje imaju pristup tim sredstvima. Potpore ulaganjima u okviru ruralnog razvoja također pozitivno utječu na rast ukupne faktorske produktivnosti (UFP), uključujući tehničke promjene i rast tehničke učinkovitosti. Do sada, najveći udio proračuna za ruralni razvoj (29%) korišten je za ulaganja u fizičku imovinu, što je doprinijelo potrebnoj akumulaciji kapitala u tom sektoru.

Potreban je veći oslonac na znanje i inovacije

Hrvatska je trenutno konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, uključujući žitarice i uljarice (suncokret, soja), a konkurentnost u proizvodima visoke vrijednosti je ograničena na relativno mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda. Stoga je sektor osjetljiv na fluktuacije i na trend pada cijena te tradicionalna mala poljoprivredna domaćinstva gube na konkurentnosti, a proizvodnja se pomiče prema velikim poljoprivrednim gospodarstvima. Zato se strukturna ograničenja konkurentnosti poljoprivrede moraju rješavati kako bi se ostvario puni potencijal sektora. Pritom su nužna poboljšanja u produktivnosti zemljišta i rada u primarnom sektoru, uključujući modernizaciju i diversifikaciju prema proizvodima s dodanom vrijednosti i veći oslonac na znanje i inovacije.

Fragmentirana struktura proizvodnje u Hrvatskoj otežava manjim proizvođačima i poslovnim subjektima u poljoprivredi pristup tržištu. Značajka je poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj postojanje mnogo malih proizvođača i niska razina udruživanja proizvođača, uz ograničenu povezanost s tržištem. Mali proizvođači u Hrvatskoj sudjeluju pretežno u kratkim lancima koji uobičajeno završavaju na lokalnim tržnicama ili veletržnicama. Za razliku od njih, prerađivačka poljoprivredno-prehrambena industrija vrlo je koncentrirana.

Nedostatak logistike

Povećanje troškova poslovanja i slabljenje pregovaračkog položaja malih proizvođača, fragmentacija proizvodnje i težište na proizvodima niske vrijednosti, kombinirano s ograničenom konkurentnosti u preradi, ograničavaju razvoj i širenje dobro funkcionirajućih vrijednosnih lanaca u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Hrvatskoj koji su nužni za olakšavanje pristupa tržištima više vrijednosti. U hrvatskoj poljoprivredi nema dovoljno velikih količina proizvoda ujednačene kvalitete po konkurentnim cijenama što ograničava tržišni položaj prerađivača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Također nedostaje i moderna logistika.

Zanimljiv je i zaključak da je učinak mjera ruralnog razvoja na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje veći od onoga koji imaju izravna plaćanja, dok su istovremeno ekonomski najuspješnija (produktivnija i učinkovitija) ona gospodarstva koja javnu potporu u obliku izravnih plaćanja kombiniraju s ulaganjima financiranim kroz Program ruralnog razvoja. Naglašava se kako ulaganje u poljoprivredu ima gospodarsko opravdanje ne samo zbog pozitivnih učinaka na sam sektor, nego i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zbog povezanosti poljoprivrede s prerađivačkom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom, prometom te djelatnostima istraživanja i razvoja.

Rast malih gospodarstva

Analiza je pokazala da su mali poljoprivrednici uspješni u pogledu racionalnog iskorištavanja resursa i ostvarivanja maksimalnih kapaciteta proizvodnje, no teško i rijetko uspješno povećavaju svoje poslovanje, pa je jedan od izazova osmisliti korake i mjere koje bi pomogle rastu malih poljoprivrednih gospodarstava i njihovom prelasku u gospodarstva srednje ekonomske veličine.

U usporedbi s drugim državama članicama Europske unije po pitanju praćenja smjernica vezanih uz zaštitu okoliša i ekološku proizvodnju, Hrvatska bilježi najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj EU, uz veliki potencijal nastavka tog trenda, što svakako spada u prilike koje treba iskoristiti.

Županije koje primaju najveće udjele ukupnih potpora su Osječko-baranjska (16,5%), Vukovarsko-srijemska (8,9%), Virovitičko-podravska (7,8%) i Bjelovarsko-bilogorska (7,2%). Te županije zajedno primaju više od 40% javnih transfera u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Raspodjela potpora za ruralni razvoj iz drugog stupa po županijama manje je koncentrirana od onih iz prvog stupa i ukupnih potpora. Pet županija - Osječko-baranjska (12,6%), Ličko-senjska (9,1%), Sisačko-moslavačka (8,3%), Virovitičko-podravska (7,5%) i Grad Zagreb (6,7%) – primilo je 44% ukupnih potpora iz drugog stupa u 2017.

Pogodovanje ratarstvu i stočarstvu

Raspodjela ukupnih potpora za poljoprivredna gospodarstva i izravnih plaćanja pomaknuta je s pogodovanja žitaricama i drugim ratarskim kulturama na specijalizirana mliječna i stočna gospodarstva te na diversifikaciju na samom poljoprivrednom gospodarstvu. U usporedbi s 2014., u 2016. udjeli ukupnih potpora porasli su za gospodarstva specijalizirana za proizvodnju mlijeka te farme ovaca, koza i goveda. Značajno povećanje u udjelu potpora uočeno je kod poljoprivrednih gospodarstava s mješovitim uzgojem usjeva, što ukazuje na pomak prema većoj potpori diversifikaciji na poljoprivrednom gospodarstvu. Za razliku od toga, raspodjela potpora gospodarstvima specijaliziranima za proizvodnju žitarica, uljarica i proteinskih usjeva (COP) te drugih usjeva (uključujući korjenjače i gomoljače, povrće, duhan, pamuk) značajno je pala.

Nadalje, udio izravnih plaćanja za poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za COP, druge usjeve, mlijeko i mješovitu proizvodnju usjeva i stoke viši su u usporedbi s njihovim udjelima u ukupnim potporama u 2016. Suprotna situacija zabilježena je u slučaju ovaca i koza te poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj stoke i mješovite usjeve. To pokazuje da je porast ukupnih potpora za ta poljoprivredna gospodarstva povezan s porastom neizravnih plaćanja.

Klimatske promjene i razvoj

Stručnjaci koji su radili analizu upozoravaju da je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene. Zbog smanjenja padalina i zatopljenja u većini poljoprivrednih regija Hrvatske do 2050. godine imat ćemo sve veći broj uzastopnih suhih dana. Nepovoljni vremenski uvjeti (uključujući sušu, tuču, poplave, mraz itd.) mogu utjecati na proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, kao što su ozima pšenica i kukuruz. Istovremeno, smanjeno površinsko otjecanje može utjecati na podzemne vode, na zalihe pitke vode kao i raspoloživost vode za navodnjavanje.

Međutim, klimatske promjene donose i određene prednosti. Promjena klimatskih uvjeta (toplija i suša klima, smanjene padaline) mogu dovesti do promjena rotacije usjeva u poljoprivrednim područjima i stvaranja područja prikladnih za voćnjake, vinograde i maslinike. Područja sada nepogodna za poljoprivredu mogu postati atraktivnija, dok više temperature uz mogućnost dovođenja dovoljno vode (navodnjavanje) mogu dovesti do povećanja prinosa, posebice ozimih usjeva, uslijed blažih zimskih uvjeta.

Zašto analiza Svjetske banke

Ovo izvješće je nastalo sveobuhvatnom analizom sektorskih podataka, kao i ključnih vanjskih čimbenika koji direktno ili indirektno utječu na poljoprivredu, ruralni prostor i akvakulturu. Korištene su sofisticirane ekonomske tehnike i kompleksne metode za procjenu tehničke učinkovitosti pojedinih kategorija poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, kao i djelotvornosti ekonomije razmjera, a pritom su proučeni i svi postojeći strateški i analitički dokumenti koji se bave hrvatskom poljoprivredom i ribarstvom.

Ministarstvo je odlučilo angažirati vanjske stručnjake kako bi bili sigurni da će dobiti najsuvremenije metode analize, kao i iskustva drugih država članica EU, ali i trećih zemalja, koje razvoju produktivnosti poljoprivrede i ribarstva prilaze iz različitih kutova i polazišta. Izbor je u konačnici pao na Svjetsku banku, a za tu odluku postoji cijeli niz razloga: od činjenice da je riječ o instituciji s neusporedivim iskustvom u razvoju poljoprivrednih sustava na globalnoj razini do poveznice na Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. koja se također trenutno izrađuje u suradnji sa Svjetskom bankom. U timu Svjetske banke podjednako su zastupljeni hrvatski, europski te međunarodni stručnjaci koji imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne i ribarstvene politike EU, ali i one izvan EU.

U dijagnostičkom izvješću su analizirane jake i slabe strane provedbe poljoprivredne politike, te mogućnosti i izazovi specifični za Hrvatsku, u kontekstu makro-trendova i problema koji utječu na hrvatsku poljoprivredu i akvakulturu. Analiza je uzela u obzir i prijedlog Europske komisije za reformu Zajedničke poljoprivredne politike, kao i njegov potencijalni utjecaj na provedbu politike na nacionalnoj razini.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.