EU je vodeća u postizanju održive poljoprivrede i sigurnosti hrane u uvjetima klimatskih promjena. Na papiru da, ali u praksi?

Autor:

17.02.2020.

Metkovic, 191016.
Berba mandarina u dolini Neretve.
Ove godine ocekuje se urod od 90 000 tona, sto je zbog nemogucnosti plasmana i niske cijene problem za neretvanske poljoprivrednike.
Zbog velike suse i obilna uroda oko trecina uroda manje je velicine, koju otkupni centri ne zele.
Foto: Denis Jerkovic / Cropix
Denis Jerkovic / CROPIX

Berba mandarina u dolini Neretve

Prvi sastanak tematske skupine za poljoprivredu, šumarstvo i drugo korištenje zemljišta u organizaciji Ministarstva okoliša i energetike, Hrvatskog šumarskog zavoda i Hrvatske meteorološke i hidrološke službe održan je u Zagrebu u utorak 11.veljače u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Sastanak tematske skupine održan je u okviru Stručne skupine za ublažavanje posljedica (EGMIT) Radne skupine Vijeća Europske unije za međunarodno okruženje - Klimatske promjene. Stručnjaci iz država članica EU razgovarali su o temama važnim za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariškog sporazuma. Dva su to dokumenta koji služe kao nit vodilja borbi protiv klimatskih promjena i daljnjeg zagađenja, a Hrvatska kao članica EU je također dio njih.

Na sastanku je istaknuto da su EU i njezine države članice trebale ostati na čelu postizanja održive poljoprivrede i sigurnosti hrane usprkos klimatskim promjenama. Stručnjaci su također naglasili važnost prilagodbe klimatskim promjenama za EU, osobito u kontekstu sve većih prirodnih katastrofa poput suša, požara, poplava te ostalih vremenskih nepogoda.

Pozivajući se na prošlogodišnje Specijalno izvješće IPCC-a o klimatskim promjenama i zemlji, naglašena je važnost znanosti kao jedini vjerodostojan način procjene sadašnjeg i budućeg stanja zemaljskog klimatskog sustava. Na sastanku se razgovaralo o dokumentima koje će EU podnijeti UNFCCC-u tijekom kojih su pripremljeni tehnički radni dokumenti i zajednička osnova služila kao podloga za pregovore na sastancima Okvirne konvencije UN-a o tijelima za klimatske promjene i Pariškog sporazuma.

No, iako su znanstvenici hrabri u svojim upozorenjima problem je u tome sluša li ih tko. Samo dan nakon institucionalnog sastanka, skupina hrvatskih znanstvenika, zabrinutih zbog klimatskih promjena, u srijedu 12. veljače  je priopćila da je njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju naišao na 'potpunu šutnju' tijela zakonodavne i izvršne vlasti koja se, kako ocjenjuju, neozbiljno i pasivno odnose prema najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo, prenijela je HINA.

Apel je potpisalo 556 znanstvenika, a na njega se nisu oglasili ni Ured predsjednika RH, Vlade, Hrvatskog sabora i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Napomenuli su da je Europska komisija 11. veljače uputila opomenu  Hrvatskoj jer nije ispunila obveze  izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

"To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom", ističu znanstvenici, a osim toga to ukazuje na neozbiljnost hrvatskih institucija koje bi trebale boriti se s problemima s kojima je suočeno današnje čovječanstvo. Nadležni nisu uzeli ni u obzir savjete o okolišnim politikama i mjerama.

"Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom", ističe se u priopćenju koje potpisuju znanstvenici Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.

Poljoprivreda se danas smatra jednim od glavnih zagađivača te će nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU morat će odgovarati sporazumima koji se tiču zaštite klime. Znanstvenici iz raznih zemalja EU su već upozorili Europsku komisiju da ni ta politika nije dovoljno ambiciozna po pitanju zaštite okoliša i bioraznolikosti od štetne poljoprivrede u pismu upućenom Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) u studenom.

Prema mišljenjima znanstvenika ZPP pretvara ruralna područja u 'zelene pustinje nenaseljenih monokultura maksimalnog prinosa'.  Jedna od nizu studija, ovaj put objavljenja u srijedu u časopisu Conservation Body, još jednom ponavlja da se oštar pad broja ptica u Europi povezuje s padom broja kukaca zbog upotrebe pesticida.

Sve se vrti u krug, a na posljednjem mjestu hrandibenog lanca je i čovjek. 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.