Kako vidite novi model ZPP-a koji daje više prostora državama članicama za provođenje vlastitih strateških planova? Je li Grčka napravila vlastiti plan?
Novi model ZPP-a donosi neke koristi za našu zemlju, ali isto tako sadrži neke 'zamke'. Najveća prednost je fleksibilnost. Činjenica je da smo u prethodnim programskim razdobljima imali 'nategnute' modele Zajedničke poljoprivredne politike, koji su se prvenstveno temeljili na potrebama sjevernih država, što je stvorilo probleme. Jedan od takvih izazova bila je definicija pojma 'ispaša' koja je godinama bila na čekanju te koja je u konačnici uspješno razriješena je u 2017. godini na inicijativu grčkog ministarstva za ruralni razvoj, u suradnji s Europskom komisijom u Skupnoj uredbi.
Međutim, nedostatci novog ZPP-a uključuju dodatnu birokraciju za države članice. Štoviše, govorimo o potpuno novom procesu koji će u svrhu svog uspjeha trebati apsolutnu tehničku podršku službi Komisije, kao i prijelazno razdoblje za rješavanje svih problema vezanih uz provođenje tog modela. Grčki plan je u fazi pripreme prema prijedlozima uredbe Europske komisije, ali ne može biti dovršena ili predana na autorizaciju dok se ne dovrši dokumentacija uredbe. Naše radne skupine su oformljene i već oblikuju prve skice tog projekta.
Komisija je predložila smanjenje proračuna za novi ZPP uzimajući u obzir prioritete poput obrane i sigurnosti. Kako Atena stoji po tom pitanju? Koje se zemlje slažu s vama?
Od samog objavljivanja proračunskog prijedloga Europske komisije smatramo da bi se trenutna raspoloživa sredstva ZPP-a trebala zadržati i u budućem proračunu Europske unije. Zastupamo takav stav i već smo se imali prilike susresti s čelnicima država koje podržavaju tu ideju. Grčka je s Francuskom, Španjolskom, Irskom, Portugalom i Finskom potpisala zajedničku deklaraciju o Višegodišnjem financijskom okviru i ZPP-u, čime smo s jedne strane htjeli iskazati naše razočaranje smanjenjem proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku, a s druge strane željeli smo podići razinu svijesti o održivosti europske poljoprivrede. U kasnijoj fazi pridružili su nam se Cipar i Bugarska. Vjerujemo da ako ne postignemo ravnotežu između resursa i obveza, budućnost poljoprivrede Europske unije i njezinih ruralnih područja postaje nesigurna.
Također, dostatnost u sigurnoj i zdravoj prehrani prema visokim standardima europskih potrošača, zaštita okoliša i poštivanje okolišnih obveza Unije, kao i ublaživanje utjecaja klimatskih promjena ne mogu biti osigurani osim ako se dostatno i sveobuhvatno podupre primarna proizvodnja i poljoprivredni sektor.
Zašto se ne slažete s vanjskim konvergencijama direktnih isplata? Što to može značiti za zemlju poput Grčke?
Bilo je previše razgovora o vanjskoj konvergenciji. Nedavno je jedan baltički zastupnik Europskog parlamenta intervenirao i pri institucijama EU. Postavimo to jednostavno ovako, kao što 'Komunikacija o ZPP-u' i 'Komisijin osvrt o budućnosti financija EU' govore, direktne isplate djelomično pokrivaju prazninu između poljoprivrednog dohotka i dohodaka u drugim gospodarskim sektorima.
Proporcije tih dohodaka su specifične za svaku državu članicu i odražavaju ravnotežu postignutu unutar te specifičnosti. Tako se osigurava održavanje poljoprivredne aktivnosti na određenim razinama. U Grčkoj primjerice, dohodak u poljoprivredi iznosi 54.9 posto srednjeg nacionalnog dohotka, dok on u Litvi iznosi 61.5 posto, u Bugarskoj 78.9, u Slovačkoj 88, a u Estoniji 138 posto. Stoga, očito je da mnoge zemlje koje pokušavaju progurati 'vanjsku konvergenciju' po osnovi poticaja po hektaru zemlje, imaju pogodniju stopu poljoprivrede spram prosječnog dohotka nego Grčka.
Dodajem kako Grčka ima posebnu poljoprivrednu strukturu. Većina naših farmi su manje veličine i to objašnjava činjenicu da je većina direktnih isplata usmjerena na takve farme. Gotovo 81 posto direktnih poticaja ide na farme manje od 50 hektara, što je manje od europskog prosjeka. Prosječni poticaj po farmi iznosi 3 tisuće eura te je sukladan sa samo 49 posto prosjeka EU, to Grčku stavlja na jednu od posljednjih pozicija na ljestvici poticaja po farmi. Mjera potpune vanjske konvergencije subvencija između država članica značila bi oštro smanjenje potpora koju su grčki poljoprivrednici primali dugi niz godina i prema tim primanjima organizirali svoja gospodarstva i upravljali njima prilagođavajući se potrebama rastućeg kompetitivnog tržišta. Grčka ima očigledan hendikep ukoliko se usporedi s državama članicama koje traže vanjsku konvergenciju. Taj hendikep očituje se u rascjepkanosti i visokom postotku suhe zemlje, znatnoj diversifikaciji geografskog krajolika itd.
U suradnji s Ministarstvom za digitalnu politiku, donijeli ste plan za digitalizaciju grčke agrikulture. Gdje smo sad; Kako može precizan model za poljoprivredu biti proveden u Grčkoj uzimajući u obzir rascjepkano zemljište koju ste ranije spomenuli?
Čekamo na javnu nabavu koje će najaviti Ministarstvo digitalne politike. U bliskoj smo suradnji s ministrom za digitalnu politiku Nikosom Pappasom i njegovim timom kako bi izašli u susret potrebama ruralnog područja za digitalnom primjenom i pristupom internetu. Želim razjasniti da precizna poljoprivreda ne zahtijeva široko poljoprivredno područje, niti zahtjeva pojedinačna gospodarstva.Softverski programi su dizajnirani tako da se upotrijebe na malim i velikim površinama i na individualnim parcelama, te se zato i naziva 'precizna poljoprivreda'. To je nešto što je grčkom vlasniku gospodarstva s puno poljoprivrednih parcela potrebno kako bi se prilagodio tehnikama uzgoja u različitim mikroklimatskim uvjetima, gradijentima zemljišta, te naravno različitim proizvodima.
Naša planiranje tiče se razvoja javne infrastrukture koja će proizvesti podatke za javnost, kojima će naši poljoprivrednici imati slobodan pristup i na kojem će se bazirati naš moderni sistem poljoprivrednog savjetovanja.
Ovaj članak je u cijelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.